Connect with us

BiH

Kad broj Bošnjaka postane međunarodni problem: Amerika i OHR između “nemirnog Juga” i “građanskog Sjevera”

Published

prije 1 godina

on

Ako Christian Schmidt želi deblokirati procese u Federaciji, onda bi mu najjednostavnije bilo u Ustav FBiH upisati odredbe Ustava RS, protiv kojih, očito, ni službeni Zagreb ni “neslužbeni” Washington, ni Brisel niti OHR nemaju ništa. Pa da i u Federaciji predsjednika biraju direktno

Piše: Avdo Avdić, Istraga

Od oktobra prošle godine pa sve do danas traje “uskoro” Christiana Schmidta. I još nije prestalo. I još neće prestati. “Uskoro ću”, izjavit će Schmidt 9. oktobra prošle godine, “uraditi nešto u vezi s državnom imovinom. Odnosit će se na Republiku Srpsku”.

Uskoro će se, 9. aprila, navršiti šest mjeseci od te Schmidtove izjave. Visoki predstavnik nije nametnuo ništa glede državne imovine. Jer Milorad Dodik je, na vrhuncu reformskih procesa i “političkih kompromisa”, zaprijetio odcjepljenjem. Schmidt je, u strahu, zaboravio na svoje “uskoro u Republici Srpskoj” i okrenuo se Federaciji. Ustvari, okrenuo se “političkom Sarajevu”, gdje još uvijek vjeruju u dobre namjere Međunarodne zajednice. Koja je, eto, procijenila da je “Milorad Dodik prejak”, a “hrvatski narod preslab” da bi se međunarodne “reformske legende” i antikorupcijski “cunamiji” usmjerili ka njima.

Sjećate li se “nemira na Jugu” kojima je Christian Schmidt, proteklog ljeta, plašio svoje sagovornike od kojih je, navodno, tražio mišljenje za svoje amandmane koji će “deblokirati Federaciju”?

E, zbog tih “nemira na Jugu”, Christian Schmidt je nametnuo izmjene Ustava Federacije BiH kako bi zadovoljio zapadni Mostar, Zagreb i Washington, slagavši pritome (sada to vide i raznim interesima zaslijepljeni analitičari) da je deblokirao Federaciju.

A zbog one prijetnje odcjepljenjem i “lola s vrljikama”, Christian Schmidt nije poduzeo ništa u Republici Srpskoj glede imovine Bosne i Hercegovine.

I, onda će, logično, svoju britku sablju usmjeriti prema Sarajevu gdje još uvijek više vjeruju u “autentična tumačenja” Nedima Ademovića, dobre namjere Christiana Shmidta, strateške procjene Žarka Papića i političke analize Ivane Marić. Gdje još uvijek žive u ubjeđenju da je Fadil Novalić na crnjoj američkoj listi od Nikole Špirića i Marinka Čavare.

Sad otvorite Ustav Republike Srpske i popis iz 2013. godine. Milion Srba živi u entitetu RS, 171 hiljada Bošnjaka, 30-ak hiljada Hrvata i 25 hiljada ostalih. Šta mislite o preglasavanju “druga dva naroda” plus ostalih? Predsjednik RS se bira – direktno. Potpredsjednici RS se biraju direktno, ali se ne pitaju ništa. Vlada se bira prostom većinom u Narodnoj skupštini RS. Nema doma naroda. Ima samo besmisleno Vijeće naroda. Tamo vrijedi princip jedan čovjek jedan glas. Ustvari, Ustav RS je, ako izbacimo diskriminaciju ostalih prilikom izbora predsjednika entiteta, zapravo, moderni građanski ustav. Ko osvoji najviše glasova, taj je pobjednik. To što bošnjački i hrvatski kandidati za predsjednika Republike Srpske nemaju nikakve šanse da postanu predsjednici entiteta, nije diskriminacija. Oni samo nemaju dovoljno glasova, jer je Srba pet i po puta više. I to je tako. Ni službeni Zagreb, ni “neslužbeni” Washington, ni Brisel niti OHR nisu našli za shodno da preispituju “preglasavanje” Bošnjaka i Hrvata u RS. Sasvim je ok i Zapadu i Istoku da građanski princip funkcionira gdje su Bošnjaci manjina.

I ne bi to bio problem da se isti princip primjenjuje tamo gdje su Bošnjaci većina. U Federaciji deset kantona. Ali tu baš službeni Zagreb i “neslužbeni” Washington, i Brisel i OHR, nisu za “građanski princip”. Jer “nije dopustivo da jedan narod drugom narodu bira predstavnike”. Princip jedan čovjek jedan glas ne može se primjenjivati tamo gdje Bošnjaka ima milion i po, Hrvata 450 hiljada, Srba 56 hiljada i ostalih 102 hiljade. Zato postoji Dom naroda FBiH, postoje klubovi Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih. Zato predsjednik i OBA potpredsjednika iz sva tri kontitutivna naroda MORAJU potpisati imenovanje Vlade FBiH. Osim u situacijama kada se službenom Zagrebu i “neslužbenom” Washingtonu, službenom Briselu i principijelnom OHR-u, ne sviđa potpredsjednik iz reda Bošnjaka. E, to se, onda, zove “blokada”, jer se ne poštuje “parlamentarna većina”, koja ne znači ništa kada Hrvat kao predsjednik FBiH odbija potpisati volju te većine. Tada su na sceni samo “ustavne nadležnosti”. I, da budem iskren, jesu. Kao što i Bošnjak potpredsjednik koristi svoje nadležnosti.

Ako Christian Schmidt želi deblokirati procese u Federaciji, onda bi mu najjednostavnije bilo u Ustav FBiH upisati odredbe Ustava RS, protiv kojih, očito, ni službeni Zagreb ni “neslužbeni” Washington, ni Brisel niti OHR nemaju ništa. Pa da i u Federaciji predsjednika biraju direktno. Pa da onaj koji osvoji najviše glasova bude predsjednik entiteta. Pa da potpredsjednici iz druga dva konstitutivna naroda od ovlaštenja dobiju kancelariju i službeni automobil. Pa da predsjednik imenuje mandatara za saziv nove Vlade. Pa da samo Predstavnički dom FBiH usvaja zakone, a da se Dom naroda FBiH pretvori u Vijeće naroda. Pa da nakon izbora parlamentarna većina odlučuje o svemu.

Ah, da. Rezultati popisa iz 2013. godine za entitet Federacija BiH nisu dobar temelj za takav ustav. Jer nije fer, ni za službeni Zagrebu ni “neslužbeni” Washingtonu, ni službeni Brisel niti principijelni OHR, “da najbrojniji narod bira drugima predstavnike”. To je samo fer u RS-u, gdje je neki drugi narod najbrojniji, a ne onaj narod čiji je k…c postao međunarodni politički problem nazvan “bošnjački demografski oportunizam”. Zato, ne jeb’te više!

Povezane teme:

BiH

I to je moguće u BiH: Firme bez ijednog zaposlenog zarađuju milione

Published

prije 4 sata

on

19. Aprila 2024.

By

Preduzeće Ingrosso iz Bijeljine koje, prema zvaničnim podacima, nije zapošljavalo nijednog radnika zaradilo je u 2023. godini 5,1 milion maraka, dok je firma Niagara sports global managament iz Bosanske Gradiške sa samo jednim zaposlenim ostvarila dobit od čak 9,3 miliona KM, piše Capital.ba.
Kada je riječ o preduzeću Ingrosso, njegov vlasnik je Vladimir Popović, a ono se bavi trgovinom na veliko drvetom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom.
Poslije bijeljinskog preduzeća na drugom mjestu po dobiti u kategoriji preduzeća bez ijednog radnika u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska je agencija Legacy international u vlasništvu Đorđa Đokovića, brata tenisera Novaka Đokovića, a koja je bila u plusu 3,1 milion KM.
Odmah iza ove agencije po zaradi je firma Pay concept iz Banje Luke u vlasništvu preduzeća Aktiva invest, koje je zaradilo 2,5 miliona maraka.
Pay concept se bavi upravljanjem računarskom opremom i sistemom i vidiljivo je da je prošle godine značajno povećao dobit u odnosu na pretprošlu godinu kada su bili u plusu 561.063 KM.
Nijednog zaposlenog lani nije imao ni hotel Ski ritern sa Pala koji je prošle godine imao profit od  2,4 miliona maraka.
Prema zvaničnim podacima osnovna djelatnost hotela Ski ritern je izgradnja stambenih i nestambenih zgrada.
Nastavi čitati

BiH

Hadžidedić upozorava: „EUFOR bi mogao izaći na entitetske linije i podijeliti BiH! (VIDEO)

Published

prije 5 sati

on

19. Aprila 2024.

By

Gost na Face TV bio je Prof. Zlatko Hadžidedić. Prilikom gostovanja iznio je niz šokantnih tvrdnji.
Salihović: “Šta se dešava sa EU?”
Hadžidedić: “Imali su dogovor sa domaćim snagama da se javno kaže da je Evropa pristala na pregovore, a da se sutradan Izborni zakon po Čovićevoj mjeri ubaci u Parlament! Amerikanci natjerali Schmidta da nametne tehničke izmjene kako bi se spriječilo ono što je Evropa već bila ostvarila! To je bilo dogovoreno između SNSD-a, HDZ-a, Trojke i EU!”

Salihović: “Šta BiH dobija usvajanjem rezolucije o genocidu u Srebrenici?”

Hadžidedić: “Sa pravne strane ne dobiva ništa, ali ima simboličku težinu!”

Salihović: “Vjerujete li da će imati političke posljedice?”

Hadžidedić: “Ne vjerujem! Oni koji su pravili Dejton bili su svjesni da su uskratili unutarnji suverenitet BiH, pa su uveli visokog predstavnika! BiH ne može postojati bez unutarnjeg suvereniteta, bez vlastitog kapaciteta! Mi smo jedina takva država!”

Salihović: “Obraćanje O’Briena… Kako gledate na to njegovo iznošenje nove politike prema BiH? Je li Amerika pokazala veću zainteresovanost?”

Hadžidedić: “Pa sigurno! Oni su pokazali nezainteresovanost tokom Bidenove administracije! Dolazili su da ugađaju Dodiku i Čoviću!”

Salihović: “Jeste li očekivali da bude tako direktan?”

Hadžidedić: “Od njega jesam! Dodika su doveli Amerikanci! On nije Putinov čovjek! Strane se ne mogu mijenjati! Za to se gubi glava!”

Salihović: “Je li Dodika trebalo maknuti sa pozicije? Jedino ga je Schwarz-Schilling htio smijeniti…”

Hadžidedić: “… i onda je uklonjen Schwarz-Schilling! Očigledno je Dodik nekome trebao!”

Salihović: “Rekli ste ćemo se – čak iako uđemo ovakvi u EU – raspasti…”

Hadžidedić: “Hoćemo! Sa ovakvim ustavom u kojem ne postoji unutarnji suverenitet, samo vanjski, ne možemo dalje!”

Cijelo gostovanje prof. Zlatka Hadžidedića pogledajte u videoprilogu Face.tv.

Nastavi čitati

BiH

U RS-u plate po modelu “keš u ruke”. Prvi su u redu Dodik, Višković, Stevandić…

Published

prije 6 sati

on

19. Aprila 2024.

By

Prema dopunama Zakona, poslodavac platu i druga lična primanja radniku isplaćuje u gotovom novcu ako ne može da je primi putem tekućeg računa, ukoliko ta blokada “niјe zasnovana na pravosnažnoј sudskoј, upravnoј ili drugoј odluci nadležnog organa”

Najviši zvaničnici bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić mogli bi ubuduće primati platu u gotovini umjesto na račun u banci i tako zaobići američke sankcije.

To im je omogućeno izmjenama Zakona o radu, koje je Narodna skupština RS usvojila 19. aprila.

Predsjednik ovog bh. entiteta Milorad Dodik, premijer Radovan Višković i predsjednik Skupštine Nenad Stevandić pod sankcijama su Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija.

Banke su im ugasile račune sredinom marta, ubrzo nakon posjete Sarajevu pomoćnice američkog ministra finansija Ane Moris (Anna Morris), koja je upozorila da će se i banke naći na udaru sankcija ukoliko i dalje budu poslovale sa osobama sa “crne liste”.

Na njoj se nalazi više od 40 pojedinaca i organizacija iz Bosne i Hercegovine, zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Šta predviđa zakon?

Prema dopunama Zakona, poslodavac platu i druga lična primanja radniku isplaćuje u gotovom novcu ako ne može da je primi putem tekućeg računa, ukoliko ta blokada “niјe zasnovana na pravosnažnoј sudskoј, upravnoј ili drugoј odluci nadležnog organa”.

Prije isplate plate, poslodavci moraju da dostave pismeno obavještenje Poreskoj upravi RS o načinu i razlogu isplate, te podacima o radniku.

Način isplate će urediti Ministarstvo finansija, ali nije precizirano na koji način će se uplaćivati porezi, doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje, kao i ostala davanja koja su dio bruto plate svakog radnika.

Za kršenje zakona, predviđene su drakonske kazne, do 200.000 maraka.

U obrazloženju zakonskog rješenja nije eksplicitno navedeno zašto se mijenja, ali je navedeno da su “pravo na rad, slobodu rada i zaradu” bez diskriminacije garantovana Ustavom RS.

Danijel Egić, ministar rada i boračko invalidske zaštite RS potvrdio je u Skupštini RS da se radi o “rješavanju problema” za osobe u RS koji se nalaze na američkoj listi sankcija.

Vlasti u RS posljednjih nekoliko godina aktivno pokušavaju da suzbiju isplatu plate “u koverti”, obzirom da pojedini poslodavci dio plate radnicima isplaćuju na bankovni račun, a dio u gotovini, “na ruke”.

Time entitetske institucije ostaju bez značajnog novca na godišnjem nivou, obzirom da taj dio plate nije oporezovan.

Poreska uprava RS je krajem prošle godine sa ciljem suzbijanja ove prakse pokrenula medijsku kampanju “Reci NE plati u koverti”, a tokom 2021. akciju “Deblja koverta, tanja penzija”.

Iz ove institucije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kako oni komentarišu zakonski prijedlog, ni kako bi uplata poreza trebalo da funkcioniše.

“Svi će moći da isplaćuju keš”

Ekonomska analitičarka i bivša ministarka finansija Republike Srpske, Svetlana Cenić, za RSE je rekla da će svi privatnici imati pravo da isplaćuju keš svojim zaposlenima, a “oni neka kontrolišu”.

“Prvo su suzbijali isplatu na ruke, ali sada su dozvolili, ali kome? Kome je ukinut račun. Pa, zašto, i ovi će reći, nemamo račun, i šta će, moramo isplatiti u kešu. Hajde, neka oni dokažu zašto nema račun”, kaže Cenić.

Ona dodaje da taj zakon sigurno “pada na Ustavnom sudu”, jer je u pitanju diskriminacija.

“Jednima može, jer su vanredne okolnosti, pa što ne bi i oni imali vanredne okolnosti”, pita Cenić.

Ekonomistkinja pojašnjava da svačija tajnost u banci mora biti zagarantovana i da se ne može bez sudskog naloga dolaziti do podataka o računu. Prema njenom mišljenju, o cijelom slučaju je trebalo da se oglasi Agencija za bankarstvo RS, te da oni kontaktiraju OFAC.

“Da vidi način na koji će se isplaćivati plate ljudima, jer to i Sjedinjene Američke Države znaju, da ne možete ukinuti nekome naknadu za rad. To je kršenje ljudskih prava, to i SAD znaju, ali isto tako neće trpjeti obesmišljavanje i omalovažavanje sankcija”, naglašava Cenić.

Ona ističe da je svaki zakon u RS potpuno obesmišljen “time što je nešto dozvoljeno nekome, nekome nije”, te da vlastodršci “krše zakone koje sami donose”.

Šta će se isplaćivati zvaničnicima?

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević rekao je za RSE da je jasan cilj i smisao dopuna Zakona o radu, ali, da bi ispunile ono što vlasti žele, morale su biti preciznije.

“Smatram da je tekst te odredbe trebao biti malo precizniji kako bi se još više spriječile potencijalne zloupotrebe te odredbe, jer samo navođenje bez presude suda u tekstu, možda nije dovoljno da se spriječe zloupotrebe”, smatra Dragičević.

Prema njemu, dobar korak je određivanje visoke kazne, koja je u poređenju sa drugim novčanim kaznama iz Zakona o radu “višestruko veća od ostalih”.

On takođe podsjeća na problem uplate poreza i doprinosa, te će, pretpostavlja, biti potrebno mijenjati i druge zakone.

“Doprinose je nemoguće uplatiti u gotovom novcu, morali bi izmjeniti i Zakon o doprinosima, i mnoge druge podzakonske akte Poreske uprave”, kazao je Dragičević.

Dodaje da se postavlja i pitanje da li će zvaničnicima kojih se direktno tiču dopune Zakona biti isplaćivana bruto plata.

“Po Zakonu o radu, termin ‘plata’ podrazumijeva bruto platu. Po Zakonu o doprinosima radnik nema mogućnost da sam sebi uplaćuje doprinose”, upozorava Dragičević.

On naglašava da, iako je tendencija u cijelom svijetu da se gotovinski novac izbacuje iz upotrebe, ova odredba sve mijenja i vraća u prošlost.

Otvaranje Pandorine kutije

Potpredsjednik Narodne skupštine RS i član poslaničke grupe Pokret za državu, Mirsad Duratović, za uvođenje plate “na ruke”, upozorava da se time otvara Pandorina kutija.

“Predlagači su svjesni činjenice da bez obzira koji način uvedu da oni isplaćuju platu, da oni koji su stavili sankcije i koji su doveli do toga da banke pogase račune i ne učestvuju u tim finansijskim sankcijama, ne može očekivati da se na istom udaru neće naći druge institucije”, naglašava Duratović.

On ocjenjuje da uvođenjem gotovinskog plaćanja postoji mogućnost da institucije koje tako isplaćuju plate dođu pod sankcije.

“Kud nas to vodi, gdje ćemo završiti”, pita Duratović.

Ipak, on ocjenjuje da treba pričekati da krene provođenje tog zakona.

“Jasno je da to nije u redu, trebalo bi tu ići i izmjene drugih zakona, ne može se samo izmjeniti Zakon o radu. Ono što je navedeno u onom članu, zašto, kad i u kojem slučaju se može isplatiti plata direktno u gotovini, ostavilo je širok prostor za jako puno malverzacija za one koji to i danas rade, isplaćuju platu u kovertama”, smatra Duratović.

Šta kažu važeći zakoni?

Prema entitetskom Zakonu o radu, “plate se isplaćuju samo u novcu, na tekući račun radnika, osim ako zakonom nije drugačije određeno”. Poslodavac je takođe dužan da radniku uruči pismeni obračun plate.

Za povrede prava radnika, uključujući i isplaćivanje dijela plate “u koverti”, zakon predviđa kazne od 2.000 do 20.000 maraka.

Zakon o unutrašnjem platnom prometu RS pojašnjava da Vlada donosi uredbu “kojom se uređuju način i uslovi po kojima poslovni subjekti mogu vršiti plaćanje u gotovom novcu”.

Prema definiciji u ovom zakonu, gotovinsko plaćanje se može odnositi na direktnu predaju gotovog novca između učesnika.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕