Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Kako bi izgledao Balkan da su se karte prije 100 godina drugačije posložile

Published

on

Velika Britanija, Francuska, Rusija i Italija u Londonu su 26. aprila 1915. godine potpisale sudbonosni Londonski ugovor po kojemu je Italija trebala dobiti Istru, Dalmaciju sjeverno od Rogoznice i gotovo sve hrvatske otoke osim Velikog i Malog Drvenika, Šolte, Brača i poluotoka Čiova.

Split, Dubrovnik i Kotor trebali su biti pomorske luke Srbije, odnosno Crne Gore. U ovoj strašnoj računici eventualno samostalna Hrvatska je trebala biti sasvim mala.

S obzirom na to da se podrazumijevalo kako Slavonija, skupa s Bosnom i Hercegovinom, treba pripasti Srbiji, eventualno nezavisna Hrvatska je trebala obuhvaćati samo središnji dio i obalu od Istre do Dalmacije, uključujući luke Rijeku i Karlobag, te otoke Sv. Grgur i Rab. Ugovor je bio posljedica strateških interesa velikih sila i napetih zakulisnih pregovora, piše Slobodna Dalmacija.

Početkom 20. stoljeća, za tadašnje globalne sile Veliku Britaniju i Francusku, Hrvatska, koja je bila u okviru monarhije Habsburgovaca, nije bila posebno zanimljiva. Obje su sile bile spremne hrvatskim Jadranom platiti eventualno savezništvo Italije. Ostatak Hrvatske smatran je južnoslavenskim područjem koje je trebalo pripasti proširenoj Srbiji, odnosno Jugoslaviji.

U Parizu i Londonu ključni problem bila je Njemačka, koja je bila toliko moćna da se njezin utjecaj osjećao od Sjevernog mora i Baltika do Jadrana i Carigrada. Francuzi i Britanci posebno su se bojali projekta željezničke pruge Berlin – Bagdad, koji je mogao ugroziti francusko-britanski utjecaj na Bliskom istoku.

U takvoj situaciji Italija i Srbija imale su svoje posebne strateške računice.

Italija je pažljivo promatrala istočnu obalu Jadrana pa se za utjecaj u Albaniji “potezala” s Austro-Ugarskom, Srbijom i Grčkom. U Africi je, nakon vrlo krvave i skupe agresije, osvojila Libiju, a bacila je oko i na jug današnje Turske.

Kraljevina Srbija je u balkanskim ratovima 1912. i 1913. najprije osvojila, a zatim diplomatski izgubila sjevernu Albaniju, ali dobila je Kosovo i današnju Makedoniju, za koju je ratovala protiv Bugara. Ipak, u kasnijim zakulisnim pregovorima Srbija je bila spremna napustiti Makedoniju, osim Skoplja, u zamjenu za Bosnu i Hercegovinu i dalmatinske trgovačke luke, ali i ostatak Hrvatske.

Kad se zna sve ovo, ne treba čuditi što se i prije Londonskog ugovora trgovalo hrvatskim Jadranom. Na primjer, u novembru 1912. austrougarski poslanik u Beogradu je srbijanskom premijeru Nikoli Pašiću ponudio izlaz na more u Splitu ili Metkoviću s eksteritorijalnošću za srbijanska lučka postrojenja. Nikola Pašić je to odbio jer je vlada u Beču zauzvrat tražila carinsku uniju Srbije i Austro-Ugarske. Osim toga srbijanska vojska je tada bila nadomak albanske obale Jadrana pa Pašiću hrvatski Jadran nije bio toliko zanimljiv.

Odmah nakon izbijanja Prvog svjetskog rata, u tajnim pregovorima Austro-Ugarske i Italije potonja je tražila Korčulu i Split za svoja vojna uporišta na Jadranu. Krajem marta 1915. ruski ministar vanjskih poslova predložio je Britancima i Francuzima plan podjele Dalmacije između Hrvatske i Srbije. Granica je trebala biti rijeka Krka, a Split je trebao biti srbijanska trgovačka luka.

Sve u svemu, Hrvatska je tada bili moneta za potkusurivanje kojom su Velika Britanija, Francuska i Rusija htjele udovoljiti Italiji i Srbiji.

Da stvar bude gora, u odlučnim danima i mjesecima prije Londonskog ugovora strahote Prvog svjetskog rata jako su utjecale na držanje najvećih igrača u ovoj tragediji.

“Britanski, francuski i ruski ministri vanjskih poslova zaslužuju biti obješeni ako se Italija ne pokaže kao učinkovit saveznik koji će rat brzo privesti kraju”, govorilo se krajem aprila 1915. godine u kuloarima Ministarstva vanjskih poslova u Londonu, što je u svom privatnom pismu zabilježio vrlo utjecajni urednik londonskog Timesa Henry W. Steed.

Naime, kada je 1914. izbio Prvi svjetski rat, Francuska, Velika Britanija i Rusija bile su toliko “stisnute” njemačkim ratnim strojem da su odmah počele tražiti saveznike. U takvoj je situaciji hrvatski Jadran bio izvrsna moneta kojom se može kupiti Italiju, čija je vojska, vjerovalo se, mogla donijeti preokret i brzi završetak rata. Prijelomni trenutak toga cjenkanja bio je početak britansko-francuskog amfibijskog desanta na poluotok Galipolje kod Carigrada krajem februara 1915.

O diplomatskom uzbuđenju iza tadašnjih diplomatskih kulisa vrlo slikovito svjedoče riječi talijanskog ambasadora u Bukureštu, koji je ruskom kolegi dao vrlo pretjerano obećanje kako će Italija, ako bude zadovoljna teritorijalnim dobicima, odmah poslati 1,3 miliona vojnika prema Beču i Dalmaciji. Zato je Francuska požurivala svoje saveznice uvjeravajući ih kako je neophodno žrtvovati srpsko-jugoslavenske interese.

Ipak, čuli su se i glasovi u prilog hrvatskim interesima. Četiri mjeseca nakon sklapanja Londonskog ugovora britanski ministar vanjskih poslova Edward Grey je hrvatskom emigrantu Franu Supilu obećao samoodređenje i ujedinjenje Hrvatske, koja bi se sastojala od današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Naravno, ako to prihvati vlada Srbije.

Još je precizniji bio stalni podtajnik u britanskome ministarstvu vanjskih poslova Arthur Nicholson.

“Dalmacija je slavenska zemlja koja teži ujediniti se s ostatkom Hrvatske i ogorčeno će se odupirati pokušaju uklapanja u Italiju.”

Svijet / Zanimljivosti

Vulin tvrdi da neko želi da kidnapuje i uhapsi Dodika: U BiH su snage za brzo reagiranje, ovo je finalizacija zavjere protiv Srba

Published

on

By

Senator RS i trbuhozborac režima Aleksandra Vučića, Aleksandar Vulin izjavio je da je u toku ‘finalizacija zavjere protiv Republike Srpske i Srbije’ i da ‘oni koji iza toga stoje hoće da kidnapuju predsjednika Milorada Dodika i unište RS’.

Komentirajući objavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da su pred Srbijom i RS teški dani, Vulin je naveo da je Christian Schmidt počeo da koristi bonska ovlaštenja što znači da može da radi šta god hoće u BiH, ne pitajući nikoga i ne poštujući Ustav BiH ni Dejtonski sporazum.

Vulin je istakao da Schmidt nakon nametanja izmjena Izbornog zakona u BiH neće stati, nego će biti nastavljeno da se ‘procesuira svakoga ko ne poštuje njegove odluke’.

“Izmišljat će priče o tome da se ruši Dejton i lažne optužbe o korupciji”, saopćeno je iz press-službe Vulinovog Pokreta socijalista.

“Zajedno sa SAD i Velikom Britanijom radit će na tome da se u potpunosti demontira RS”, rekao je Vulin.

On tvrdi “da se u ovom trenutku u BiH nalaze snage za brzo reagovanje koje za svoj zadatak imaju hapšenje Dodika”.

“Žele da uhapse Dodika, prijete Republici Srpskoj čak i ukidanjem platnog prometa na svaki način. Јedino ko stoji na putu tome jeste Srbija kao garant Dejtonskog sporazuma i Vučić”, rekao je on i istakao da se i Vučiću prijeti na svaki način i od njega zahtijeva da ne podrži Dodika nego da podrži akciju njegovog hapšenja.

On je istakao da zna da Vučić neće napustiti ni Republiku Srpsku ni Dodika niti će ‘dozvoliti da se takvo nasilje sprovodi nad srpskim narodom’.

Vulin je rekao da očekuje da će narednih dana doći do sastanka Vučića i Schmidta na kome će Vučić, kako je naveo, reći da ne prihvata primjenu bonskih ovlaštenja kao koncept vladanja u BiH.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Teška nesreća Flixbusa u Njemačkoj: Najmanje pet mrtvih, puno ozlijeđenih

Published

on

By

NAJMANJE pet osoba je poginulo i puno je ozlijeđenih u nesreći autobusa na autocesti u blizini grada Leipziga na istoku Njemačke. Ima teže ozlijeđenih.

Autobus Flixbusa skrenuo je udesno na prometnoj autocesti A9 prije nego što se okrenuo na bok, javlja Index.

Autobus je krenuo iz Berlina jutros u 8 sati prema Zurichu. Nesreća se dogodila oko 9:45.

Pet helikoptera je upućeno na mjesto događaja.

Dužnosnici pokrajine Saske rekli su da su njihove misli sa žrtvama.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Monstruozna izjava izraelskog zastupnika: Ramazan je najbolje vrijeme da ih se ubije, dok su umorni i slabi

Published

on

By

Almog Cohen, član parlamenta iz krajnje desničarske Jevrejske partije moći u Izraelu, pozvao je na kopneni napad na grad Rafah u Pojasu Gaze, navodeći da je “ramazan, sveti mjesec muslimana, najbolje vrijeme da ih ubijete”.

Cohen je govorio o napadima svoje zemlje na Gazu u emisiji kojoj je prisustvovao na izraelskoj televiziji Channel 14.

Na pitanje o stavu američke administracije o mogućem kopnenom napadu na Rafah, gdje su se Palestinci sklonili tražeći spas od izraelskih napada, Cohen je odgovorio:

“Odluka o kopnenom napadu na Rafah pripada premijeru Benjaminu Netanyahuu”.

Cohen je tvrdio da je kopneni napad na Rafah neophodan.

“Da li bi u Rafah trebalo ući kopnenim putem? Da li bi to trebalo biti dok poste, dok su umorni i slabi? Da”, rekao je član Knesseta.

Cohen je rekao da ne može razumjeti zašto Izrael nije pokrenuo kopneni napad na Rafah sada, dok traje ramazan.

“Mjesec Ramazan je najbolje vrijeme da ih se ubije. Oni su umorni i slabi. Ne žalim njih, žalim svoju braću (izraelske zarobljenike, op.a.)”, dodao je Cohen.

Nastavi čitati

Najčitanije