Cazin

Kako je Cazin postao ‘glavni’ grad u Krajini

Današnji Cazin dobro je proučio i platio istorijske lekcije sa preovlađujućim nijansama tamnog kolorita.

Piše: Midhat Dedić

Od Cazinske bune i političke dinastije Pozderaca kao neprepoznatljivijih „identiteta“  jednog ranijeg Cazina, u dramatičnoj vremenskoj paraboli od sedamdeset godina nesretno krunisanom još jednim ratom na ovim prostorima, današnji Cazin koji je 2017. godine dobio administrativno „unapređenje“ u grad, pažljivo barata sa svojom povijesnom i političkom slojevitošću koji su ga u nekadašnjim jugoslovenskim okvirima određivali kao Kikićevu „provinciju u pozadini“ sa kasablijskim mentalitetom.

Današnji Cazin dobro je proučio i platio istorijske lekcije sa preovlađujućim nijansama tamnog kolorita i posljednjih godina sa mnogo energije i sistema vodi, čini se uspješno, jednu strateški i operativno daleko kompleksniju aktivnost – organizaciju razvoja svih potencijala grada i stvaranja povoljnog okruženja za život. Iako je Bihać nominalno administrativni, politički, univerzitetski centar Krajine i glavni grad, realnost negira ove službene nominalije, u korist susjednog Cazina.

Tri mandata

Cazin je najmnogoljudnija lokalna zajednica u Unsko-sanskom kantonu sa 66.149 stanovnika po popisu iz 2103. godine i šesta po broju stanovnika u FBiH, odmah nakon Novog Grada Sarajevo, Tuzle, Zenice, Mostara i Ilidže. Grad Cazin ima treće najmlađe stanovništvo od svih lokalnih zajednica u državi Bosni i Hercegovini, što je ohrabrujući demografski potencijal u vremenima dramatičnog odliva ljudi sa ovih prostora u evropske gradove. Tom problemu vratićemo se nešto kasnije.

„Grad Cazin je poduzetnički i trgovački centar Unsko- sanskog kantona (USK), a svojim trudom i radom nastojimo da to postane i u mnogim drugim segmentima kako bi i naš kanton u cjelini postao razvijena regija i najbolji primjer u BiH. Ovo je ujedno i potvrda kontinuiteta u historijskom razvoju Cazina, a na određen način i ispravljanje nepravde prema ovoj sredini“, kaže za Al Jazeeru Nermin Ogrešević, gradonačelnik i političar.

Na čelu prvo Općine, a onda Grada je od 2008. godine što korespondira sa godinom nastanka političke stranke A-SDA kojoj je na čelu. Iako to nije tema, jeste značajno da se ovaj administrativni i urbani prostor proteklih jedanaest godina razvijao u jednom definiranom političkom ambijentu i sa istim čovjekom na čelu gradske uprave.

Urbano dizajniranje Cazina najvidljivije je u samom centru. Ulaganja u uređenje urbanog dijela grada su kontinuirana u posljednjih deset godina i vizure Cazina sasvim su promijenjene. Od izgleda prosječne bosanske čaršije konfiguracijski brdovite Cazin sada liči na savremeni evropski gradić. Moderna rasvjeta, uređene pješačke staze, cvijeće i zelene  površine osvježavaju betonske i asfaltne cjeline. Panoramom dominira Gradska džamija smještena u zidinama srednjovjekovnog grada, sagrađena 1576. godine, ali je tu i novi Trg Prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, na koji se nadovezuje Trg Zlatnih ljiljana gdje je, zapravo, administrativni dio Grada Cazina. Nazivi trgova upućuju nedvosmisleno na identitarni državno-politički obrazac ovog grada.

„Gradsko jezgro posljednjih se godina ekspanzivno širi u svim pravcima, a naročito prema naselju Mala Lisa čiji izlaz je na magistralnoj cesti Bihać – Cazin – Velika Kladuša. U posljednjih deset godina u urbanom dijelu grada izgrađeno je blizu 30 stambenih zgrada u kojima je od 40 do 80 stambenih jedinica, dok su i stare zgrade gotovo sve obnovljene i sanirane“, kažu u Gradskoj upravi.

Na preko 356 kvadratnih kilometara, koliko iznosi površina Grada Cazina, gotovo da nema nenaseljenih područja. Upoznaju nas da su  ulaganja u razvoj infrastrukture planirano krenula 2008. godine od ruralnih područja, a danas sa ponosom ističu kako su na prostoru cijelog grada izjednačeni uslovi života.

„U najkraćem, danas na cijeloj površini Grada Cazina nema prostora koji nije pokriven modernom i kvalitetnom vodovodnom mrežom, elektromrežom, a makadamskih puteva na ovom području gotovo da više i nema. Izgrađeno je preko 1.000 kilometara novih vodovoda mreže i preko 300 kilometara  novih puteva. U svim mjesnim zajednicama, a imamo ih 23 izgrađeni su ili rekonstruisani društveni objekti, sportska igrališta i tereni, uspostavljena javna rasvjeta sa više od 10.000 rasvjetnih tijela“, informiraju nas iz Gradske uprave Cazin.

Konačno, pokrenut je i strateški projekat centralnog kanalizacijskog sistema, a kako se radi o kapitalnoj investiciji, njegova realizacija se odvija u etapama. U međuvremenu su izgrađena i uspostavljena dva decentralizirana kanalizacijska sistema.

Milioni za poslovne zone

Kada je riječ o privrednom razvoju podaci nadležne Službe za privredu su precizni: registriranih je 2400 privrednih subjekata, a broj novoregistriranih malih i srednjih preduzeća povećan je za oko 300 u proteklih pet godina. Oko 1.000 registriranih poslovnih subjekata spada u obrte i srodne djelatnosti. U 2019. godini otvoreno je novih dvadeset obrta na osnovu obezbjeđenih poticaja. No, na evidenciji nezaposlenih  4.000 lica aktivno traže posao, dok je broj zaposlenih 8700. Uvjeravaju nas da protekle tri godine raste broj zaposlenih, a pada broj prijavljenih na birou za nezaposlene.

Cazin karakteriše još jedan zanimljiv izuzetak-ima najveći broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava u FBiH. Ovaj podatak ukazuje na sistematičnost i uređenost jednog segmenta razvoja.

„Broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava trenutno iznosi 3.257. Poređenja radi, prije devetnaest godina bilo ih je svega 470, a prije pet godina 2715. Cazin je lider u proizvodnji mlijeka na USK sa 600 mljekara. Prošle  godine proizvedeno je 15,3 miliona litara mlijeka, što je za četiri miliona više nego 2014. godine. Vrlo značajni segmenti u poljoprivrednom razvoju su malinari, pčelari te plastenička proizvodnja“, kažu u Gradskoj upravi.

Zanimljiv je podatak da je prije pet godina na prostoru grada proizvedeno 37 tona meda, a prošle godine čak 87 tona. Inače, „Cazinski kestenov med“ prvi je brendirani proizvod animalnog porijekla u BiH.

Grad Cazin pomaže privredu i poljoprivredu i preko ulaganja iz vlastitog budžeta. Posljednjih deset godina se u godišnjem budžetu izdvaja najmanje 400.000 KM (više od 200.000 eura) za subvencije u poljoprivrednoj proizvodnji, a posljednje dvije godine i 200.000 KM (više od 100.000 eura) godišnje za poticaje u pokretanju novih biznisa i subvencioniranje poduzetnika u poslovnoj zoni Ratkovac.

Kada smo već kod poslovnih zona, Grad Cazin  je u proteklih pet godina u razvoj poslovnih zona Slatinske bare i Ratkovac uložio oko pet miliona maraka (2,5 miliona eura). Najviše ulaganja je izdvojeno za  Ratkovac koja je sada sasvim spremna za domaće i strane investitore jer se radi o površini od 450 dunuma na kojoj je obezbjeđena sva potrebna infrastruktura za razvoj fabrika, proizvodnih pogona i slično. Trenutno je u ovoj poslovnoj zoni pri kraju uspostava njemačke fabrike pločastog namještaja, a u pripremi je izgradnja još dvije fabrike, također njemačkih investitora. Ovo je, tvrde u Gradskoj upravi, ujedno i jedina kompletirana poslovna zona u USK, sa svim infrastrukturnim i popratnim sadržajima.

Ipak, iseljavanje

Dotičemo se još jedne neminovnosti, iseljavanja stanovništva, pojave koja nije strana ni Cazinu. Štaviše, službeni podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) USK kažu da su tokom 2017., 2018. i u 10 mjeseci ove godine sa područja Cazina 8363 lica izvadila uvjerenja o nekažnjavanju u svrhu izdavanja vize za ulazak u zemlje EU. U Gradskoj upravi ističu kako nemaju mogućnost sabiranja podataka o ovoj temi, ali je evidentno da su iseljavanja i naseljavanja u jednakom intenzitetu konstantno prisutna.

„To možemo ocijeniti kroz povećanja broja novoregistriranih privrednih subjekata od kojih mnogi dolaze iz naše dijaspore. Zatim, kroz stalnu potražnju izgradnje stambenih jedinica, koja je u stalnom porastu, te činjenicu da je nemali broj ljudi koji u Cazin dolaze iz drugih krajeva Bosanske krajine, kupuju stanove i ostaju ovdje“, ističu u administraciju Grada Cazina.

Cazinski političari iz različitih stranaka definitivno su obilježili postdejtonski razvoj Krajine, ali i FBiH i BiH što je zasebna tema. No, njihova „gustina“, vertikalna raspoređenost po nivoima, prisutnost i prezentnost u javnom prostoru zasigurno je stvorila strateške političke prednosti za razvoj „zacrtane budućnosti“ Cazina.

Trenutno, u aktuelnoj izvršnoj vlasti USK su stranački kolege gradonačelnika Ogreševića, Cazinjani, premijer Mustafa Ružnić i ministar unutrašnjih poslova Nermin Kljajić, te ministrica zdravstva i socijalne politike Nermina Ćemalović iz SDP-a. Takođe, od trideset zastupnika  u Skupštini USK sedmero njih dolazi iz Cazina. Osim toga, u Cazinu je stvorena i tokom desetljeća razvoja i profiliranja proširila se i van granica Krajine, pomenuta Stranka demokratske aktivnosti (A-sda). Nimalo zlonamjerno pitanje gradonačelniku Ogreševiću vezano je  nespornu činjenicu da je Cazin najjači i politički centar Kantona te kako i koliko sinergijski utiče taj snažni politički potencijal na razvoj Grada.

„Uvijek rado ističem da je Cazin sredina marljivih i aktivnih ljudi i to je, uz dobro domaćinsko upravljanje, ključ našeg uspjeha. Skupa s našim vizijama i planovima, razvijali smo tokom vremena i naše sposobnosti, ulagali u timove, inzistirali na najboljim rezultatima i na koncu stvorili jednu pozitivnu i vrlo radnu atmosferu. U tzv. politički centar Kantona spadamo neminovno, već i zbog svoje brojnosti, ali prije svega zbog toga što nikada nismo imali ambiciju biti jedina razvijena i uređena sredina. Mi želimo da se sve lokalne zajednice u ovom dijelu BiH u zdravoj atmosferi natječu u dobrim projektima i da u konačnici Unsko- sanski kanton tako utječe i na ostatak zemlje“, objašnjava viziju razvoja Cazina njegov gradonačelnik.

Dijeli i naše mišljenje  da cazinski političari i funkcioneri mogu pomoći u razvoju Grada i da imati na pozicijama „svoje“ ljude jeste svakako prednost.

„Činjenica da se nametnulo ovakvo pitanje dovoljno govori o tome koje su prednosti imati na pozicijama ljude koji zaista opravdavaju povjerenje građana i bore se za njihove interese jer je Cazin i ranije imao političare i funkcionere u vrhu. Ukoliko su tek ovi sada došli do izražaja i ostavljaju neke rezultate, onda je jasno da su se neke stvari počele mijenjati nabolje. Stvari su zapravo vrlo jednostavne- svako treba raditi svoj posao i to najbolje što može. Predstavnici naroda na svim nivoima vlasti moraju raditi tako da njihove rezultate osjete i uživaju oni koji su ih na ta mjesta i birali“, kaže Nermin Ogrešević.

Izvor: Al Jazeera

Tagovi

Slični članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Close