Connect with us

BiH

Kako je došlo do toga da se na majstora čeka kao na magnetnu rezonancu

Published

on

Dugo traženje majstora i čekanje na njegov dolazak može biti frustrirajuće i nezadovoljavajuće za korisnike usluga, a nema čovjeka koji bar jednom nije “imao posla sa majstorima”.

Vremena su se promijenila, zanatlija je sve manje, a oni koji su ostali u BiH i oni koji su vjerni ovim tradicionalnim poslovima, ubiru plodove majstorstva koje imaju u rukama.

Međutim, važno je razumjeti da postoje razlozi zbog kojih majstori mogu kasniti. Zasigurno, jedan od aspekata je povećanje neispravnosti uređaja ili sistema, što može dovesti do povećanja poslovnih aktivnosti, no ipak glavni razlog možemo pronaći u nedostatku zanatskog kadra, ali i u odlasku velikog broja ljudi koje svoje znanje naplaćuju mnogo više van naše domovine.

Dosta majstora, koja su ostali raditi u državi, imaju dugoročne ugovore s klijentima ili se fokusiraju na specifične vrste posla, što može dovesti do dugih čekanja za “sitne poslove”.

Postoji više razloga za smanjenje broja stručnih majstora. Jedan od razloga je sve veća automatizacija u različitim industrijama, što dovodi do smanjenja potrebe za ljudskim radom. Također, mnogi mladi ljudi odlaze u druge grane poslovanja ili se školuju za druge profesije, što dovodi do nedostatka novih stručnjaka u određenim zanimanjima.

Pored toga, sve veći broj ljudi se okreće samostalnom radu ili radu preko interneta, što također može utjecati na broj majstora.

Povećanje frustracije korisnika zbog čekanja na popravak jasno može utjecati na lojalnost korisnika prema majstoru, te samim time dolazi do još većeg jaza za potražnjom ovog kadra.

Haris Čuljević iz Federalnog zavoda za zapošljavanje za Klix.ba objašnjava da je evidentno problem nedostatka odgovarajuće radne snage sve izraženiji, te da nije nikakva novost da se za pružanje određenih usluga mora čekati duže nego što je to bio slučaj ranije.

“Glavni razlog je otvaranje tržišta rada u zamljama zapadne Evrope i liberalizacija propisa za uvoz radne snage iz zemalja koja nisu članice EU. Svjedoci smo činjenice da se zemlje EU sve više suočavaju s tim problemom te da vrlo često pribjegavaju izmjeni propisa kako bi olakšali pristup svom tržištu rada. Ovo za posljedicu ima da sve veći broj građana Bosne i Hercegovine, ‘trbuhom za kruhom’, odlazi u zemlje EU, što se, naravno, negativno odražava na domaće tržište rada”, poručio je Čuljević.

Dodaje da se ispitivanjem tržišta rada, koje je provedeno u 2022. godine, u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje, a u okviru Projekta unapređenja istraživanja tržišta rada, koji finansira EU, došlo do određenih pokazatelja o očekivanim kretanjima na tržištu rada u Federaciji BiH u 2023. godini.

“Naime, od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, njih 790 ili 57,2% je iskazalo potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2023. godini (čak njih 5.630), uglavnom zbog očekivanog povećanja obima poslovanja. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u narednoj godini iskazane su za zanimanjima u industriji (31%), kao i u uslužnim djelatnostima (31%), zatim u trgovini (27%) i građevinarstvu (11%)”, navodi.

Ističe da su prema stručnoj spremi, poslodavci iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), i to 62%. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 23%, te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) 8%.

“Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2023. godini prema rezultatima anketiranja će biti: prodavač – trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač – varilac, telefonist – call centar operater, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i mašinski tehničar”, naglašava.

Iskazana je i značajna potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.

“Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca će biti iskazana za radnicima iz IT sektora (inžinjeri elektrotehnike, sistem inžinjeri, programeri, IT developeri i dr.), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te mašinskim i građevinskim inžinjerima”, zaključuje.

Evidentno je da dolazimo u fazu da nam preostale zanatlije ostaju u državi, naravno, misleći na dokazane majstore koje imaju “zanat u rukama”, te da im Zapadna Evropa više nije toliko primamljiva jer svojim radom mogu da biraju kada i koji će posao da rade, uz adekvatno naplaćivanje usluga.

Klix

BiH

Delegatima u FBiH za dva dana posla isplaćen milion KM?!

Published

on

By

Svaki od 80 federalnih delegata u prosjeku je dobio je po 6.197 KM po danu kada je došao na sjednicu, a neki su naplatili i više od 10.000 KM

 

 

Delegatima u Domu naroda Federalnog parlamenta iz budžeta je u prva tri mjeseca ove godine isplaćeno gotovo milion KM po osnovu plaća, naknada i ostalih prinadležnosti. Ovo su zvanične informacije iz Parlamenta FBiH.

Riječ je o 80 delegata koliko ih trenutno ima u ovom Domu. Od toga je 73 profesionalnih delegata i oni su inkasirali 978.418 KM, kao i sedam neprofesionalnih kojima je iz budžeta isplaćeno 13.104 KM. Ukupan precizan iznos koji je delegatima za tri mjeseca isplaćen iznosi 991.522. Zajedno sa primanjima sekretara Doma ovaj iznos premašuje milion KM.

U navedena tri mjeseca, međutim, federalni delegati su održali tek dvije redovne sjednice i jednu vanrednu sjednicu i to 25. januara i 25. marta. Dana 25. januara delegati su održali jednu redovnu i jednu vanrednu sjednicu, dok su 25. marta održali jednu redovnu sjednicu, piše Fokus.

Najviše za Ivu Tadića

Prema ovoj računici ispada da je svako od 80 delegata za dva dana posla u zgradi Parlamenta FBiH, gdje je proveo prisustvujući ovim sjednicama, dobio 12.394 KM, odnosno po 6.197 KM?!

Prema informacijama sa spiska primanja profesionalnih delegata vidljivo je da je najviše inkasirao delegat Ivo Tadić i to 20.102 KM odnosni po 10.056 KM po danu.

Po nekoliko delegata je naplatilo više od 19.000 KM. Na drugom mjestu je delegat Enes Peštek (SBiH). On je naplatio 19.286 KM, a na trećem Miomirka Melank (Naša stranka) koja je naplatila 19.218 KM.

Faksimil spiska primanja profesionalnih delegata
Nastavi čitati

BiH

Akcija Piramida: Na terenu više od 150 policijaca. Pretresi u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši…

Published

on

By

Prema preliminarnim podacima, ova međunarodna organizovana kriminalna grupa je u proteklih šest mjeseci ostvarila novčanu korist veću od šest miliona KM

Policijski službenici Granične policije Bosne i Hercegovine započeli su jutros realizaciju aktivnosti po operativnoj akciji kodnog naziva Piramida, čiji je cilj sprječavanje organiziranog krijumčarenja migranata.

Pretresi se vrše na više lokacija na području USK-a, ZDK i KS-a na ukupno 16 lokacija i to u Bihaću, Cazinu, Brezi, Visokom, Sarajevu, Kaknju i Velikoj Kladuši.

Do sada je pronađeno 14 osoba koje se sumnjiče da su počinile krivično djelo organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje kričičnog djela krijumčarenje migranata, te krijumčarenje ljudi, a koje su bile dio međunarodne organizirane kriminalne grupe, i koje su, u posljednjih šest mjeseci, preko teritorija Bosne i Hercegovine pokušali prokrijumčariti ili su prokrijumčarili preko 600 osoba, među kojima preko 100 maloljetnika.

Prema preliminarnim podacima, ova međunarodna organizirana kriminalna grupa, u proteklih šest mjeseci, ostvarila je novčanu korist veću od šest miliona KM.

– Aktivnosti čiji je nositelj organizacijska postrojba Granične policije BiH za sprječavanje prekograničnog organiziranog kriminala provode se zajedno s Upravom kriminalističke policije MUP-a Republike Hrvatske i EUROPOL-om, a pod nadzorom Tužiteljstva BiH. Današnju podršku u realizaciji, u kojoj sudjeluje preko 150 policijskih službenika, pružili su policijski službenici MUP-a Unsko-sanske županije, dok su tijekom istrage kontinuiranu podršku Graničnoj policiji BiH pružali Obavještajno-sigurnosna agencija BiH i Služba za poslove sa strancima, saopćili su iz Granične policije BiH.

Ističu da Granična policija BiH u kontinuitetu nastavlja poduzimati mjere na sprječavanju izvršenja kaznenih djela krijumčarenja ljudi, posebno protiv organiziranih kriminalnih grupa. Uz navedene aktivnosti, tokom prošle i u prva tri mjeseca ove godine policijski službenici Granične policije BiH su, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili 110 krivičnih djela krijumčarenja ljudi, nadležnim tužiteljstvima podnijeli 83 službena izvještaja protiv 177 osoba.

Nastavi čitati

BiH

CBBIH: Povlačenje novčanica od 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM iz opticaja

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine povlači iz opticaja novčanice konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine, kako slijedi:

  • Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 1998;
  • Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2002;
  • Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2007;
  • Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2008;
  • Apoen 50 KM sa godinom izdanja 2009.

 

Dinamika povlačenja novčanica iz opticaja:

Novčanicama konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenim u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine mogu se nesmetano vršiti plaćanja u prometu, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine.

Počev od 1. januara 2025. godine navedena izdanja novčanica KM prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obaveza, te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja.

Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, u 2025. godini će obavljati komercijalne banke u Bosni i Hercegovini.

Nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama zamjenu će obavljati Centralna banka BiH u roku u od 10 godina, počev od 01. januara 2026. godine, zaključno sa 31. decembrom 2035. godine.

 

Novčanice koje ostaju u opticaju:

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012., 2017., 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM ostaju u opticaju i na njih se ne odnosi proces povlačenja.

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit “Motion™”.

 

Novčanice koje se povlače iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje, te se na osnovu te lako uočljive vizuelne razlike može lako utvrditi da li se radi o izdanju koje će ostati u opticaju, ili o izdanju koje će prestati biti zakonsko sredstvo plaćanja sa 31.12.2024. godine.

Novčanice izdanja koje ostaju u opticaju nakon 31.12.2024. godine:

 

 

 

 

Povlačenjem novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine osigurat će se sljedeće:

  • Povećat će se nivo kvaliteta novčanica u opticaju, jer će se novčanice koje se povlače iz opticaja zamjenjivati sa novim novčanicama visoke kvalitete.
  • U opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osoba koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica.

 

Za dodatne informacije vezano za raspoznavanje novčanica koje se povlače iz opticaja, upiti se mogu poslati na email: povlacenje.novcanica.km@cbbh.ba ili na brojeve telefona: +387 33 278 335 i +387 33 278 212.

Nastavi čitati

Najčitanije