Kada nastupi ramazan neki roditelji su okupirani pripremama za post, drugi su zabrinuti hoće li njihova djeca moći izdržati post, a neki su opet jednostavno sretni zbog nastupajućeg ramazana. Međutim, većina roditelja ne napravi detaljan plan kako da pripreme dijete za ovaj sveti mjesec na najbolji mogući način.

Ramazan je fantastična prilika da se mnoge ispravne vrijednosti, etika i uvjerenje približe karakteru djece, stoga iskoristite ovu priliku. Ovdje ne mislim samo na post i namaz, nego na sretno, dobro organizovano i uspješno dijete.

Prema tome, zamislimo da smo mi opet djeca, šta vidimo kada čujemo da dolazi ramazan?

„Mama je zauzeta oko čišćenja kuće i pripremanja dovoljne količine hrane…babo smanjuje količinu posla i zabrinut je kako će ustajati rano kako bi išao na posao…moji roditelji su sretni, mada ja nemam pojma zbog čega…ljudi izgledaju umorno i ljutito. Mnogo ljudi dolazi kod nas i pojedu mnogo hrane, svi su sretni a mama je nakon svega preumorna.“ Ovo su samo neke slike koje su u glavi djeteta.

Prema tome, moj savjet je da razgovarate sa djecom o tome kako oni vide i doživljavaju ramazan. Ovo treba raditi kroz otvorena pitanja, bez nametanja djetetu onoga šta vi vidite i kako vi doživljavate cijelu situaciju.

S druge strane, mi kao roditelji moramo znati kako naše dijete može napredovati u ramazanu, te kako njegov karakter napreduje u pozitivnom smislu.

Porodična saradnja i povezivanje

Tokom čitave godine, rijetko kad da se cijela porodica okupi za sofrom, osim u ramazanskom periodu. Tada očevi stižu na iftar, a to je zaista prilika zlata vrijedna.

Znam da postiti može biti teško, posebno u ovim vrelim danima, ali mnogo pomoglo kada bi nastojali da imamo osmjeh na licu i da se zabavljamo sa svojom djecom.

Prema tome, umjesto da djeca gledaju umornog babu koji spava do iftara, i majku koja vrišti u kuhinji, sve obaveze se mogu podijeliti na sve članove porodice. Svi zajedno možete leći u jedan krevet, grleći se i razmjenjujući pozitivna iskustva, a nakon toga ustati i svi zajedno pripremati iftar. Što da ne?

Također, namaz bi trebao da uvijek okupi porodicu. Predlažem da svki namaz bude popraćen zanimljivom aktivnošću na malu djecu. Na primjer, dijete se nakon svakog namaz može sakriti, a da da roditelji kroz smijeh traže po kući. Ovakve aktivnosti će pomoći da dijete poveže namaz sa nečim zanimljivim, a i ojačat će porodičnu vezu.

Gajite dječiju svijest

Svrha posta je jačanje veze sa Stvoriteljom, i činjenje dobrih djela uz nadu da će ih Allah s.v.t. primiti kao dobra.

Ako mene pitate šta je najvažnije da vaše dijete absorbira tokom ramazana je duboko usađena svijest da, šta god da uradi, uvijek postoji Uzvišena slika koja to vidi i svjedoči tome.

Odgovornost

Iz nekog razloga mi previše ugađamo djeci. Pitamo ih do šeste godine i vežemo im pertle do desete. Ramazan je odlična prilika da djeca dobiju odgovornost, na primjer da vas bude na sehur (djete između šest i osam godina može imati budilnik i biti odgovorno da probudi porodicu na sehur). U dodatku na ustaljene obaveze, može iznositi smeće ili pripremati stol za iftar.

Djeca moraju steći odgovornost kako za sebe, tako i za druge. Kao značajnu dozu samopouzdanja, postepeno povećajite odgovosnost koje vaše dijete ima, shodno njegovim godinama.

Interesantno je da djeca uvijek traže odgovornost, pa ukoliko je sigurno, udovoljite njihovim željama.

Planiranje i organizacija

Reditelji se uvijek žale da njihovoj djeci nedostaje sposobnost planiranja i organizovanja. Ramazan je ponovo vaša šansa.

Zašto ne uključite vaše dijete u planiranje i organizovanje iftara?

Neka vam vaše dijete, koristeći svesku ili računar, pomogne da organizujete iftar, tako što će napraviti spisak gostiju, menija, lischilte namirnica koje treba kupiti i dekoracije.

Ovo je samo jedan primjer od stotine prilika tokom dana. Umjesto da se žalite i kukate kako je cijeli teret na vašim leđima, sve što trebate uraditi je uključiti i druge članove porodice da vam pomognu.

Odlučnost i lični napredak

Skave godine se molimo da dočekamo naredni ramazan, te da ga iskoristimo bolje nego prethodni. Kroz ovaj proces samo – ocjenjivanja uglavnom prolazimo sami, međutim moje mišljenje je bi bilo vrlo bitno da se i djeca uključe u isti.

Prema tome, vi treba da budete primjer vašoj djeci kako treba raditi na ličnom poboljšanju, nastojanjima da se pojačaju ibadeti, kao i da pokažete vašu iskrenu namjeru da se približite Gospodaru.

Zabavni segment

Vaše dijete će generalne utiske o ramazanu steći osvrćući se na vaše raspoloženje i facijalne ekspresije. Ako je ljuta i umorna osoba sve što će vaše dijete gledati tokom svakog ramazana, onda će ono ovo dvoje definitivno povezati sa ramazanom.

Ponovo govorim, znam da je teško, ali najmanje što možete uraditi je da se povremeno potrudite da budete zabavna osoba. Dok kuhate pjevajte, smijite se što češće i pozdravljajte one koje sretnete sa radošću koja dolazi iz dubine duše.

Ukoliko ustrajete u ovome iznenadit ćete se koliko ćete se osjećati sretnijima, ne nužno i manje umornima, ali će te definitivno osjetiti dozu dodatne energije. Možda ćete čak i početi igrati porodične igre.

Jednostavno budite zabavan roditelj i na sebe preuzmite odgovornost da u svoju porodicu svakoga dana „upumpavate“ dozu sreće.

Podizanje stepena pobožnosti

Svako od nas iskusi povećan stepen pobožnosti tokom ovog svetog mjeseca, ali opet to uglavnom zadržimo za sebe.

Preporučljivo je da komunicirate sa djecom o tome kako se lijepo osjećate nakon učenja Kur’ana ili klanjanja teravih namaza. Nastojte da im objasnite taj magični polet nakon obavljanja nekog od ovih ibadeta. Međutim, nemojte preuveličavati i nemojte propustiti da im objasnite da to zna biti iscrpljujuće, ali da je u konačnici uistinu magično i da je to djelo zaista vrijedno uloženog truda.

Nove zdrave navike

Pred vama je zlata vrijedna prilika da minimizirate neželjenje ili čak loše navike kod vašeg djeteta, a da mu ih čak i ne spomenete. Na primjer, zdravi prirodni sokovi umjesto gaziranih za vrijeme iftara će biti povezani sa ramazanom. Jednostavno nastavite sa tim domaćim sokovima i poslije ramazana, i oni to neće ni primjetiti. Ono što je također bitno je da se pazite da im ne stvorite nove loše navike, poput kasnog ustajanja ili gledanja televizije u prevelikoj mjeri. Po mom mišljenju, djeca trebaju da spavaju onoliko koliko spavaju u vremenu izvan ramazana, vi samo treba da se potrudite kako da im ispunite dan dok poste.

Post

Poželjno je da privikavate dijete dok je još u dobi od šest ili sedam godina da malo trpe glad ili žeđ. Ovo se mora raditi postepeno u dosta ohrabrenja i motivacije.

Ukoliko osjetite da je vaše dijete slabo, posavjetujte se sa liječnikom ili nutricionistom. Morate znati da zdravlje djeteta nije povezano sa tim koliko mršavo ili debelo ono izgleda.

Učenje Kur’ana

Vaše dijete će gledati vas kako svakodnevno učite Kur’an, te će to i njemu usaditi tu naviku. Ponekad možete i glasnije učiti kako kako bi i verbalno uticali na formiranje ove navike.

Također, mnogo bi pomoglo ukoliko biste učenje Kur’ana prakticirali u porodičnim halkama u kojima bi svaki član učio po jedan dio iz Kur’ana. Međutim, ponovo nastojte da ova aktivnost bude popraćena drugom pohvalnom aktivnošću, poput serviranja njihovog omiljenog soka ili ramazanskih slatkiša. Također, potrudite se da vam se nalicu vidi sreća i zadovoljstvo.

Poželjno je da dijete ima svoj vlastiti primjerak Kur’ana zbog osjećaja za vlasništvo i odgovornost.
Kako bi ohrabrili djecu da uče Kur’an, dozvolite im da uče sa iPad – a (ukoliko su opsjednuti tehnološkim spravicama, ovo će smanjiti neželjene stimulacije na iPad – u i povezat će ga sa čitanjem). Na primjer ukoliko dijete prouči određen broj stranica, može se igrati 5 minuta.

Humanitarni aspekt

Naučite dijete da svoju odjeću ili igračke poklanja onima koji su u potrebi. Povedite ih da podijele hranu kada i vi to radite; a kada ogladne podsjetite ih da se siromašni tako osjećaju tokom cijele godine.

Ne zaboravite da, između gozbe i drugih ramazanskih običaja, razgovarate sa svojim djetetom o osnovnim životnim faktorima kod muslimana. Zbog čega smo ovdje? Šta Allah s.v.t. od nas očekuje da uradimo?
Budite uvijek svjesni da usađivanje etičkih normi i dobrih navika mora biti dok su djeca još u djetinjstvu.

Autor: Dr. Mona Youssri
Izvor: onislam.net
Za Akos.ba preveo: Mirnes Baltić

UZOR

Budi uzor svojim djelovanjem i ponašanjem. Ljude ne mogu uvjeriti samo riječi. Podučavati ih lijepim primjerom daleko je djelotvornije od svake lekcije. Stoga se trudi svoju djecu podučiti vlastitim činjenjem dobrih djela, kako bi u tebi vidjeli uzor. Traži da namaz obavljaju u džamiji, ali to i sam čini. Zahtjevaj da budu iskreni, ali i sam budi iskren.

POZIV NA OPTIMIZAM

Ključevi Dženneta nisu u tvome džepu. Zato ljudima ne oduzimaj nadu u Allahovu milost. Ne prijeti griješnicima da im Uzvišeni neće oprostiti. Omili im Allahov oprost i učini da imaju lijepo mišljenje o Allahu, dž.š. Navedi im primjere pokajnika i pobožnih pojedinaca.

NEPRETJERIVANJE

Ne pretjeruj u govoru. Ako prenosiš vijest, budi iskren u onome što govoriš. Ima ljudi koji prenoseći neki događaj zastrašuju, napuhuju vijesti i pretjeruju, dotle da ih proglase lažovima. Tako događaji, zbog svog neozbiljnog pristupa u njihovom prenošenju, izgube vjerodostojnost, a ljudi koji ih prenose izgube povjerenje.

ODNOS PREMA ALLAHU, DŽ.Š.

Odnos prema Allahu, dž.š., ispunjen pokornošću i dobročinstvima, koja su trajna dobra. To je banka koja ne može bankrotirati. To su depoziti koji su kod Njega pohranjeni. Stoga ćeš sve što unaprijed pohraniš kod svoga Gospodara naći u potpunosti sačuvano, ustvari višestruko uvećano, na Dan velikog svođenja računa.

NEKRETNINE

Nekretnine su poput hairli djeteta. Oni koji se razumiju u biznis smatraju da najbolji i najzajamčeniji prihod donose nekretnine i da je najbolje u njih ulagati. Tu nema puno rizika. Nadalje, ljudima stalno trebaju stanovi. Ako nekada i dođe do zastoja, cijene opet nastave rasti, a posao s nekretninama ne iziskuje previše truda na održavanju.

VANREDNE OKOLNOSTI

Odvoji određeni iznos za vanredne okolnosti kada si u prilici da imaš višak sredstava. Čuvaj ga za slučaj bolesti, ženidbe ili udaje djeteta, ili bilo koju vanrednu situaciju. Traženje pozajmice od drugih je ponižavajuće, a i malo je onih koji će dati, a kamoli da će bespovratno pomoći. Ne povodi se za onima koji žive u raskoši, jer se tek u situaciji potrebe shvati vrijednost imetka.

DIPLOMA

Nije sve u diplomi. Nemoj misliti da ti je ‘prošao voz’ ako nisi stekao fakultetsku diplomu, magisterij ili doktorat. Mnogi veliki ljudi i geniji nisu imali diplome, a mnogi doktori nisu životu dali dodatni smisao ili kvalitet. Osloni se na Allaha, a potom na svoj trud i nadarenost, a ne samo na titule i diplome.

SLAVA KOJA OSTAJE

Mnogo je krupnih tjelesa, a mršavih pameti. Primjetio sam da mnogi mladi više vode računa šta će pojesti nego šta će naučiti, pa im se tijelo udeblja, a mozak ‘smrša’. Treba se brinuti o znanju i čitanju, to je slava koja ostaje. Kad je riječ o hrani, sjetimo se one narodne: „Vo pojede više od čovjeka!“

SEDAMDESET RESTORANA

Vidio sam u jednoj velikoj ulici u jednom gradu skoro sedamdeset restorana, a samo jednu knjižaru. To je dokaz čemu većina ljudi daje prednost. Bitne su im tjelesne potrebe. Šta je s potrebama razuma, koji je daleko uzvišeniji i vrijedniji?

POŽALI SE ALLAHU

Nemoj se ljudima žaliti zbog briga koje imaš. Oni su slabi, nemoćni, zbunjeni i jadni. Ne mogu sebe sačuvati od prehlade. Nadalje, svojim žalopoljkama dat ćeš priliku zluradome da se raduje tvojoj nevolji, a ispast će da se žališ na Božiju odredbu. Požali se jedino Allahu, On je najbolji prijatelj i zaštitnik.

NAJOPASNIJE RIJEČI

Najopasnije riječi su: „Ja ću..“, jer upućuju na odgađanje. Kad vidiš da neko puno koristi riječi: „Ja ću..“, on je obično neuspješan. Točak vremena ne trpi riječi: „Ja ću…“, iskoristi priliku, jer vrijeme ne daje garancije. Ne odgađaj današnji posao za sutra. Sada, sada, a ne sutra!

Nastaviće se …

Izvor: Mapa Puta

Autor: Aid el-Karni

Za Akos.ba pripremila: Fahreta Vreva

(arhiva)

Ususret ramazanu, u vremenima velikih iskušenja o vjeri, vjernicima i namjerama, narodima, državi, poznatoj prošlosti i neizvjesnoj budućnosti, gost Plenuma na Feceralnoj TV bio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović.

Reis Kavazović na početku razgovora u Plenumu uputio je čestitku muslimanima u Bosni i Hercegovini i dijaspori povodom nastupanja mjeseca ramazana. „Za muslimane je ramazan blagoslovljeno vrijeme. Mi živimo svoj život u ramazanu, posvećeni prije svega ibadetima, onako kako nam je to stavljeno u dužnost.“

Govoreći o duhovnoj dimenziji posta, istakao je da ramazan posebno dotiče one koji ga istinski traže.

„Ramazan može dotaći ona srca koja tragaju za ramazanom, koja tragaju za Božijom milošću i oprostom. Kao što je Poslanik kazao, na neki način je gubitnik onaj ko u mjesecu ramazanu ne zasluži Božiji oprost“, rekao je Kavazović.

Vrhunac pokornosti: Post i „mjesec Knjige“

Na pitanje šta predstavlja vrhunac pokornosti Bogu u ramazanu, reisul-ulema podsjeća da postoji čitav niz ibadeta koji se u ovom mjesecu redovno obavljaju.

„Svakako je post jedan od najvažnijih ibadeta koje imamo u mjesecu ramazanu“, poručio je.

Ipak, ističe da ramazan ima i jednu dodatnu, duboku dimenziju – vezu s Objavom.

„Ovo je mjesec knjige, mjesec Kur’ana. U mjesecu ramazanu je objavljen Kur’an i ako bismo ovo vrijeme mogli spojiti s nečim opipljivim, što možemo dotaći, to je svakako Kur’an“, naglasio je.

Dodaje da ne misli samo na Kur’an kao svetu knjigu, nego na knjigu uopće.

„Ne postoji evropski islam – postoji islam i različite tradicije“

Govoreći o percepciji islama u Bosni i Hercegovini kao „evropskog“ ili „modernog“, reisul-ulema odbacuje takve kvalifikacije.

„Islam je jedna vjera, bez obzira na kojim prostorima muslimani živjeli. Ne postoji evropski islam. Postoji islam.“

Pojasnio je da postoje različite tradicije muslimana, zavisno od geografskog i kulturnog konteksta.

„Različite su tradicije muslimana ovdje na Balkanu, različite na Bliskom istoku, na Dalekom istoku ili na Zapadu. To su različite tradicije“, dodao je Kavazović.

Kada je riječ o bosanskohercegovačkoj tradiciji islama, izdvaja jednu ključnu osobinu. „Ono što je karakteristika bosanskohercegovačke tradicije jeste njena inkluzivnost. Ta tradicija je otvorena, živa, inkluzivna i na neki način posebna mladica u okviru duhovnosti islama.“

Odnos Evrope i islama: „Dodiri su uvijek nosili i trenja“

Komentarišući jačanje desnice i antiislamskog raspoloženja u Evropi, reisul-ulema ističe da su se „svijet islama i svijet Evrope dodirivali, a tamo gdje su se dodirivali, uvijek je bilo i trenja“. Ipak, vjeruje u snagu razumnih i istinskih vjernika. „Umni ljudi, oni koji žive vjeru, bilo da su muslimani, kršćani, jevreji ili drugi, razumiju ove stvari i gledaju na život kao Božiji dar.“

„Više je dobrih ljudi – inače svijet ne bi opstao“

Na pitanje da li je većina ljudi u svijetu ipak dobronamjerna, reisul-ulema odgovara bez dileme: „Apsolutno. Jer da nije dobra, svijet bi nestao.“

Govoreći o pokušajima da se Bošnjaci muslimani predstave kao prijetnja susjedima ili Evropi, reisul-ulema kaže da takvi narativi imaju političku pozadinu. „Postoje političke agende koje prema bosanskohercegovačkim muslimanima nisu od jučer. One traju.“

Ističe da bosanskohercegovački muslimani ne žele sukob ni s kim. „Ni u kome ne vidimo neprijatelja. Sve građane Bosne i Hercegovine doživljavamo kao građane ove zemlje.“

Trideset godina mira kao „veliki kapital“

Reisul-ulema podsjeća da Bosna i Hercegovina tri decenije živi u miru. „Mi, hvala Bogu, živimo 30 godina mira u Bosni i Hercegovini. To je veliki kapital.“

Uprkos razaranjima, genocidu i teškim zločinima iz prošlosti, naglašava da je zemlja opstala. „Uprkos svemu, Bosna i Hercegovina je opstala i uspjeli smo ovih 30 godina izgraditi društvo. Nije ono idealno, ali funkcioniše.“

Smatra da bi povratak destruktivnim politikama značio vraćanje u devedesete godine. „Otvaranje teških pitanja i dozvola neodgovornima da ponovo izvrše destrukciju odvelo bi nas u devedesete. To niko normalan u Bosni i Hercegovini ne želi.“

Religijska stabilnost i politička nemirna površina

Reisul-ulema pravi razliku između religijskih i političkih odnosa u zemlji. „U religijskom smislu situacija je daleko stabilnija, i to mi je važnije.“

Pojašnjava da su politički odnosi „uvijek na površini“, a da je površina nemirna, dok su dublji religijski i kulturni odnosi stabilniji. „Ukoliko postoji dubina – religijski i kulturni odnos unutar države – on djeluje kao stabilizator odnosa.

Slaba tačka: deficit civilnog društva i kulture

Govoreći o slabostima bh. društva, reisul-ulema izdvaja nedovoljno razvijen civilni sektor i kulturu. „Mi imamo kakav-takav državnopravni okvir i ekonomsko-sigurnosni okvir, ali mislim da je civilni sektor ostao po strani.“

Posebno naglašava važnost kulture. „Za opstanak bosanskohercegovačkog društva kultura je najvažniji temelj.“

Kultura i lična odgovornost

Na pitanje da li je zastoj u razvoju kulture možda planski ili posljedica svjesnih politika, ističe da politika ima utjecaj, ali da odgovornost ne može biti prebačena samo na nju. „Politike igraju veliku i važnu ulogu u profiliranju kulturnih politika. To je činjenica. Ali ljudi od kulture i ljudi od duha trebali bi nadilaziti nastojanja da se kultura destruira, da se društvo razbije i da se ljudi udalje jedni od drugih. Tu treba više svijesti i više ulaganja.“

Govoreći o odgovornosti pojedinca, naglašava da promjene počinju iznutra. „Vrlo često za svoje slabosti ili greške tražimo krivce u drugima. A uvijek je najvažnija odgovornost naspram samog sebe. Ono što možemo učiniti, a ne činimo – to je osnova svega. Kada bi bilo više odgovornosti kod nas samih prema svijetu u kojem živimo i djelujemo, stanje u Bosni i Hercegovini bi se popravljalo.“

Reforme kao moralna obaveza

Govoreći o reformama, ističe da njihovo izostajanje ima ozbiljne posljedice. „Ukoliko ne bude reformi, na svim stranama će biti samo patnja. Oni koji ne žele reforme nanose bol i patnju svim građanima Bosne i Hercegovine.“

Posebno naglašava moralnu dimenziju evropskog puta. „Bosna i Hercegovina prima značajnu pomoć od Evropske unije. Trošimo novac evropskih građana da reformišemo društvo i državu. Ako se ne krećemo naprijed, to nije samo političko pitanje, nego duboko moralno.“

Reakcija na izjavu o „Bosanskoj pravoslavnoj crkvi“

Osvrćući se na izjavu bivšeg reisul-uleme o uspostavljanju Bosanske pravoslavne crkve, naglašava poštovanje, ali i distancu. „Poštujemo reisa Cerića, on je puno učinio za Islamsku zajednicu i za bosanskohercegovačko društvo. Međutim, reagirali smo jer su neki smatrali da je to stav Islamske zajednice.“

Dodaje da se radi o pitanju koje ne može biti predmet odlučivanja druge vjerske zajednice.

Ugovor s državom

Govoreći o ugovoru Islamske zajednice sa državom, pojašnjava suštinu neslaganja. „Ono što se Islamskoj zajednici osporava jeste njena specifičnost. Neki smatraju da trebamo potpisati identičan ugovor kao katolička i pravoslavna crkva.“

Naglašava da različitost mora biti prepoznata u pravnom okviru. „Mi nismo crkva, mi smo Islamska zajednica i imamo svoje specifičnosti. Ako te specifičnosti nisu prepoznate u ugovoru, onda on za nas nema smisla, jer ne može zaštititi naš identitet. Upravo tu je do sada bio kamen spoticanja.“

Fetvai-emin Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini doc.dr. Ahmed-ef. Purdić dao je odgovor u vezi početka ramazana 2026. godine i mijena mjeseca, piše Preporod.

dr. Esmir Halilović