BiH
Kako su bojovnici HVO-a ubili ef. Mušana u džamiji na Buni: Prisiljavali da pred njima klanja, a potom su ga zaklali u džamiji (FOTO)
“I ne recite za one koji su na Allahovu putu poginuli: „Mrtvi su!“ Ne, oni su živi, ali vi to ne znate“! ( Kur´an, El-Bekare 154 )
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini danas obilježava, 7. maj, Dan džamija, dan kada se simbolično sjećamo zločinačkog rušenja Ferhadije u Banjoj Luci u proljeće 1993. godine, ali i ostalih 613 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.
Uz objekte čija kulturno-historijska znamenitost poput Ferhadije, Alažde i drugih je neupitna, prisjećamo se imama koji su ostavili svoje srce u tim porušenim džamijama.
Piše: Faruk Vele
Ako vas u ovo proljetno vrijeme put nanese prema mjestu Buna u Hercegovini, tamo uz puteve koji vode prema Čapljini i Stocu, svakako svratite do obližnje džamije koja nosi ime Ali-paše Rizvanbegovića, poznatog hercegovačkog vezira. U ljepoti behara i mirisima Hercegovine, nadomak plahovite Bune, tu, u džamijskom haremu, čovjek može osjetiti mir.
Zločin u džamiji
Možda je to zbog dobre duše Mušana ef. Bećirovića, koji je baš u džamiji na Buni ostavio svoje srce augusta 1993. godine.
Mušan ef. Bećirević, sin Muhamedov i Nazin, rođen je upravo u maju 1939. u Neđeljištima kod Vlasenice.
Kako bilježi Muharem ef. Omerdić u monografiji „Imami – šehidi2“, ef. Bećirović položio je imamski ispit 13. oktobra 1959, a stručni imamski ispit 22. septembra 1972. u Sarajevu. Rješenjem Starješinstva Islamske zajednice SR Bosne i Hercegovine, br. 5540/61, od 15.12.1961. godine, postavljen je za imama u džematu Rotimlja, u Odboru Islamske zajednice Mostar. Na dužnost je stupio 15. oktobra 1961. godine.
Hatibskim ovlaštenjem Vrhovnog islamskog starješinstva br. 2738/61, od 21. decembra 1962. godine, Mušan-ef. je dobio od Reisu-l-uleme muraselu za obavljanje hatipske dužnosti. Živio je u džematu Buna kod Mostara, gdje je izgradio i porodičnu kuću nedaleko od mjesne džamije.
Jedan čestit i miran život mjesnog imama prekinut je na užasan način upadom pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) augusta 1993. godine. Naime, kobnog 15. augusta 1993. godine pripadnici HVO-a, koji su još ranije okupirali Bunu, zarobili su Mušana efendiju i teško ga maltretirali.
Zločinci su ga prisiljavali da pred njima klanja, a potom su ga zaklali u džamiji Ali-paše Rizvanbegovića, i „to naočigled više njegovih prestravljenih i bespomoćnih džematlija“, bilježi ef. Omerdić.
O tome je za portal Radiosarajevo.ba govorio bivši mostarski muftija Seid ef. Smajkić.
“Mušan ef. Bećirović je radio kao imam u džematu Rotimlja, opština Stolac, i sagradio je kuću na kupljenoj parceli uz samu džamiju na Buni, da ima kada ode u penziju. Agresija na RBiH ga je tu zatekla, upravo na Buni. On je na najsuroviji način likvidiran u džamiji, uz iživljavanje HVO fašista nad bespomoćnim Mušan ef. Istu sudbinu je doživio i njegov prvi komšija i mutevelija džamije, rahmetli Hakija Husković“, kazao je ef. Smajkić.
Zločinci su do temelja srušili divnu hercegovačku džamiju, a na mjestu gdje se nalazila napravili su veliku rupu – da se ukloni svaki znak njezinog postojanja! Srušena je i imamska kuća. Posmrtni ostaci efendije Bećirevića pronađeni su tek mnogo godina kasnije u blizini džamije.
Logori za imame
Kao da sav taj užas nije bilo dovoljan, pa se iživljavanje nastavilo i nad drugim imamom i stanovnicima Bune.
“Ovome treba dodati i mučenje familije Ahmeta ef. Bibera tada aktualnog imama na Buni. Ahmet ef. je zajedno sa sinom odveden u logor i preživio je užase logora tzv. Herceg-Bosne, o čemu je napisao knjigu „Allah je sa strpljivima“. Umješnost i maštovitost HVO u sluđenosti ogleda se i organiziranju logora samo za efendije.
O tome je rahmetli Sejfo Kajmović, također, napisao knjigu „Kuća paukova“, istakao je Smajkić, koji je na dužnosti mostarskog muftije proveo ukupno 37 godina, najprije kao vršitelj dužnosti od 1976. do 1979., a službeno od 1980. do juna 2014. godine.
Kako je fra Mićo spasio imama Hasana
Nasuprot zločincima, primjer ljudske dobrote bilo je i u najgorim vremenima.
Svjedoči o tome zapis nedavno preminulog Sejfe ef. Kajmovića u knjizi “Kuća paukova” svjedočeći o fra Mići koji spasio glavnog imama Čapljine.
“Fra Mićo je položio ispit kolegijalnosti izvukavši u svom automobilu Hasana ef. Palića, glavnog imama Čapljine, zajedno sa njegovom familijom u Hrvatsku, kada je to već bilo neizbježno. To je, doista, bilo veliko dobročinstvo u situaciji kakva je bila u Čapljini. Taj gest je bio potvrda iskrenog prijateljstva”, napisao je rahmetli Kajmović.
Prva teravija u obnovljenoj džamijii
Kada je prije 13 godina u naselju Buna kod Mostara klanjan prvi teravih-namaz u obnovljenoj džamiji Ali-paše Rizvanbegovića, prva koja je sa suzama u očima poljubila ruku ondašnjeg muftije Smajkića bila je nena Džemila, upravo supruga rahmetli Hakije koji je ubijen sa ef. Bećirovićem.
Nena Džemila bila je, naime, glavni i najgorljiviji zagovornik ponovne obnove džamije na Buni. Jedne prilike kada se ef. Smajkić vraćao s otvorenja džamije u Dubravama, svratio je na Bunu i posjetio nenu Džemilu. Ona je tada kazala kako želi da prva naredna obnovljena i otvorena džamija bude ova njena, Ali-pašina džamija.
Čak je muftiji Smajkiću kazala da ga teretiti na Sudnjem danu ako ova džamija ne bude obnovljena za njezina života!
Još je rekla: „Požuri, jer niko ne zna koliko mu je ostalo od života“.
Smajkić je to shvatio kao dodatnu obavezu. Dova nene Džemile je uslišena pa je upravo u augustu 2007. godine, 14 godina nakon strašnog zločina, u prisustvu više stotina mještana i vjernika sa područja Mostara i Hercegovine položen kamen temeljac za obnovu džamije.
Kamen temeljac su zajedno položili tadašnji reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić, tadašnji mostarski muftija Seid ef. Smajkić, pokoji gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, bivši federalni ministar prostornog uređenja Salko Obhodžaš i Stočanin šejh Halil Brzina.
Godinu kasnije, klanjan je proučen prvi ezan i obavljen prvi namaz, a niko nije bio sretniji od nene Džemile.
Neka tragična sudbina ef. Bećirovića, mutevelije Hakije Huskovića i svih ubijenih imama, ali i svih stradalih građana Bosne i Hercegovine bude pouka bezumnosti i apsurdnosti ratnih užasa. Da se slično zlo više nikada ne ponovi.
Imami šehidi
Imena ubijenih imama, hatiba, mualima i mualima koji su ubijeni samo zbog toga jer su njihova srca bila vezana uz džamije:
Hasan ef. Alekić, Amir ef. Aljović, Hašim ef. Atić, softa Adem Bajramović, Sakib ef. Bajrić, Fikret ef. Balagić, Osman ef. Baščelić, Mušan ef. Bećirević, Ale ef. Behar, Hasan ef. Bešlija, Abdulah ef. Čelebić, Rasim ef. Ćeman, Alija ef. Ćosić, Ćurtović ef. Nazif, Ahmet ef. Cvrčak, Mehmed ef. Delić, softa Fikret ef. Dizdarević, Sulejman ef. Dizdarević, Omer ef. Drkić, Murat ef. Drinjaković, Hajrudin ef. Dupovac, Amir ef. Duraković, Hasan ef. Duraković, Smail ef. Džafica, Safet ef. Đogić, Teufik ef. Đozić, Redžo ef. Efendić, softa Reif Fejzić, Fadil ef. Gadžo, Mensur ef. Goga, softa Sabahudin Habibović, Subhija Gramilo, Mehmed ef. Hajro, Mehmed ef. Hafizović, Tenzila Hadžiabdić, Senid ef. Hajdarević, Nermin ef. Halilović, Esed ef. Hasanović, Sadik ef. Hasanović, Hasan ef. Hasanović, Emina (r. Pašić) Hodžić, Hašim ef. Hodžić, Mustafa ef. Hodžić, Sulejman ef. Hodžić, Ćerim ef. Hrustanbegović, Džemal ef. Humić,
Dževad ef. Huremović, Ejub ef. Husejnović, Rasim ef. Jašarević, Hasan ef. Jusić, Zahid Kabaš, profesor Raif Kadrić, softa Rasim Kaltak, Safet ef. Karaman, Fadil ef. Kasapović, softa Armin Kovač, Zijad ef. Krajina, Abdulah ef. Kubat, Spaho ef. Kurtović, Šaćir ef. Kurtović, Ahmet ef. Lihović, Ismet ef. Mačković, Mehmedalija ef. Mandžić, Junuz ef. Mekanić, Šaban ef. Mahmutović, Zahid ef. Makić, Ahmed ef. Memić, Munib ef. Memić, Sakib ef. Memić, Salko ef. Memić, Suljo ef. Memić, Almir ef. Mešić, Salem ef. Mezit, Ilijas ef. Milanović, Ramo ef. Muhić, Hasib ef. Mujić, Mustafa ef. Mujkanović, Fatima Mulić, Hamed ef. Murtagić, Nurudin ef. Mušić, Osman ef. Mustafić, Sado ef. Mustafić, Sead ef. Mustafić, Mustafa ef. Mušinbegović, Muhamed ef. Novalić, Mehmed ef. Omerbašić, Hazim ef. Omerčević, Ševal ef. Omerspahić, Idriz ef. Osmanović, Mehmed ef. Osmanović, Omer ef. Osmanović, Šemso ef. Osmanović, Mehmed ef. Pašić, Sinan ef. Pašić, Mesud ef. Pezić, Ferhad ef. Pirić, Hasib ef. Ramić, Salko ef. Ramić, Ramiz ef. Redžić, Salko ef. Reko, Adil ef. Rizvanović, Emir ef. Seferović, Hamid ef. Softić, Almasa Spahić, Asim ef. Stupar, Fahrudin ef. Subašić, Hasib ef. Šabanović, Sinanudin ef. Šećerović, Ismet ef. Šljivo, Nijaz ef. Šukrić, Fikret ef. Terzić, Ćamil ef. Tuzlak, Omer ef. Tuzlak, Nedžib ef. Zgrčo.
BiH
Dodik uporedio RS sa ženom koja trpi nasilje u vezi: Nećemo da živimo s vama, vidjet ćete kako to izgleda
“BiH je u sistematskoj krizi ona je napravljena da bude u krizi, Dejtonski sporazum je greška koja je napravila BiH i dala strancima da njom upravljaju”, rekao je Dodik.
On je kazao da je nevjerovatno da BiH dobije pregovarački status sa Evropskom unijom pa da se za pet dana sve to sruši, misleći na odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona BiH.
“U zadnjem pokušaju da dogovorimo neke stvari koje smo ranije dogovarali, onda Murphy kaže da to ne treba, onda Bošnjaci to razvale. Mi u RS-u smatramo da je sve što je urađeno u posljednje vrijeme nakaradno”, kazao je Dodik, referušući se na izmjene izbornog zakona.
On je kazao da su ranije tehničke izmjene Izbornog zakona prošle Predstavnički dom Parlamenta BiH, ali da su ga Bošnjaci blokirali izlaskom sa sjednice.
“Namjerno su blokirali sistem odlučivanja da bi se pojavio Schmidt, a onda ga promijenio da bi ojačao kriminalnu dimenziju. To znači da članovi CIK-a ne mogu biti smijenjeni prije 2027. godine”, kazao je Dodik.
Govoreći o mogućem usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a rekao je da ona neće doprinijeti pomirenju i da su se Bošnjaci prevarili, piše Klix.
“Pogriješili ste, razbili ste sistem odlučivanja jer o tome nije odlučivalo Predsjedništvo. Ukoliko danas ne uspijemo besmisleno je bilo šta da se radi. Zašto Bošnjaci misle da možemo da nastavimo živjeti zajedno, a da oni nastave da nam lijepe etikete. Kako mislite da mi ostanemo tu. U svakom malom mjestu u BiH kada se rastaje par, ako je žena matretirana, a mi smo maltretirana sve vrijeme, onda je cijelo mjesto na njenoj strani. Nećemo da živimo s vama. Vidjet ćete kako to izgleda. To je moj stav”, rekao je Dodik.
Na kraju je kazao da je spreman da deblokira evropski put i da se donese novi izborni zakon, ali pod uslovima koje je ranije iznio.
BiH
Višković sutkinju pozvao na kafu: Seno, znam da imaš simpatije prema nama, spreman sam da ti pojasnim neke stvari
Premijer RS Radovan Višković kazao je da se u ‘predstavi’, kako naziva suđenje Miloradu Dodiku, glavni glumci mijenjaju uloge.
Onda je imao pokušaj intimizacije sa sutkinjom Senom Uzunović koja vodi proces protiv Dodika, nazivajući je imenom i pozivajući je na kafu.
“Imam osjećaj Sena ide putem Strike i da je shvatila da nije to taj proces kako je ona mislila tako arogantno, kada se prvi put pojavila – drčno, računajući da će to završiti u 15 dana”, naveo je Višković.
Kaže da je primijetio da tužioci nerviraju sutkinju Uzunović.
“Ja sam danas vidio da Tužilaštvo više nervira Senu nego što nervira optuženu stranu. Čak je i to pokazala, da nije dozvolila Tužilaštvu da pravi lakrdiju i da trati njeno i naše vrijeme. Oni nemaju ništa”, naveo je premijer FBiH.
On je rekao da čak ni ona, kada čita naziv predmeta protiv Dodika ne čita funkciju visokom predstavniku Christinu Schmidtu.
“Očito joj je teško da to izgovori”, naveo je on.
Onda je Višković pozvao sutkinju Uznović da ‘spasi svoj obraz’.
“Seno, imaš lako rješenje. Spasi obraz dok ga još imaš, ako ga imaš. Znam da si bila u vojsci i da se nisi borila za ovakvu BiH gdje će jedan Nijemac donositi odluke. Znam da se ne slažeš, spasi sebe i sve nas.
Ja sam siguran da će me, vidio sam da Sena ima simpatije prama nama, poslušati. Ako treba da negdje skupa pijemo kafu i da još pojasnim neke stvari, spreman sam i da končano prekinemo ovaj cirksu”, naveo je Višković.
BiH
Njemačka neće finansirati projekte u RS čije vlasti zagovaraju izlazak iz BiH
Njemačke finansije neće biti uključene u finansiranje projekata u Republici Srpskoj, nakon što uskoro istekne posljednji ugovor, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ambasade Njemačke u Bosni i Hercegovini u srijedu, 17. aprila.
Njemačka vlada je tokom avgusta prošle godine postupno obustavila projekte, navodeći kao razlog “secesionističku politiku” vlasti tog bosanskohercegovačkog entiteta na čijem je čelu predsjednik Milorad Dodik, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Radi se o četiri infrastrukturna projekta, ukupne vrijednosti 105 miliona eura.
“Iste (secesionističke aktivnosti) nisu povučene, kako je zahtijevala Savezna vlada. Umjesto toga, predsjednik Dodik dodatno je eskalirao političku krizu. Konačni prekid četiri projekta je stoga bio logičan slijed”, navodi se u odgovoru Ambasade Njemačke za RSE.
U Ambasadi nisu željeli da komentarišu dogovor vlada entiteta RS i Mađarske da mađarske kompanije preuzmu finansiranje projekata od kojih je odustala Njemačka.
Vlada RS objavila je da Mađarska preuzima finansiranje projekata od kojih je Njemačka odustala u danu kada je u Banjaluci boravila delegacija te zemlje, predvođena premijerom Viktorom Orbanom.
Mađarski premijer jedan je od ključnih saveznika proruski orjentisanog predsjednika RS Milorada Dodika, a u Banjaluci mu je 5. aprila uručeno odlikovanje Orden RS na ogrlici.
“Njemačkim poreznim obveznicima teško je objasniti zašto bi Njemačka trebala podržavati značajnom sumom entitet koji, prema izjavama njegovog predsjednika, otvoreno razmišlja o izlasku iz Bosne i Hercegovine”, istakli su u Ambasadi Njemačke u Sarajevu za RSE.
Istakli su kako Njemačka podržava BiH u njenom približavanju Evropskoj uniji, te da je spremna dodatno intezivirati saradnju sa BiH i entitetima, uz preduslove.
“Temeljni zahtjev je očuvanje mira, vladavine prava i teritorijalne cjelovitosti države Bosne i Hercegovine. Nastavljamo našu saradnju sa civilnim društvom u Republici Srpskoj. Isto vrijedi i za državne i regionalne projekte njemačke razvojne saradnje”, istakli su u Ambasadi Njemačke.
Iz kojih projekata u RS se povukla Njemačka?
Među projektima od kojih je odustala njemačka Vlada je i izgradnja vjetroelektrane “Hrgud” u Berkovićima, opštini na jugoistoku BiH.
Vrijednost projekta je oko 64,28 miliona evra, od čega je Njemačka razvojna banka osigurala 60 miliona evra, a ostatak bi financirala Elektroprivreda RS.
Njemačka se povukla i iz projekta obnove hidroelektrane kod Trebinja, na jugu zemlje, kao i projekta zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci, na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Do povlačenja iz projekata je došlo nakon odluke Narodne skupštine Republike Srpske iz decembra 2021. godine o vraćanju nadležnosti i stvaranju vlastitih institucija s ciljem slabljenja države.
Njemačka Vlada je u aprilu 2022. godine odlučila privremeno zaustaviti projekte, a u augustu prošle godine se potpuno povukla.
Inače, premijer Republike Srpske Radovan Višković i ministar ekonomskog razvoja Mađarske Marton Nagy dogovorili su u Banjaluci 5. aprila saradnju u realizaciji tri projekta.
Riječ je o projektima prečišćavanja otpadnih voda u Gradišci, izgradnji vjetroelektrane “Hrgud” i solarnog parka “Trebinje”, u ukupnoj vrijednosti od 140 miliona eura, saopštila je tada Vlada RS.
Kako je saopćeno iz Vlade RS, projekti će biti realizirani u saradnji sa mađarskim kompanijama “Veolia”, MBM i “Alteo”.
-
USKprije 6 dana
Zijad iz Ključa boluje od raka i hitno mu je potrebna pomoć dobrih ljudi!
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselila Čović (Fazlije) Hafeza
-
BiHprije 5 dana
Sladić najavljuje snijeg: Za vikend temperature do 30 stepeni, a onda slijedi veliki obrat
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na Ahiret preselila Kulenović (Hodžić) Sadija
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na Ahiret preselio Kovačević (Maše) Hasib
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselio Šabić (Arif) Nezir
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na Ahiret preselio Nuhanović (Hasana) Hasan
-
Smrtovniceprije 4 dana
Na Ahiret preselila Hadžić (Omeragić) Behrema – Keka
You must be logged in to post a comment Login