Connect with us

USK

Kako su Bošnjaci iz Cazinske krajine spasili blizu 15 hiljada Hrvata: Činjenica koju su u Zagrebu zaboravili

Published

prije 12 mjeseci

on

U periodu od oktobra 1991. do marta 1992. godine kroz Cazinsku krajinu je iz hrvatskih općina Cetingrad, Krnjak, Rakovica, Vojnić, Topusko i Gvozd stiglo između 12 i 15 hiljada protjeranih civila koji su na prostoru Republike Bosne i Hercegovine zbrinuti i spašeni sigurnog uništenja.

Velika godišnjica vojno – policijske operacije “Oluja” u Hrvatskoj inicira augustovsku temu o tome ko je kome u ljeto 1995. godine spasio stanovništvo, biološki opstanak pa i stvorio uslove za Opšti okvirni sporazum za mir. Po ovom pitanju historičari mudro i metodološki još uvijek ne daju svoj konačan sud o ovoj temi, hrvatska diplomatija angažira međunarodne učesnike da plediraju za stavove Zagreba dok su bosanski generali pritisnuti optužnicama.

Ovo su dani u kojima se sve što je Hrvatska uradila za tadašnju Republiku Bosnu i Hercegovinu upotrijebljava protiv zvaničnog Sarajeva i to po osnovama aktualnih političkih pitanja hrvatsko – bošnjačkih odnosa.

Licitira se tako sa brojkom od preko milion izbjeglica koji su tokom rata prošle kroz Hrvatsku kao brojkom koja anulira cjelokupni ratni napor Armije RBiH, koja je svojim opstankom očuvala stratešku dubinu i kupila vrijeme za sve oslobađajuće operacije Hrvaske vojske.

Pritom se zaboravlja mnogo toga što je prethodilo “Oluji” i uopšte kraju rata. Zaboravlja se da je narod Cazinske krajine 1991. godine spasio blizu 15.000 Hrvata iz Hrvatske i sigurne smrti, iako je Zagreb od mjesta događanja bio udaljen stotinjak kilometara.

Izbjeglice u Krajini

Nakon Krvavog uskrsa na Plitvicama u martu 1991. godine počinju se stvarati početne pozicije rata u Hrvatskoj sa utvrđenim stranama u vidu prvobitno hrvatskog MUP-a (kasnije ZNG-a) i s druge strane pobunjenim Srbima potpomognutim od strane JNA.

Kao model stvaranja srpskih paradržava na okupiranim teritorijama Hrvatske započeo je progon i ubijanja pri čemu se hrvatsko stanovništvo na Kordunu našlo u izuzetno teškoj situaciji u jesen 1991. godine kada su im putevi ka Zagrebu ostali odsječeni.

Pri napadu na selo Batnoga, u općini Cetingrad u novembru 1991. godine ubijeno je sedam civila, da bi u narednim danima srpske snage ubile samo u tom mjestu još najmanje 11 civila. Pri tome je razoreno, uništeno i spaljeno 2431 kuća u okolini zajedno sa preostalom imovinom.

Šest današnjih općina Cetingrad, Krnjak, Rakovica, Vojnić, Topusko i Gvozd uz grad Slunj padali su jedan za drugim u napadima JNA i pobunjenih Srba. Opcija za mnoge je bila ostati i biti ubijen ili se povući ka granici sa BiH prema općinama Cazin i Velika Kladuša. Padom Cetingrada u oktobru 1991. godine počinje jedan od prvih i najvećih izbjegličkih valova iz Hrvatske ka Bosni i Hercegovini.

Tako u oktobru na kamionima, traktorima i putničkim automobilima na prostor općine Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa i Bihać pristiže između 12 i 15 hiljada Hrvata koji se sklanjaju pred pobunjenim Srbima.

S obzirom da su pripreme za nadolazeću agresiju na BiH u Cazinskoj Krajini u tom periodu bile u punom jeku, trebalo je zbrinuti toliko velik broj ljudi bez da se ugroze aktivnosti na pripremama za odbranu. Prvobitno smještene u prihvatne kolektivne centre hrvatske porodice su brzo počele prihvatati bošnjačke porodice po kućama.

Civilna zaštita organizira raspodjelu hrane, ćebadi i najosnovnijih potrepština pri čemu će ključnu ulogu imati općinski Sekretarijati za unutrašnje poslove (SUP) u Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši. Pošto hrvatsko stanovništvo nije imalo namjeru ostajati u BiH gdje je rat postajao sve izgledniji trebalo je omogućiti prebacivanje stanovništva do Hrvatske i trećih zemalja.

Uloga SUP-ova bila je ključna u tom procesu jer je su hrvatskim vojnim obaveznicima među izbjegicama izdani dokumenti sa bošnjačkim imenima i prezimenima za lakši prolazak kroz mjesta većinski naseljena bosanskim Srbima.

Cjelokupni proces se izvodio paralelno i ilegalno jer su u tom periodu aktivnosti Službe državne bezbjednosti intenzivirane na području otrkivanja “muslimanskih ekstremista” u Cazinskoj Krajini. Prema dostupnim podacima koji nisu kompletni zbog velikog broja kraćih tranzita grupa izbjeglica, u općini Velika Kladuša spas je pronašlo najmanje 5.000 izbjeglica, Cazinu 7.000 te u Bihaću 1.200.

U periodu od januara do marta započinje izvlačenje hrvatskih izbjeglica sa prostora Cazinske krajine i to u dva pravca, južno Livno – Split te istočno Gradiška – Srbac. Tadašnji premijer SR BiH Jure Pelivan uspjeva poslati autobuse za izvlačenje žena i djece preko Livna čime Je značajno olakšano izvlačenje hrvatskih izbjeglica.

Odlazeći od svojih spasioca prognani Hrvati ostavljaju svoja vozila na čuvanje prije polaska ka Hrvatskoj pri čemu su mnogi u znak zahvalnosti i poklonili automobile bošnjačkim porodicama. Kad se 1996. godine mnogi od njih vrate po vozila i zahvale Bošnjacima, gotovo sve što je ostavljeno bilo je i sačuvano.

Prijateljstvo između protjeranih porodica i krajiških domaćina i danas je očuvano kroz različita druženja pri čemu se na obilježavanju Dana sjećanja i zahvalnosti za prognane žitelje Cetingrada i ostalih naselja slunjskog kraja redovno poziva delegacija Unsko – Sanskog kantona.

Dupla igra Zagreba

Izbijanjem pobune i izdaje ratnog zločinca Fikreta Abdića u jesen 1993. godine situacija u Cazinskoj krajini koja postaje Bihaćkim džepom još 1992. godine, značajno se pogoršava. Bošnjačko – hrvatski odnosi u Bihaćkom džepu su očuvani izuzetnim tokom trajanja agresije na RBiH iako su određeni potezi Zagreba djelimično narušili ove odnose.

Naime, tokom trajanja bošnjačko – hrvatskog sukoba na području Bihaćkog džepa bihaćki HVO nije postupio po nalogu Mate Bobana zbog čega nije iniciran sukob sa snagama Petog korpusa.

(Foto: YouTube/Screenshot)

S druge strane, uspostavljen je vazdušni most Ćoralići – Zagreb čime se osiguravala skromna ali značajna vojna pomoć koja je iz svijeta dolazila za odbranu RBiH pri čemu je zračni most imao promjenjivu dinamiku dolazaka.

Između osam i 10 hiljada Hrvata koliko je živjelo na prostoru koji je danas administrativno Unsko – sanski kanton, prihvatilo je sve izazove agresije i svih obruča oko snaga Petog korpusa. Međutim, smjenom Tomislava Deretara kao vodećeg oficira HVO-a za bihaćku regiju i kasnijim dolaskom generala Vlade Šantića započinje nešto drugačiji pristup sukobu.

Zvanični Zagreb je u izdaji Fikreta Abdića vidio odličnu priliku da profitira u procesu podjele BiH sa unijama kao modelom prema kojem bi Abdićev feud postao konfederalnim dijelom Hrvatske.

U tom pogledu se 21. oktobra 1993. godine između Mate Bobana i Fikreta Abdića uz posredovanje Radovana Karadžića potpisuje zajednička deklaracija.

(Foto: MKSJ)

Kada je u pitanju Velika Kladuša, na granicama općine sa Republikom Hrvatskom nalazilo se nekoliko sela u kojima su živjeli Hrvati koji 1993. godine formiraju Petu satniju HVO-a koja će zajedno sa snagama Teritorijalne odbrane i kasnije snagama Petog korpusa imati izvanrednu saradnju sve do izdaje u zimu 1994. godine, piše Klix.

Tokom operacije “Pauk” u zimu 1994. godine snage HVO-a će izdati snage Petog korpusa koje su branile Veliku Kladušu. Naime, u operaciji “Pauk” su združene snage iz SAO Krajine, Vojske Republike Srpske uz paravojne formacije Fikreta Abdića i svi pod nadzorom Službe državne bezbjednosti Srbije i Vojske Jugoslavije, pokušale poraziti Peti korpus AR BiH i ponovno instalirati Fikreta Abdića u Velikoj Kladuši.

Tokom odsudnih borbi snage HVO-a koje su čuvale bok snagama Petog korpusa, upuštaju snage tzv. Narodne odbrane Zapadna Bosna zajedno sa srpskim snagama preko Starog grada u Velikoj Kladuši.

Da je ova aktivnost bila usaglašena na relaciji Beograd – Zagreb ukazuje i činjenica da je nakon pada Velike Kladuše iz Hrvatske preko okupirane teritorije SAO Krajine stigao kontingent autobusa koji je iz hrvatskih sela oko Velike Kladuše do Karlovca evakuirao hrvatsko stanovništvo.

Treba istaći da su osim ove izdaje snaga Petog korpusa, snage HVO-a regije Bihać bile maksimalno angažirane u odbrani Bihaća i to je nešto što se mora istaći. Bošnjaci i Hrvati su zajedno izdržali 1201 opsade i okruženja dva korpusa VRS-a i tri korpusa Srpske Vojske Krajine i niko ne može osporiti tu historijsku činjenicu.

Ali je činjenica i to da se iz Zagreba danas barata samo brojkama o izbjeglicama iz BiH za koje ratni ministar vanjskih poslova Hrvatske Mate Granić navodi ukupnu brojku od milion ljudi u tranzitu.

Međutim, činjenica je da Hrvatska bošnjačkim izbjeglicama kupila dio arapskog svijeta koji je slanjem naoružanja za Armiju RBiH naoružavao i Hrvatsku vojsku pri čemu se u slučaju pada Petog korpusa ne bi moglo jednako razmatrati oslobađanje okupirane teritorije Republike Hrvatske.

Uzimajući u obzir sve navedeno i dalje nije vrijeme za konačne ocjene o “Oluji” i taj proces treba prepustiti historijskoj metodologiji uz pauzu od barem još 20 godina. Ali je svakako vrijeme da politički predstavnici iz BiH zauzmu stav prema kojem bi se uzela u obzir i žrtva koje su Bošnjaci iz Cazinske krajine spasili između 12 i 15 hiljada Hrvata iz Hrvatske.

Trebao bi to znati i potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved koji je rođen u Velikoj Kladuši pri čemu bi kao general Hrvatske vojske možda najbolje trebao prenijeti poruku o tome kako su Bošnjaci iz Cazinske krajine dočekali rat zajedno sa komšijama Hrvatima, ali i Oluju.

Povezane teme:
Nastavi čitati

USK

741 student u Unsko-sanskom kantonu dobija stipendiju od 2.000 KM: Vlada USK povećala izdvajanja za mlade

Published

prije 3 dana

on

15. Jula 2026.

By

Vlada Unsko-sanskog kantona donijela je odluku kojom će ove godine ukupno 741 student ostvariti pravo na stipendiju u iznosu od 2.000 KM, čime je nastavljen kontinuitet ulaganja u obrazovanje i podršku mladima.

Na današnjim sjednicama Vlade USK utvrđen je broj stipendista i iznosi stipendija za studente koji su pravo ostvarili kroz programe Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida te Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Od ukupnog broja stipendista, 403 stipendije dodijeljene su studentima iz branilačkih kategorija, dok će 338 studenata stipendije dobiti putem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Godišnji iznos stipendije za sve korisnike iznosi 2.000 KM.

Iz Vlade USK ističu da je ulaganje u obrazovanje i mlade jedno od ključnih opredjeljenja, naglašavajući da podrška studentima predstavlja ulaganje u budućnost kantona.

Donesene i druge značajne odluke

Pored odluke o stipendijama, Vlada Unsko-sanskog kantona usvojila je i niz drugih važnih mjera:

  • Odobreno je 60.000 KM Nacionalnom parku “Una” za organizaciju 52. internacionalne turističke Una regate.
  • Osigurano je 300.000 KM za turističke i druge manifestacije gradova i općina u USK kroz program podrške razvoju turističke ponude.
  • Usvojena je nova odluka kojom se uređuju uslovi i kriteriji za ostvarivanje prava na prednost pri zapošljavanju i zadržavanju na poslu pripadnika branilačkih kategorija.
  • Podržan je projekat Osnovne škole “Jezerski” iz Bosanske Krupe, koji se realizuje u saradnji s UNDP-om u okviru aktivnosti zelene tranzicije u Bosni i Hercegovini.
  • Usvojen je program utroška grant sredstava za Bihaćko muftijstvo i Ilmijju u ukupnom iznosu od 147.000 KM.

  • Iz Vlade USK poručuju da će i u narednom periodu nastaviti provoditi mjere usmjerene na unapređenje obrazovanja, podršku boračkoj populaciji, razvoj turizma i poboljšanje kvaliteta života građana Unsko-sanskog kantona.

Nastavi čitati

USK

SIPA u Velikoj Kladuši uhapsila osobu po Interpolovoj potjernici: Tereti se za više teških krivičnih djela u Austriji

Published

prije 1 sedmica

on

9. Jula 2026.

By

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u ponedjeljak, 7. jula 2026. godine, na području Velike Kladuše uhapsili su jednu osobu za kojom je bila raspisana međunarodna potjernica.

Kako je saopćeno iz SIPA-e, hapšenje je izvršeno na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisao NCB Interpol Beč, zbog sumnje da je uhapšena osoba učestvovala u izvršenju više teških krivičnih djela na području Austrije.

Osoba se sumnjiči za namjernu paljevinu, provalne krađe, teška oštećenja imovine, neovlašteno korištenje vozila, kao i krivična djela iz oblasti eksplozivnih materija. Za navedena djela, prema Krivičnom zakonu Republike Austrije, predviđena je maksimalna kazna zatvora do 15 godina.

Na osnovu operativnih saznanja, osumnjičenog su locirali pripadnici SIPA-inog FAST tima, nakon čega je lišen slobode.

Nakon završene kriminalističke obrade, uhapšena osoba predata je u nadležnost Suda Bosne i Hercegovine radi daljnjeg postupanja.

U realizaciji ove akcije ostvarena je saradnja između SIPA-e, Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH) i Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

Nastavi čitati

Sport

Objavljena kompletna raspodjela: Evo koliko je novca dobio svaki sportski klub u Unsko-sanskom kantonu

Published

prije 1 sedmica

on

8. Jula 2026.

By

Nakon što je Vlada Unsko-sanskog kantona povećala sredstva za sport za dodatnih 1.050.000 KM, danas su objavljeni i pojedinačni iznosi koje će dobiti svih 64 sportska kolektiva iz osam gradova i općina USK.

Najveći pojedinačni iznos pripao je Sportskom savezu Unsko-sanskog kantona, kojem je odobreno 140.000 KM, dok su među najvećim korisnicima i Nogometni klub Ključ sa 80.000 KM, NK Jedinstvo Bihać sa 65.000 KM te Košarkaški klub Željo 1971 Bihać sa 55.000 KM.

Kada je riječ o Cazinu, najviše sredstava dobili su Gradski sportski savez Cazin sa 50.000 KM i Konjički klub Cazin sa 40.000 KM.

Iako je objavljena kompletna lista korisnika i dodijeljenih iznosa, u dostupnim informacijama nisu navedeni kriteriji prema kojima je određeno koliko će sredstava dobiti pojedini sportski kolektiv.

Najveći pojedinačni iznosi

  • Sportski savez USK – 140.000 KM
  • Nogometni klub “Ključ” – 80.000 KM
  • Nogometni klub “Jedinstvo” Bihać – 65.000 KM
  • Košarkaški klub “Željo 1971” Bihać – 55.000 KM
  • Gradski sportski savez Cazin – 50.000 KM
  • Konjički klub “Krajišnik” Velika Kladuša – 50.000 KM
  • Konjički klub “Potkovica” Sanski Most – 50.000 KM
  • Konjički klub “Jedinstvo” Bihać – 40.000 KM
  • Konjički klub “Cazin” – 40.000 KM
  • Rukometni klub “Sana 7” Sanski Most – 35.000 KM

Raspodjela sredstava po gradovima i klubovima

Cazin – 166.200 KM

  • Gradski sportski savez Cazin – 50.000 KM
  • Konjički klub “Cazin” – 40.000 KM
  • FK “Krajina” – 20.000 KM
  • Aero klub “Kumulus” – 20.000 KM
  • NK “Mladost” Polje – 18.200 KM
  • RK “Cepelin-Krajina” – 5.000 KM
  • OŽRK “Krajina” – 5.000 KM
  • Taekwon-do klub “Bosna” – 5.000 KM
  • Karate klub “Cazin” – 3.000 KM

Bihać – 369.000 KM

  • Sportski savez USK – 140.000 KM
  • NK “Jedinstvo” – 65.000 KM
  • KK “Željo 1971” – 55.000 KM
  • Konjički klub “Jedinstvo” – 40.000 KM
  • MNK “Dječaci sa Une” – 13.000 KM
  • Akademija nogometa “Jedinstvo” – 12.000 KM
  • Ronilački klub “Una” – 10.000 KM
  • KK “Bosna XXL” – 10.000 KM
  • ŽOK “Bihać” – 7.000 KM
  • Badminton klub “Una” – 5.000 KM
  • Karate klub “Bihać” – 5.000 KM
  • Biciklistički klub “Daj krug” – 5.000 KM
  • KBV “Gard” – 2.000 KM

Sanski Most – 193.500 KM

  • Konjički klub “Potkovica” – 50.000 KM
  • RK “Sana 7” – 35.000 KM
  • OKK “Sana” – 25.000 KM
  • SPD “Mulež” – 15.000 KM
  • SRD “Devet rijeka” – 15.000 KM
  • ŠN “Dream Team” – 10.000 KM
  • AK “Sana” – 10.000 KM
  • Fitness klub “Sana” – 8.000 KM
  • Judo klub “Sanski Most” – 7.500 KM
  • Karate klub “Hurije” – 5.000 KM
  • ŽOK “Sana” – 5.000 KM
  • Ronilački klub “Vir” – 5.000 KM
  • Judo klub “Sana” – 3.000 KM

Velika Kladuša – 133.000 KM

  • Konjički klub “Krajišnik” – 50.000 KM
  • NK “Krajišnik” – 25.000 KM
  • NK “Mladost” Vrnograč – 25.000 KM
  • Karate klub “Regeneracija” – 10.000 KM
  • USR “Štuka” – 5.000 KM
  • Airsoft centar “Munja” – 5.000 KM
  • Šahovski klub “Velika Kladuša” – 5.000 KM
  • Savez za sport i rekreaciju invalidnih lica – 5.000 KM
  • Futsal klub “Krajišnik” – 3.000 KM

Bosanska Krupa – 74.300 KM

  • SD “Sloga 1922” Bosanska Otoka – 22.800 KM
  • GNK “Bratstvo 1918” – 20.000 KM
  • ŽNK “Željezničar 2011” – 10.000 KM
  • KK “Bratstvo” – 7.500 KM
  • NK “Željezničar 73” – 7.500 KM
  • MNK “Željo” – 5.000 KM
  • Klub borilačkih sportova “Serhat” – 1.500 KM

Ključ – 84.000 KM

  • NK “Ključ” – 80.000 KM
  • Kanu-kajakaški klub “K4” – 2.000 KM
  • FK “Bajer 99” Velagići – 1.000 KM
  • NK “Omladinac” Sanica – 1.000 KM

Bužim – 27.000 KM

  • NK “Vitez” – 10.000 KM
  • FK “Bratstvo-Veterani” – 5.000 KM
  • FK “Konjodor” – 3.000 KM
  • FK “Bužim” – 3.000 KM
  • OK “Bužim” – 3.000 KM
  • Airsoft klub “Otpisani” – 2.000 KM
  • ŽOK “Bužim” – 1.000 KM

Bosanski Petrovac – 3.500 KM

  • Udruženje košarkaškog sporta “Mladost” – 2.000 KM
  • Karate klub “Mladost” – 1.500 KM

Objavljivanjem kompletne liste korisnika javnost je po prvi put dobila detaljan uvid u raspodjelu dodatnih budžetskih sredstava za sport. Ostaje otvoreno pitanje prema kojim su kriterijima određeni pojedinačni iznosi, budući da obrazloženje metodologije raspodjele nije objavljeno.

Nastavi čitati

USK

Registar primanja izazvao nezadovoljstvo u Krajini: Profesori traže veće plaće i izmjene kolektivnog ugovora

Published

prije 2 sedmice

on

6. Jula 2026.

By

Objava Registra primanja zaposlenih u javnim ustanovama izazvala je novo nezadovoljstvo među prosvjetnim radnicima u Unsko-sanskom kantonu, zbog čega su predstavnici Sindikata srednjeg obrazovanja USK danas održali konferenciju za novinare.

 

 

Iz Sindikata podsjećaju da su još prije tri mjeseca reagirali nakon povećanja plaća zastupnicima u Skupštini Unsko-sanskog kantona, ističući da su plaće zaposlenih u srednjem obrazovanju ostale na prošlogodišnjem nivou te da nije došlo do izmjena kolektivnog ugovora.

Kako navode, objava Registra primanja dodatno je pojačala nezadovoljstvo među prosvjetnim radnicima. Tvrde da podaci iz registra pokazuju kako pojedini profesori u srednjim školama imaju gotovo ista primanja kao pomoćno osoblje u pojedinim javnim ustanovama, što smatraju neprihvatljivim.

Zbog toga od nadležnih traže hitan početak pregovora o izmjenama kolektivnog ugovora, povećanje plaća zaposlenima u obrazovanju te usklađivanje primanja s odgovornošću i složenošću poslova koje obavljaju.

 

 

Predstavnici Sindikata poručuju da će nastaviti insistirati na rješavanju ovog pitanja, ističući da je cilj osigurati dostojanstven položaj prosvjetnih radnika i pravednije vrednovanje njihovog rada.

Izvror:https://dijasporainfo.net/2026/07/06/registar-primanja-izazvao-nezadovoljstvo-u-krajini-profesori-traze-vece-place-i-izmjene-kolektivnog-ugovora/?

OVDJE možete vidjeti kolike plate imaju zaposleni u javnom sektoru

https://antikorupcijausk.ba/V2/registar-zaposlenih-u-javnom-sektoru/

Nastavi čitati

USK

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo Nurije Mahmutovića: Benjamin Džaferović pokušao pobjeći autobusom iz Bihaća

Published

prije 1 mjesec

on

15. Juna 2026.

By

Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona uhapsili su Benjamina Džaferovića (27), koji se sumnjiči za ubistvo 30-godišnjeg Nurije Mahmutovića iz Velike Kladuše.

Prema dostupnim informacijama, Mahmutović je u nedjelju ujutro smrtno stradao nakon što je upucan u dvorištu porodične kuće u mjestu Čuturići kod Velike Kladuše. Nakon zločina osumnjičeni se udaljio s mjesta događaja i dao u bijeg, zbog čega je odmah pokrenuta opsežna policijska potraga.

Kako se nezvanično saznaje, Džaferović je pronađen i uhapšen sinoć oko ponoći na autobuskoj stanici u Bihaću, udaljenoj oko 50 kilometara od mjesta zločina. Navodno je čekao autobus kojim je planirao nastaviti bijeg.

Akciju hapšenja izveli su pripadnici Specijalne jedinice MUP-a USK, nakon čega je osumnjičeni priveden na dalju kriminalističku obradu.

O daljim mjerama odlučivat će nadležno tužilaštvo, koje Džaferovića trenutno tereti za krivično djelo ubistva. Za ovo krivično djelo zakonom je predviđena kazna dugotrajnog zatvora, a minimalna zatvorska kazna iznosi pet godina.

Istraga o okolnostima ovog tragičnog događaja je u toku.

Nastavi čitati

USK

Tužilaštvu USK predata tri uhapšena policajca: Jaknama skrivali identitet pri ulasku (VIDEO)

Published

prije 1 mjesec

on

5. Juna 2026.

By

Trojica policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona iz Velike Kladuše predati su danas Kantonalnom tužilaštvu USK nakon jučerašnjeg hapšenja u okviru policijske akcije.

Prilikom dovođenja u prostorije Tužilaštva, uhapšeni policajci pokušali su sakriti identitet tako što su preko glave stavili jakne kako bi izbjegli fotografisanje i snimanje.

Podsjećamo, akciju su proveli nadležni istražni organi, a uhapšeni se terete za krivična djela povezana sa zloupotrebom službenog položaja i drugim nezakonitim radnjama. Nakon ispitivanja u Tužilaštvu bit će odlučeno o daljnjim mjerama, uključujući eventualni prijedlog za određivanje pritvora.

Više informacija o detaljima istrage očekuje se nakon zvaničnog obraćanja nadležnih institucija.

(5) Tužilaštvu USK predata tri uhapšena policajca: Stavili jakne na glavu da se ne vide – YouTube

Nastavi čitati

Najčitanije