Connect with us

USK

Kantonalni sud u Bihaću: Senad Salkić osuđen na 12 godina zatvora zbog višestrukog silovanja

Published

on

Predsjedavajući Sudskog vijeća Reuf Kapić je u obrazloženju presude naveo da je Vijeće donijelo jednoglasnu odluku kojom je optuženi Salkić, kršeći odredbe međunarodnog prava, kriv za nečovječno postupanje prema jednom civilu, kao i za silovanje tri žene.

“Ovo vijeće je prihvatilo da se navedeni događaj desio za vrijeme rata u BiH i oružanog sukoba između pripadnika Petoga korpusa Armije Republike BiH (ARBiH) i Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB), status optuženog – da je bio pripadnik 505. brigade, kao i status oštećenih – civili”, rekao je sudija Kapić.

U presudi se navodi da je optuženi Salkić, zajedno s drugim nepoznatim vojnicima, 17. oktobra 1994. godine došao u mjesto Stabandža u općini Velika Kladuša i tražio Muju Muratovića, pripadnika NOAPZB-a koji je u međuvremenu pobjegao želeći se predati pripadnicima ARBiH. Kako se navodi, Salkić je ušao u kuću u kojoj se nalazila Mujina supruga Rasima Muratović sa šestero maloljetne djece, dok su ostali vojni policajci okružili dvorište tražeći njenog supruga.

Nakon što je Muratović izašao podignutih ruku, Salkić i ostali su ga, kako stoji u presudi, tukli i, kada bi izgubio svijest, polijevali vodom pa nastavili udarati – šakama, nogama i palicama, te odveli u nepoznatom pravcu. Poslije toga je optuženi Salkić otišao do kuće Jasminke Nasufović, psujući joj “majku četničku i autonomašku”, te je tukao palicom i pitao gdje joj je muž. Zatim je otišao i do kuće Emire i Fatke Nasufović, koje su bile trudne, te je Fatku udario otvorenom šakom u predjelu desnog uha, nakon čega ih je odveo u dvorište, natjerao da ispruže ruke i udarao palicom. Salkić se poslije toga, navodi se u presudi, vratio i udarao Rasimu Muratović i zaprijetio joj: “Dobro me zapamti – ja sam Senad Salkić iz Čave. Muju si sad vidjela i više nećeš!”

Po ostalim tačkama optužnice Salkić je osuđen za silovanje tri civila i to da je u oktobru 1995. godine, nakon pada takozvane Druge autonomije, u vojnoj uniformi došao u isto mjesto, do kuće Rubije Muratović, čiji je suprug bio pripadnik NOAPZB-a, te joj naredio da krene s njim u Bužim, kako bi dala izjavu. Tada ju je, navodi se u presudi, silovao u mjestu Bare, naredivši joj da skine odjeću. Udarajući je, spustio je sjedište i prisilio je na spolni odnos, zatim je nastavio vožnju ka kući i zaustavio se u mjestu Majdan, u blizini kuće, i silovao je ponovo, usljed čega je oštećena zadobila povrede i modrice po cijelom tijelu, posebno u predjelu leđa.

Prema pročitanoj presudi, optuženi Salkić je u oktobru 1995. godine – poslije navedenih događaja – naredio N-1, čiji je suprug bio pripadnik NOAPZB-a, da krene s njim, nakon čega ju je uveo u napušteni objekat, pritisnuo uza zid, svojom rukom joj zatvorio usta, dok joj je pištolj naslonio na vaginu, prisilio je na spolni odnos, naredio joj da ga okupa, i potom odvezao kući.

U jesen iste godine, navodi se u presudi, Salkić je u vojnoj uniformi došao do kuće F-1, koja je bila simpatizerka NOAPZB-a, natjerao je da krene s njim, odveo je u prostorije osnovne škole u Bužimu, gdje ju je – uz psovke i vrijeđanja, psujući joj “autonomašku majku” i govoreći “kurvo autonomaška” – bacio na krevet i silovao, nakon čega je naredio drugom, nepoznatom vojniku, da uradi isto. Isto je uradio i sljedeća dva dana, odvozeći je u mjesto Bućevci.

Optuženi Salkić se obavezuje na isplatu svih troškova postupka, kao i isplatu štete oštećenima. Na presudu postoji mogućnost žalbe.

(Detektor)

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

USK

Pretučen doktor u Domu zdravlja Ključ, policija uhapsila jednu osobu

Published

on

By

Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.

Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.

Kako saznajemo,  G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.

Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.

Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.

Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.

Nastavi čitati

Najčitanije