Zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrali su u četvrtak, 15. maja, na sjednici Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, koji je delegat Džemal Smajić predložio Dom naroda PSBiH.

Predlagač izmjena zakona delegat Džemal Smajić kazao je da je Vlada Federacije BiH donijela Odluku o iznosu najniže plaće za 2025. godinu kojom je propisano da se najniža plaća od 1. januara do 31. decembra 2025. utvrđuje u neto-iznosu od 1.000 KM, dok se u RS-u najniža plaća za poslove za čije se obavljanje zahtijeva najmanje srednje stručno obrazovanje u trajanju od tri godine utvrđuje u bruto iznosu od 1.426,23 KM, odnosno u neto iznosu od 950 KM.

Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da su za male plate zaposlenih u zajedničkim institucijama krivi članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić jer blokiraju usvajanje budžeta, a ne zastupnici Predstavničkog doma i delegati u Domu naroda.

“Dok se oni igraju budžetom igraju se budućnošću svih ljudi i oni su ti koji bagatelišu sve kategorije koje bi trebalo da dobiju povećanje plate”, navela je Vulić i dodala: “Mi za ovo nismo krivci, isključivi krivci za neusvajanje budžeta su Komšić i Bećirović”.

Ona je rekla da će SNSD podržati izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH u prvom čitanju kojim se određuju novi koeficijenti za pozicije od vojnika do poručnika za profesionalna vojna lica, od policajca do mlađeg inspektora za policijske službenike, te od NSS do VSS za zaposlene u institucijama BiH koji se razmatra u hitnom postupku.

Odbacujući odgovornost dvojice članova Predsjedništva BiH za kašnjenje u usvajanju budžeta BiH za ovu godinu, Zlatan Begić iz DF-a rekao je da je procijenjeno da u predloženom budžetu ima puno spornih stvari.

– Milorad Dodik je trenutno najveći problem Bosne i Hercegovine ali i Republike Srpske, rekao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

– Potencijalno nova koalicija na nivou BiH donijela bi zemlji bolju budućnost, a ona smeta nacionalnim liderima koji kočenjem evropskog puta štite svoje ogromne imperije. Oni podižu tenzije pominjući sukobe i nisu im bitni građani koji bi ulaskom BiH u Evropsku uniju mnogo bolje živjeli, rekao je Konaković.

Konstatovao je kako je najveći kočničar progresa – bjegunac od bh. pravosuđa i predsjednik RS-a Milorad Dodik.

– On puno više šteti Republici Srpskoj nego ja. On zaustavlja ekonomske procese, nove investicije, izvoz i sve ono što ljudima u našoj zemlji treba, rekao je Konaković.

– Saradnja sa opozicijom iz Republike Srpske pokenuta je jer se oni, za razliku od Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića, brinu za dobrobit građana i mir i stabilnost u BiH, kaže Konaković. Zato smo mi, koji smo se u ratu gledali preko nišana, sjeli za isti sto kako našu djecu ne bismo gurnuli u neki novi rat ili ih istjerali iz zemlje, dodaje on u intervjuu za BN.

Razumije, kako kaže, kroz kakvu golgotu prolazi opozicija.

– Isto nam je. Mene jedan ratni dezerter proziva za izdaju, a ljude koji su bili u Vojsci Republike Srpske drugi ratni dezerter takođe proziva za izdaju. Zašto da danas mi, kao odgovorni ljudi, guramo tuđu djecu da zaštite naše imperije i interese? Za razliku od Izetbegovića, koji je rat proveo sakriven u trezoru, i Dodika, koji je švercovao Ronhil, mi znamo šta je rat. Njima je rat prilika, nama je rat ‘Ne daj Bože. Ko ga želio, u kući mu bio’, navodi Konaković.

– Milorad Dodik je sarađivao sa Trojkom dok BiH nije dobila zeleno svjetlo za pregovore sa Evropskom unijom, kaže Konaković.

Dodao je kako Dodikova priča da štiti Republiku Srpsku i njene građane izazivajući krizu je lažna jer ustvari štiti svoje ogromno bogatstvo, kao i njegovi partneri na drugoj strani.

– Ta politika je da se sve ruši i da je granici rata, konflikta, a da će oni zaštititi svoje narode. Oni zapravo štite svoje imperije. Neka ljudi u Republici Srpskoj, gdje sam trenutno, pogledaju kako je njima poslije 20 godina takve vladavine ovog režina, a kako je onima koji sebe nazivaju zaštitinicima naroda. Neka pogledaju kako je njihovim porodicama, kakvi su njihovi imovinski kartoni. Kakvi su imovinski kartoni njihovih političkih saveznika, saradnika, članova stranaka, rodbine, istakao je Konaković.

Naglasio je Konaković kako je Dodik pravio sistem u BiH, prenoseći nadležnosti sa bh. entiteta Republika Srpska na BiH, a sada taj sistem ne priznaje zbog ličnih interesa.

– Dodik je sa nama izglasao sve zakone koji znače prenos nadležnosti jer je to Dejton dozvolio. Dejton nije sveto slovo. Dodik kaže da nema SIPA-e u Dejtonskom spotazumu. Pa nema ni CIA-e u američkom ustavu, ne postoje agencije.  Tamo se kaže, “urediće se zakonima”. Dodik je glasao za sve zakone. Postojala su tri nacionalna ključa koja su bila potrebna da se te brave otvore. Dodik je donio ključ iz Republike Srpske i pomogao da se napravi Tužilaštvo i Sud BiH. Sad on to ne bi da priznaje jer se radi o njemu lično, jasan je Konaković.

Evropska budućnost je, kako kaže, spas za građane BiH jer bi donijela investicije, a time i bolji život građanima.

– Međutim, evropska regulativa je noćna mora za nacionalne lidere u BiH jer je korupcija u Evropi sporadična u odnosu na sistem, dok je ovdje korupcija sistem, zaključio je Konaković.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine raspravljali su danas na sjednici o izmjenama Zakona o sigurnosti saobraćaja, predlagača Saše Magazinovića i Jasmina Imamovića, u drugom čitanju.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović pojasnio je da se tim izmjenama zakona prvi put definiše pojam bahate ili obijesne vožnje, kao i njeno rigorozno kažnjavanje.

Smanjiti broj saobraćajnih nesreća

Istakao je da je izmjena nastala u saradnji sa tužiocima, sudskim vještacima, inženjerima saobraćajne struke koji su njemu i Imamoviću jasno podcrtali da postoji mnogo stvari koje treba mijenjati u sadašnjem zakonu, ali da je prioritet uticati na smanjenje broja saobraćajnih nesreća, posebno onih sa smrtnim ishodom.

– Podvučeno nam je da su najčešći uzroci ovakvih saobraćajnih nesreća bahata, odnosno obijesna vožnja, vožnja pod utjecajem droge i alkohola i u posljednje vrijeme, jako izraženo, korištenje mobitela. Upravo su sve ove stvari sadržane u zakonu – pojasnio je Magazinović.

Tvrdi da je obijesna, odnosno bahata vožnja prvi put definisana u bh. zakonodavstvu, kao i rigorozno kažnjavanje, te da se kazne kreću od novčanih, višemjesečnog oduzimanja vozačke dozvole ili oduzimanja vozila pri ponavljanju prekršaja.

Dodao je da je također tim zakonom predviđeno uvećanje kazne za korištenje mobitela tokom vožnje.

Klučni segmenti zakona

Magazinović tvrdi da će kazne za navedene slučajeve u zakonu bit veće ako je tim prekršajem izazvana saobraćajna nesreća.

– Ovo se ne može posmatrati kao način da se napuni budžet. Naprotiv, ovo je način kojim želimo izvršiti odvraćanje od činjenja prekršaja i samim tim smanjiti broj saobraćajnih nesreća. Kada sam prije dvije godine predložio izmjene ovog zakona koje regulišu visoke novčane kazne za zloupotrebu, odnosno nedozvoljeno korištenje parking mjesta za osobe s invaliditetom, ljudi su govorili da se kaznama ne može ništa postići i da to neće imati veliki efekt. Ali nedavno sam dobio informaciju da se broj tih slučajeva drastično smanjio – zaključio je Magazinović.

Ključni segmenti zakona su popravak definicija nekih pojmova kako bi se izbjegle manipulacije na sudovima koje završavaju izostankom kažnjavanja kao i definiranje obijesne, odnosno bahate vožnje kao postupanja vozača u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja.

Posebno se u tom smislu precizira prolazak dva i više puta kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja u naselju brzinom iznad 40 km/h, a van naselja 60 km/h iznad ograničenja, prestizanje kolone preko pune linije, vožnja u alkoholiziranom stanju (1,5 g/kg) i pod utjecajem psihoaktivnih supstanci.

Kazne do 5.000 KM

Predložene su i kaznene mjere, između ostalog, kazna od 2.000 do 3.000 KM, šest mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i dva kaznena boda za bahatu vožnju.

Ako je bahatom vožnjom izazvana saobraćajna nesreća, definirana je kazna od 3.000 do 5.000 KM, devet mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i četiri kaznena boda. Kazna od 200 do 400 KM je za korištenje mobitela u vožnji, nevezivanje pojasa i korištenje uređaja za ometanje radara. Ako je korištenje mobitela uzrok saobraćajne nesreće, predložena je kazna od 400 do 2.000 KM, oduzimanje vozačke dozvole od jednog mjeseca do šest mjeseci i dva kaznena boda.

Poslanica SNSD-a Sanja Vulić smatra da je potrebno donijeti potpuno novi zakon o sigurnosti u saobraćaju te da neće podržati ovo zakonsko rješenje. Također je navela da MUP RS dao stav da ove izmjene neće doprijeti sigurnosti u saobraćaja.

Poslanik SDA Safet Kešo kazao je da će njegova stranka podržati to zakonsko rješenje koje predstavlja pokušaj da se ispravi veliki nedostatak u radu ministarstva.

FENA

Šef poslaničkog kluba Partije demokratskog kluba (PDP) u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak smatra da je glasanje opozicije u NSRS za veto člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović bila greška.

Crnadak, koji nije bio prisutan na jučerašnjoj posebnoj sjednici NSRS tokom rasprave i glasanja i koji se dan prije izjasnio da bi podrška za veto bila “ludost“, izjavio je danas da opoziciji trebaju pohvale od naroda, a ne od Milorada Dodika.

– I onda se čudimo kad kažu ‘svi su isti’. Mi, koji iskreno volimo RS, nemamo šta raditi zajedno sa današnjim vrhom RS. To je kao da sa lisicama čuvate kokošinjac – istakao je Crnadak.

On je ovom izjavom jasno poručio kako nije saglasan sa odlukom koju je juče saopštio predsjednik PDP Draško Sranivuković koji je prije početka sjednice NSRS izjavio da je “odluka ove stranke da podrži veto zbog preglasavanja RS u Predsjedništvu BiH, a ne zbog Željke Cvijanović“.

Veto Željke Cvijanović dobio je sinoć potrebnu dvotrećinsku podršku u NSRS i to glasovima 64 narodna poslanika od 76 prisutnih, dok su četiri glasala protiv. Osim PDP-a, veto je podržao i SDS, dok od opozicije još poslanici Liste za pravdu i red i Narodnog fronta nisu glasali.

Cvijanović je uložila je veto na Zaključak u Predsjedništvu BiH kojim se, između ostalog, traži od snaga EUFOR-a asistencija u provođenju odluka pravosuđa BiH.

FENA