Connect with us

USK

Komandir čete Dodik: Zalagao za uništenje Petog korpusa i Cazinske krajine, pozivao na granatiranje Zagreba

Published

on

Na jučerašnjoj raspravi u Briselu o stanju u Bosni i Hercegovini pred Europskim parlamentom u kojoj su učestvovali svi članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik prozvao je Šefika Džaferovića zbog učešća u ratu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

– Ja nisam učestvovao u ratu kao gospodin Džaferović koji je komandovao opetrativnim jedinicama i tu postoji jedno veliko neispitano učešće u ratu. RS je završila svoj posao, sud u Hagu više nikoga ne potražuje – kazao je jučer predsjednik SNSD-a.

Napomene radi, o Džaferovićevom učešću u odbrani na Bosne i Hercegovine još 2015. godine se izjasnilo Tužilaštvo BiH. Tužilaštvo je tada izdalo naredbu o neprovođenju istrage protiv Džaferovića, tadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Istragu je tražio tadašnji potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, kako se može pretpostaviti iz političkih razloga, pa je čak dostavljao i dokumentaciju. Kasnije su na tome insistirali iz SNSD-a. Međutim, Tužilaštvo nije našlo ništa sporno u Džaferovićevoj ratnoj biografiji, tako da je slučaj zatvoren odlukom da istrage neće ni biti.

Komandir čete

Kada je u pitanju Dodikov angažman tokom agresije na BiH, on sam kaže kako je jedan period bio komandir čete Vojne policije, te da je nakon toga učestvovao u radu takozvane Skupštine Republike Srpske.

– Što se tiče mog ratnog učešća, o tome govori najviše odlikovanje koje sam dobio od Karadžića tokom rata, dakle odlikovan sam kao zastupnik u to vrijeme, moj ratni raspored je bio na aerodromu u Banjoj Luci, bio sam komandir čete Vojne policije.

Sredinom rata Narodna skupština RS, gdje sam bio u manjini, donijela je odluku da se svi zastupnici s ratnim rasporedom od tog momenta vode u Narodnoj skupštini i naša obaveza je bila da učestvujemo u radu Narodne skupštine. Bio sam na većini tih sjednica, ovdje u Banjoj Luci pa do mnogih na Palama, u Zvorniku, Bileći i Novom Gradu – kazao je Dodik 2017. godine.

Dakle, za razliku od Džaferovića koji je u skladu sa zakonima učestvovao i branio svoju državu, Dodikov ratni doprinos ogledao se u, ne tako časnoj, politici.

Tako se na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koja je održana 16. aprila 1995. godine u tada još uvijek okupiranom Sanskom Mostu, Milorad Dodik zalagao da Narodna skupština RS pruži svu podršku u uništenju Petog korpusa i Cazinske krajine.

Kako je huškao Dodik

– Ja mislim da je došlo vrijeme da razmislimo da od naših saveznika Rusa tražimo da se spriječi bilo kakva nova misija Cartera (misli na bivšeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera, op.a.) i drugih trčkarala sa Zapada, zbog jednostavnog razloga što smo imali loše iskustvo sa prvim dolaskom ovog čovjeka, Cartera. Ja otvoreno sada kažem da je njegova misija direktno uzrokovala da ne osvojimo Bihać.

– U skladu sa našim zaključkom o vojnoj situaciji, moram istaknuti da moramo finalizirati naš zadatak koji podrazumijeva rješenje vojne situacije u Cazinskoj krajini. Direktno ili indirektno uništiti Peti korpus kako više ne bismo imali jakog neprijatelja na obalama Une koji bi mogao da nas destabilizira – kazao je tada Dodik.

Dodik je i 23. i 24. maja 1995. godine u Skupštini Republike Srpske u Banjoj Luci govorio o hrvatskoj agresiji na Republiku Srpsku Krajinu u akciji Bljesak, piše Faktor

– Skupština danas mora najenergičnije osuditi napad hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju i ne priznati rezultate te agresije, kako je to rekao i gospodin predsjednik Karadžić, ali mislim da, ako nešto hoćemo uraditi danas, bez obzira na neki… a ima veoma dosta tuge vezano za zapadnu Slavoniju… Ali, zaista, to je prostor koji je strateški bio veoma, veoma bitan za Banju Luku i oko Banje Luke sve…

Padom zapadne Slavonije neprijatelj se približio Banjoj Luci kao mjestu koje će u narednom periodu morati biti oličenje naše pobjede, ili poraza i čini mi se to je od onih priča od prije dvije-tri godine kada je bilo Sarajevo, prelazimo na Banju Luku kao takvo jedno mjesto. Moramo osposobiti i formirati i ne znam šta učiniti, ali moramo imati jaču informativnu službu i djelatnost. Za početak je dovoljno da smijenimo bar glavnog urednika koji je pustio onu Martićevu (misli na Milana Martića, tadašnjeg šefa RS Krajine, op.a.) nesretnu rečenicu, izjavu – pričao je Dodik, gdje ga je, prema transkriptu, prekinuo tadašnji predsjedavajući Skupštine RS Momčilo Krajišnik i zatražio od njega da objasni na koju konkretnu izjavu Martića misli.

Dodik je zatim pojasnio da se radi o izjavi u kojoj se Martić pohvalio bombardiranjem Zagreba 2. i 3. maja 1995. godine.

– Ona oko bombardovanja Zagreba. Ja se slažem da trebamo tući Zagreb, ali ne smijemo to reći. Ako je to trebalo reći, na onaj način se prenijeti, to je morao biti oprezan urednik koji je to puštao. Ako te odgovornosti danas ne bude ovdje i ako ne treba baš nikoga, da utvrdimo tu odgovornost danas ovdje, bez obzira da li je to urednik, TV, ili ministar, ili predsjednik vlade, mi ništa danas nismo uradili, osim puke konstatacije – kazao je on.

USK

(VIDEO) Bihać: Hrabri Albin Mujagić i njegova dva prijatelja spasili mladića od utapanja u Uni

Published

on

By

U dramatičnom incidentu koji se odigrao kod Bedema u Bihaću, mladić se našao u opasnosti kada je upao u rijeku i nije mogao da ispliva. Dok su mnogi gledali, jedan hrabri pojedinac, Albin Mujagić, i njegova dva prijatelja, odmah su reagovali na poziv u pomoć.

Mladić, čiji identitet još nije otkriven, zamalo je izgubio život kada je upao u hladnu Uni. Kako je situacija postajala sve ozbiljnija, a svi prisutni su samo posmatrali, Mujagić je hrabro pritrčao uz obalu kako bi pomogao mladiću.

“Iako sam prvo primijetio da se nešto dešava dok sam bio na putu za autobus, instinktivno sam znao da moram nešto uraditi”, rekao je Mujagić. “Vidio sam da mladić ima grč u ruci i da mu je teško plivati, pa sam mu rekao da mahne nogama kako bih ga lakše dohvatio.”

Osim Mujagića, i njegova dva prijatelja, čija imena također još nisu poznata, pridružili su se naporima spašavanja. Međutim, iznenađujuće je što su mnogi okupljeni samo snimali situaciju umjesto da priteknu u pomoć.

“Bio sam šokiran što su mnogi samo stajali i snimali umjesto da pomognu”, izjavio je Mujagić. “Ali na kraju, najvažnije je da smo uspjeli spasiti mladića.”

Mladić je konačno izvučen iz vode uz pomoć Mujagića i njegovih prijatelja, te je prebačen u bolnicu radi daljnjeg liječenja. Srećom, zahvaljujući hrabrim i brzim reakcijama ovih pojedinaca, tragedija je izbjegnuta.

Nastavi čitati

USK

Oduzet mandat Aganu Buniću: Dobio šest mjeseci zatvora, pa otkupio kaznu

Published

on

By

Centralna izborna komisija BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu donijela je odluku o prestanku mandata Aganu Buniću, zastupniku u Skupštini Unsko-sanskog kantona. Buniću se zastupnički mandat oduzima jer je nedavno pred Općinskim sudom u Cazinu pravosnažno osuđen na šest mjeseci zatvora , a Izborni zakon BiH propisuje da u tom slučaju izabrani zvaničnici i ne mogu ostati na pozicijama. Bunić je pravosnažno osuđen jer je skrivio saobraćajnu nesreću sa smrtnim ishodom.

Na današnjoj sjednici CIK-a BiH je rečeno da je Komisija obaviještena od Općinskog suda u Cazinu da je Bunić zatvorsku kaznu zamijenio novčanom, ali to nije utjecalo na donošenje oduke o prestanku mandata Buniću.

“Dobili smo presudu Općinskog suda u Cazinu da je kazna zatvora zamijenjena novčanom kaznom. To ne mijenja odluku CIK-a o prestanku mandata.Nakon pravosnažnosti ove odluke mandat će biti dodijeljen sljedećem kvalificiranom kandidatu”, rečeno je na današnjoj sjednici CIK-a BiH.

Bunić je u Skupštinu USK-a izabran s liste Narodnog evropskog saveza (NES) BiH, međutim tu stranku je s još jednim zastupnikom NES-a napustio krajem prošle godine čime je NES ostao na šest poslanika.

Oduzimanjem mandata Buniću, sada će prema saznanjima Raporta u Skupštinu USK-a ući Elvir Risović iz Ključa. S dodjelom ovog mandata NES BiH dobija sedmog poslanika u Skupštini USK-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Ko je Cezar iz Krajine koji je u bh. komšiluku optužen za šverc droge vrijedne 3,3 miliona eura?

Published

on

By

USKOK precizira da je grupa prodavala kilogram kokaina za najmanje 30.000 eura

USKOK je pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 36-godišnjeg i 25-godišnjeg državljanina Slovenije i BiH te 35-godišnje slovenske državljanke koje terete za nabavku i prodaju raznih vrsta droge vrijednih najmanje 3,3 miliona eura i oružja.

Tužilaštvo je protiv trojke, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu zbog neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih stvari, a sve u sastavu zločinačkog udruženja.

Riječ je o članovima grupe koju je predvodio 38-godišnji državljanin BiH Dino Muzaferović zvan Cezar iz Velike Kladuše kojeg Europol smatra “visokovrijednom metom”.

Muzaferović trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu u Italiji gdje je, prema pisanju medija, izručen iz Njemačke, navodi Hina.

Optužnicom im se stavlja na teret da su od početka 2022. do 24. maja 2023. u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Nizozemskoj i Belgiji kontinuiranom nabavkom i daljnjom prodajom raspolagali s najmanje 23 kilograma kokaina, 87 kilograma heroina, 131 kilogramom marihuane i 100 kilograma hašiša.

Uz to, raspolagali su i s tačno neutvrđenom količinom amfetamina te najmanje 6,1 kilogramom mješavine paracetamola i kofeina koje su koristili za povećanje mase droga u ukupnoj vrijednosti od 3,3 milionna eura.

USKOK precizira da je grupa prodavala kilogram kokaina za najmanje 30.000 eura, kilogram marihuane za 1.600 eura te 100 grama hašiša za 500 eura. Amfetamin su prodavali po cijeni od najmanje 1.300 eura za kilogram, a heroin za 22.000 eura po kilogramu, čime su za svoje zločinačko udruženje zaradili najmanje 525.640 eura.

Prema optužnici, drogu su nabavljali iz Crne Gore, Turske, Belgije i Nizozemske, nakon čega su je zajedno sa punilima dovozili do unajmljenih garaža i stanova u Zagrebu i Ljubljani, kao i u BiH te Njemačku. Na tim se lokacijama droga skrivala i pripremala za daljnju prodaju, miješala s punilima, vagala i pakirala te se prema uputama dostavljala i prodavala kupcima u više evropskih država.

Jednako tako, su raspolagali s najmanje 12 pištolja, dvije automatske puške, 6.000 metaka, 20 kilograma eksploziva, dva detonatora, magnetom za pričvršćivanje eksploziva te daljinskim upravljačem za detonatore. Prema USKOK-u, oružje i eksploziv nabavljali su u BiH, a koje su potom skrivali u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji.

USKOK ističe da su okrivljenici podijelili zaradu od prodaje droge i oružja u skladu sa svojim ulogama u zločinačkom udruženju.

Prema optužnici, 36-godišnjak i 35-godišnjakinja su prenosili informacije i davali upute za konkretne aktivnosti, prikupljali novac proistekao iz kriminalnog poslovanja, unajmljivali stanove, garaže i vozila te finansirali odbrane uhapšenih članova grupe.

Osim toga, 36-godišnjak je bio zadužen i za nabavku, prodaju i prevoz droge, novca i članova zločinačkog udruženja, kao i za dogovaranje izrade skrivenih prostora unutar automobila u kojima se krijumčarila droga, a vodio je i brigu oko oružja, municije i eksploziva.

Prema optužnici, 35-godišnjakinja je bila zadužena i za prikupljanje novca od prodaje droge i pripremanje novca za buduće isporuke droge te za prevoz članova grupe, dok je 25-godišnjak bio zadužen za pripremanje droge za prodaju i samu prodaju, prikupljanje novca od prodaje droge te za uplaćivanje novca na račune članova koji su se nalazili u zatvoru. Također je vodio brigu oko oružja i eksploziva.

USKOK je u optužnici predložio produžene istražnog zatvora protiv jednog osumnjičenog i određivanje istražnog zatvora protiv dvoje osumnjičenih.

– U odnosu na preostalih šest optuženih, među kojima je i Dino Muzaferović, postupak je razdvojen te se istraga protiv njih nastavlja, prenosi Hina.

Nastavi čitati

Najčitanije