Električna energija u Republici Srpskoj trebalo bi da poskupi od 1. januara 2025. godine. Regulatorna komisija za energetiku je zaprimila zahtjev. Iznos poskupljenja za sada nije zvanično poznat. Institucije odgovor na ovo pitanje i dalje izbjegavaju. Jedan od uzroka, stručnjaci za energetiku, vide u padu izvoza električne energije u ovoj godini iz Bosne i Hercegovine od 400 miliona maraka. Zbog čega se bilježi ovaj pad?

Struja poskupljuje. Još zvanično nije poznato i koliko. Poznato je da će Regulatorna komisija za energetiku do 15. decembra odlučiti o zahtjevu Elektroprivrede Republike Srpske. Zahtjev se krije od javnosti. Institucije koje su novinari BHRT kontaktirali nisu dostavili odgovore na postavljena pitanja. Ranije je saopšteno sljedeće.

“Ako neko, primjera radi, troši 400 kW električne energije povećao bi mu se ukupan račun do 2 marke. Neko ko troši 600 kW električne energije povećamo bi mu se račun 3,5 do 4 konvertibilne marke. Ako neko troši preko 1000 kW, račun bi mu se povećao i 15 konvertibilnih maraka”, každ Luka Petrović, direktor Elektroprivrede RS.

To poskupljenje električne energije spekulisalo se da će iznositi i do 20 odsto. Posljednje informacije su da će to biti od 5 do 12 odsto. Sigurno je da je poskupljenje neizbježno. Šta su razlozi? Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine za 10 mjeseci u 2024. godini manji je za 400 miliona maraka u odnosu na isti period u prošloj godini. To su podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Prošle godine iz BiH izvezeno je električne energije u vrijednosti 927 miliona maraka. U ovoj godini 527 miliona maraka. Najveći pad izvoza odnоsi se na Srbiju i Hrvatsku. Razlika je 191 odnosno 123 miliona maraka.

“Ove godine se prvi put desilo da za prvih deset mjeseci jednak je izvoz uvozu što znači da koliko izvezemo, toliko uvezemo. Nismo više izvoznici električne energije. U onoj mjeri u kojoj bi suficit pravili”, kaže Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Taj ceh platiće građani i privreda. Viša cijena električne energije podići će cijene i svih ostalih proizvoda. Potrošačka korpa, očekuje se, biće još skuplja.

“Svako poskupljenje pa i ono najminimalnije izaziva jednu lančanu reakciju iz razloga što će svi oni koji zavise od električne energije podići cijene u dogledno vrijeme. Znači ne radi se nikada samo o poskupljenju električne energije”, kaže Murisa Marić iz Udruženja potrošača “Don”.

Zakon o penzionom i invalidskom osiguranju poznaje utvrđivanje porodične penzije poslije smrti osiguranika i poslije smrti korisnika penzije.

Kako objašnjavaju iz Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje (PIO), porodična penzija poslije smrti korisnika starosne ili invalidske penzije određuje se od p koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u postotku koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na mirovinu, piše Večernji list.

Članovi porodice i djeca

-U ovisnosti o broju članova obitelji koji ostvaruju pravo, porodična penzija iznosi za jednog člana 70% od penzije od koje se određuje, za dva člana 80% od penzije od koje se određuje, za tri člana 90% od penzije od koje se određuje i za četiri i više članova 100% od penzije od koje se određuje – navode iz Federalnog zavoda za MIO.

Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na porodičnu penziju u punom iznosu koji bi pripadao osiguraniku odnosno korisniku mirovine ako ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom. Inače, pravo na porodičnu oenziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uvjete za starosnu ili invalidsku penziju i članovi obitelji umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Članovima porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine, smatraju se bračni supružnik i vanbračni partner (udovica odnosno udovac); rastavljeni bračni supružnik ako mu je pravomoćnom presudom suda dosuđeno pravo na uzdržavanje; dijete, rođeno u braku ili izvan braka, te posvojeno dijete; pastorak, ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije, uzdržavao te dijete – unuče bez oba roditelja ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije, uzdržavao.

Vanbračnim partnerom smatra se osoba koja je kao takva definirana Porodičnim zakonom Federacije BiH, a koja je svoj status utvrdila u odgovarajućem sudskom postupku. Udovica ima pravo na porodičnu penziju ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života, ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga, ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu mirovinu, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.

Udovica kojoj pravo na porodičnu penziju prestane prije navršenih 50, ali poslije navršenih 45 godina života, može ponovno ostvariti pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života. Također, udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju poslije smrti supruga, iako je ispunjavala uvjete obavljajući roditeljsku dužnost prema djeci, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece pod uvjetom utvrđenim odredbama Zakona o MIO. Udovica ima pravo na porodičnu penziju i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika mirovine, rođeno 300 dana nakon njegove smrti.

Prava i dobne granice

Udovica poginulog branitelja ima pravo na porodičnu imovinu kad navrši 45 godina života. Udovac ima pravo na porodičnu imovinu ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života, ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruge, ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu imovinu, a on obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Pravo na porodičnu imovinu ima i supružnik iz razvrgnutog braka ako mu je pravomoćnom sudskom presudom dosuđeno pravo na uzdržavanje te ako ispunjava uvjete iz ovog zakona.

Dijete ima pravo na porodičnu imovinu do navršenih 15 godina života ili do 26. godine ako se nastavi redovno školovati. Ovo pravo može ostvariti i dijete kod kojega nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života, kao i dijete kod kojega nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije.