Kožljak: NATO će BiH braniti kao svoju teritoriju (VIDEO)

Nakon što je najavljena direktna podrška NATO-a BiH, a dio evropskih zvaničnika je javno istupio sa mišljenjem kako se razmatra mogućnost slanja NATO trupa u BiH, zatražili smo dodatna pojašnjenja o tome šta je suštinska razlika između prisustva i mandata EUFOR-a u BiH i NATO-a, te na koji način se ta podrška može ogledati.

Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri NATO-u za N1 ističe suštinsku razliku između Ukrajine u kojoj NATO nema mandat i BiH gdje taj mandat postoji od Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Dejtonskim sporazumom je NATO dobio mandat , a nakon toga su se NATO snage fokusirale na stabilnost i reforme, a klasični vojni mandat za to vrijeme su dale EUFOR-u. EUFOR, koji nema iskustva u tim robusnim operativnim aktivnostima, mogao je raditi na obuci i zajedničkim vojnim vježbama OS BiH i da bude simbol sigurnosti, ako bude zatrebalo”, ističe Kožljak.

Naglašava da postoje odavno planovi i za NATO trupe i razmatranja u kojim okolnostima i s kakvim snagama bi se NATO uključio u BiH.

“Te snage se drže u pripravnosti. Došle bi sve NATO trupe sa aktiviranim planom. Ključno je da BiH nije Ukrajina, da u BiH NATO ima mandat i da bi se BiH branila isto kao bilo koja članica bez aktiviranja Člana 5”, pojašnjava Kožljak.

Podsjeća kako je prije nekoliko mjeseci govorio da podrivanje institucija treba posmatrati u širem kontekstu.

“Sada je sasvim jasno da je Putin koristio poslušnike u BiH da bi zaustavio širenje NATO-a na Istok, sada kada je prešao sa hibridnog djelovanja na otvorenu agresiju Ukrajine, njegovo iracionalno djelovanje je jasan signal NATO-u da mogu ugroziti sigurnost. Dodatni argumenti su i ponašanje zvaninčika na Zapadnom Balkanu, poput predsjednika Srbije koji jedini nije osudio rusku agresiju na Ukrajinu, kao i lokalni zvaničnici koji slave rušilački pohod na Ukrajinu i prijete direktno BiH da ako budete nastavili NATO put – snaći će vas ista sudbina kao Ukrajinu”, govori Kožljak.

Podsjetimo, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, prilkom obraćanja povodom situacije u Ukrajini, govorio je i o našoj zemlji.

“Mi ćemo zaštititi svaki pedalj teritorija NATO-a. Naš kolektiv odgovor mora biti više pomoći zemljama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine”, izjavio je tada.

Također, Damir Arnaut, državni zastupnik, jučer je za N1 potvrdio kako je grupi bh. zvaničnika koji su u proteklim danima boravili u Berlinu, te obavili niz sastanaka sa visokim njemačkim dužnosnicima, saopšteno isto – “potrebno je rasporediti NATO trupe u BiH”.

Rat u Ukrajini bi mogao biti prilika za BiH

“Preventivno djelovanje NATO-a , ne treba gledati samo kroz sigurnosno angažovanje. To je samo prevencija od širenja sukoba. U BiH se treba intezivirati i političko djelovanje i NATO-a i EU kako bi se ubrzale procedura za prijem BiH u NATO i davanje kandidatskog statusa za prijem u EU. BiH ove opcije treba iskoristiti u ovoj godini”, kaže Kožljak.

Odgovarajući na pitanje o mogućim odlascima dobrovoljaca iz regiona na ratišta u Ukrajini, smatra da već sada ima dobrovoljaca, a bit će ih i više, posebno nakon poziva Zelenskog da one koji žele da pomognu Ukrajini da se priključe Ligi patriota i na taj način neoficijelno dati doprinos Zapada u odbrani Ukrajine.

“Ne mogu isključiti da neće otići dobrovoljaca i na jednu i na drugu stranu, što ne bi bilo dobro za BiH. I zakonski kažnjivo je ratovanje na stranim ratištima, ali da će toga biti biće”, kazao je Kožljak.

N1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.