Connect with us

USK

Krajina ima bogatu kulinarsku tradiciju, krajiška jela tražena u dijaspori (FOTO)

Published

on

Udruženje žena „Hanume sa Une“ baštini tradiciju kulinarstva tih krajeva i krajiška jela promovišu u domovini i van nje

Bosanska krajina je izuzetno bogata kada su tradicionalna jela u pitanju. Manifestacija „Trahanijada“ predstavlja samo mali dio onog što Krajina čuva u svojoj bogatoj kulinarskoj riznici, a dosta toga u Bosni i Hercegovini i regionu nemaju priliku vidjeti osim kroz nastupe krajiških udruženja i kulturno-umjetničkih društava.

Udruženje žena „Hanume sa Une“ baštini tradiciju kulinarstva tih krajeva i krajiška jela promovišu u domovini i van nje.

Nedavno su na takvom jednom putovanju boravili u turskom gradu Biga, gdje žive potomci Krajišnika koji su se nekada ranije iselili sa tih prostora. Tu su imali radionicu sa ženama koje vuku porijeklo iz krajeva a prave krajiške pite, ali su prenoseći se sa koljena na koljeno, izgubile orginalnu recepturu.

– Zajedno smo pripremali jela, između ostalog maslenicu (krajiški masnicu op.a), ali se njihova i naša masnica malo razlikuju. Upoznali smo Majku Nuru (78) koja živi u Edirneu, a pronašla nas je putem društvenih mreža. Ona je sačuvala jedinu uspomenu na svoga djeda. Radi se o tanjiru koji je on odlazeći iz Bosne u Tursku ponio sa sobom. Ona je tanjir uredila i obradila, te ga dala nama u emanet i na čuvanje – navodi predsjednica Udruženja žena „Hanume sa Une“ Enisa Šahinović.

Dodaje, kako je Obrtnička komora Unsko-sanskog kantona u saradnji sa Biotehničkim fakultetom u Bihaću, pokrenula projekat u okviru kojeg će po prvi put u BiH dva proizvoda dobiti tradicionalnu oznaku hrane. Radi se o tradicionalnim krajiškim jelima trahana i omač. Certifikat će dobiti svi učesnici projekta.

Osim ta dva jela i hurmašice spadaju u tradicionalno krajiško jelo, a njihove su osvojile prvo mjesto na Unsko-sanskom kantonu.

 

– Što se tiče pita, mi pravimo sve vrste pita koje se u Krajini prave. Ono što mlađe generacije ne znaju, postoji i baklava koja se pravi od trahane, koja se ovdje jede uglavnom kao slani proizvod. Starije generacije su trahanu pripremale i kao slatki proizvod, nešto slično kao baklava. To je kombinacija oraha i trahane. Razlika između prave baklave i baklave koja se pravi od trahane je u tome što se ova vraća u rernu nakon što se zalije, da bi dobila na okusu i kvaliteti. To su pravile siromašne porodice jer je za pripremu potrebno manje sastojaka, navodi Enisa Šahinović.

U ovim krajevima BiH nekada se pravila i potkriža. Ima je više vrsta zavisno od kojeg mesa se pravi.

– To je kombinacija crvenog luka i pogače koja, kako naš narod kaže, mora biti tvrda da možeš ubiti čovjeka s njom i zalijeva se temeljcem od iskuhanog mesa, koje se na kraju vrati na potkrižu. A imate i pogača sa paprikama i piletom, okolo pogača a unutra se stave paprike i zaliju kajmakom ili vrhjom i tako se jede, pojašnjava Šahinović.

Kada je trahana u pitanju svi imaju svoje recepte. U Krajini imaju svoj tradicionalni recept na kojem su Krajiškinje stoljećima pripremale trahanu i othranile desetine generacija. Recept se sastoji od dinstanog povrća, luka i mrkve, u koje se dodaje faširano meso, a zatim se to sve lagano kuha oko 45 minuta do sat vremena. Poslije toga se zasipa trahana i dodaje paradajz sos da se zgusne i da joj dadne crvenu boju.

Nermin Nino Kasupović iz Bihaća osnovao je firmu i proizvodi i izvozi trahanu van BiH. Cilj mu je, kaže, približiti trahanu novim kupcima pod sloganom „Stvaranje nove tradicije“.

– Ideja se rodila tako što smo željeli da imamo vlastiti proizvod i da to bude nešto u vezi hrane jer uvijek postoji potreba za hranom. Trahana se pokazala kao dobra, iako je domaće tržište možda zasićeno, ali globalno tržište ne poznaje ovakvu trahanu kakvu mi proizvodimo. Grci su najveći proizvođači trahane, a za razliku od Turaka, Grci proizvode sličnu trahanu ovoj našoj, kaže Kasupović.

Dodaje, kako Grci prave trahanu sa istim granulatima neravnomjernu kao što je ona u Krajini, ali je ne kisele kvascem već jogurtom.

– Priprema je slična kao i kod nas. Turci prave nešto sasvim drugo, to je ribano tijesto koje je jako sitno skoro do praha, koriste dosta crvene leće i pradajza u trahani. I kod Turaka se trahana zove tarhana, pojasnio je Kasumović.

Ističe kako Bosanska krajina ima veliku dijasporu koja traži svoju krajišku trahanu, tako da je to nezaobilazno jelo na meniju bilo da su na odmoru i u posjeti rodbini u domovini ili u zemljama u kojima žive i u koje su otišli, te u kojima čuvaju tradiciju na običaje i kulinarske specijalitete na krajeve iz kojih vuku porijeklo.

USK

Krajišnici velikog srca u ramazanu šalju pomoć povratnicima u Podrinje – “Sjetimo ih se i kad nije 11. juli”

Published

on

By

Bišćani i dijaspora su, uz podršku Pomozi.ba, darivali povratničke porodice u Podrinju, uljepšavajući i njima i sebi blagoslovljeni mjesec

Udruženje Horizont 2006 iz Bihaća organizovalo je akciju pod nazivom Sedmica solidarnosti Bihać Srebrenici, kao što to njegovi članovi čine svakog ramazana već dugi niz godina. U okviru ove humanitarne akcije Bišćani su u Srebrenici, Potočarima, Bratuncu, Zvorniku i Vlasenici podijelili oko 600 paketa pomoći.

POSEBNO VRIJEME

Kupovinu mješovitih paketa pomoći donacijama su obezbijedili građani grada Bihaća, prijatelji iz Švicarske, te organizacija Pomozi.ba, dok su u distribuciji učestvovale i članice Udruženja Hanume sa Une.

Ideja da pomažemo Podrinje nastala je davno, prije 16 godina, prilikom našeg učestvovanja na Maršu mira, kazao je Muslić

– Javljaju nam se naši volonteri iz Podrinja, da ih dragi Allah nagradi za svaki pređeni korak. Svi vi koji ste učestvovali, molimo da vas Gospodar dvostruko nagradi. Paketići su i ove godine izmamili osmijeh na lica najmlađih, izvijestile su članice ovog ženskog udruženja.Oglasili su se i iz organizacije Pomozi.ba, koja već nekoliko godina učestvuje u ovoj akciji sa Horizontima, pomažući povratnike.

– Vrijedno je napomenuti da je ovo šesnaesta godina kako Udruženje Horizont 2006 organizira ovu akciju koja ima za cilj pomoći povratničkom stanovništvu Podrinja. Također, ovom akcijom i sličnim aktivnostima koje Horizont 2006 provodi želi se dati na značaju tome da Srebrenica nije samo jedanaestog jula, već da se Srebrenice i genocida u Srebrenici trebamo sjećati i ostala 364 dana u godini, navodi se u saopćenju organizacije, piše Oslobodjenje.

Ramazan je posebno vrijeme za vjernike, jer svako učinjeno djelo u njemu ima višestruko uvećanu emotivnu vrijednost i blagoslove.

Svaka od 300 porodica dobila je po dva paketa namirnica

– Željeli smo da prikupimo u gradu Bihaća što više namirnica i da ih distribuiramo u Podrinje, u ruke onih kojima je to zaista i potrebno. Aktivnost je nastala još davno, prije 16 godina, prilikom našeg učestvovanja na Maršu mira za Srebrenicu. Inače, mi svake godine učestvujemo u ovom maršu, ali 2009, kada smo u najvećem broju učestvovali, rodila se i ideja da organizujemo ovu akciju kojom bismo bili u prilici da posjetimo Srebrenicu ne samo na jedan dan, 11. jula, nego i van obilježavanja genocida, u toku svake godine. Kada se obilježava godišnjica genocida, oni uvijek imaju mnogo posjeta, ali mimo toga su obično prepušteni sami sebi. Odluka je pala da to bude u ramazanu, koji je najodabraniji mjesec, u kojem se posti i u kojem su ljudi više skloni da čine dobra djela, jer su više u kontaktu sa svojim srcem i žele da darivaju druge oko sebe, kazao nam je Elvir Muslić iz Bihaća, jedan od osnivača Udruženja Horizont 2006 i pokretača ove lijepe akcije.

Ovog ramazana akcijom Sedmica solidarnosti Bihać Srebrenici ostvarili su veliki uspjeh, jer je ona pokrenuta i završena u roku od sedam dana.

PODRŠKA IZ ŠVICARSKE

– Pomogao nam je i Medžlis Islamske zajednice koji je aktivan u Bihaću. Zahvalio bih njima kao partnerskoj instituciji sa glavnim imamom Mensurom ef. Ćehićem na čelu, koji je i ovaj put aktivirao svoje imame, mještane i ljude aktivne u svim džematima. Neizostavan partner u svim našim aktivnostima je i Pomozi.ba, jer mi za njih radimo i neke projekte u Unsko-sanskom kantonu, pa i dalje. Njihov doprinos u donacijama je veliki, a zajedno smo i ovaj put posjetili Podrinje. Naša dijaspora iz Švicarske, džemati vezani za grad Saint Gallen, već četiri godine zaredom također učestvuje u akciji. Ovaj put su doprinijeli iznosom od 20 hiljada maraka, što smo pretvorili u životne namirnice. Oko 300 porodica dobilo je po dva paketa, a ukupna vrijednost svega je oko 50 hiljada maraka, kazao je Muslić.

Nastavi čitati

USK

U Bužimu ukradeno 14 kubika drveta, policija traga za počiniteljima

Published

on

By

U mjestu Radoča, smještenom unutar općine Bužim, dogodio se slučaj šumske krađe. Prema našim saznanjima, krađu je otkrio čuvar Kantonalnih šuma tijekom redovnog obilaska terena.

Čuvar je primijetio je da je na navedenom području posječeno oko desetak stabala kestena. Daljnjom istragom utvrđeno je da je ukradeno oko 14 kubika drveta, što sugerira na planiranu i organiziranu krađu.

Policija je odmah reagirala nakon što je čuvar prijavio slučaj, pokrenuvši istragu i intenzivnu potragu za počiniteljima ovog krivičnog djela.

Šumska krađa nije samo krivično djelo koje ugrožava ekonomiju, već i ekosustav. Uništavanje stabala ne samo da smanjuje prirodni resurs drveta, već također narušava ravnotežu u šumskom ekosistemu.

 

Nastavi čitati

USK

Zastupnik Agan Bunić pravomoćno osuđen što dovodi u pitanje nedavno formiranu vlast u USK

Published

on

By

Zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona Agan Bunić nedavno je pravomoćno osuđen da je skrivio saobraćajnu nesreću sa smrtnom posljedicom.
Zbog toga će mu Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine oduzeti mandat, a što će značiti jedna ruka manje za aktuelnu vlast.
Bunić je, prema informacijama Klix.ba, dobio šest mjeseci zatvora u pravomoćnoj presudi koja je donesena nedavno, međutim prema Izbornom zakonu BiH, članu 1.10, stav 1, tačka 4, njemu CIK mora oduzeti i mandat.

Izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže“, stoji u zakonu.Zastupnik Bunić je u Skupštinu USK ušao kao zastupnik NES-a, ali je on krajem prošle godine izbačen iz te stranke nakon što je podržao rušenje vlade Mustafe Ružnića i glasao za koaliciju SDA-SDP-Pomak-NiP.

Sada ta koalicija ima zastupnika manje, što otvara prostor za novo rušenje vlasti u USK. Od 30 zastupnika, SDA ima 8, SDP 3, Pomak 2 i Narod i pravda 4 zastupnika, što je većina od 17 zastupnika, ali prilično tijesna i neugodna za rad, pogotovo kada se u matematiku uračunaju razni zahtjevi koji u ovakvoj situaciji uobičajeno stižu premijeru na sto.

Kako saznaje Klix.ba, NiP je sada nezadovoljan jer ima manje ministara u odnosu na SDP, a vremenom su došli do većeg broja zastupnika od SDP-a. Naime, NiP je pridobio jednog Pomakovog zastupnika, kao i jedinog iz Naše stranke pa je sa dva osvojena mandata došao na četiri.

S druge strane, s obzirom na to da je Bunić u Skupštinu USK ušao kao zastupnik NES-a, umjesto njega će u ovu instituciju ući sljedeći sa NES-ove liste, što će dodatno ojačati opoziciju i omogućiti im veći kapacitet za pregovaranje i prekompoziciju vlasti.

Nastavi čitati

Najčitanije