Connect with us

BiH

Linijama manjeg otpora: Zašto se toliko čeka na konačnu presudu Dodiku i šta je cilj Amerikanaca

Published

on

Više ključnih političkih procesa i kriza u Bosni i Hercegovini, oličenih u postupcima i procesima protiv Milorada Dodika, ali i kreiranje buduće političke slike svode se na jedno – šta će reći Amerikanci.

Mada nemaju ambasadora u našoj zemlji, Sjedinjene Američke Države i dalje imaju utjecaj na visokog predstavnika Christiana Schmidta. U podršci ili ne podršci Amerikanaca Schmidt mjeri svoju snagu za nametanje odluka. A otkako je preuzemo mandat u ljeto 2021. godine Schmidt je donio veliki broj odluka.

Odlaskom ambasadora Michaela Murphyja nastalo je zatišje u veoma aktivnom američkom utjecaju i političkim procesima u državi. No, u posljednje vrijeme američke poruke u BiH dolaze preko posebnih izaslanika. A posljednji u nizu koji je pohodio BiH bio je visoki dužnosnik Ureda za evropske i euroazijske poslove SAD-a Brendan Hanrahan. On se u Sarajevu sastao sa članovima Predsjedništva BiH, a kako saznajemo održao je i poseban sastanak sa članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović.

Nakon Sarajeva i Potočara Hanrahan je otputovao za Beograd, gdje se sastao s predsjednikom te države Aleksandrom Vučićem.

Kako Klix.ba saznaje upravo je dolazak Hanrahana na Balkan usporio Schmidta, koji je već pripremio set odluka za neka od ključnih pitanja koja ostaju neriješena.

Prvo je obezbjeđivanje novca Centzralnoj izbornoj komisiji (CIK) za uvođenje tehnologija u proces glasanja i brojanja glasova, zatim trajno rješavanje finansiranja sedam institucija kulture od državnog značaja te rješavanje pitanja duga Viaductu. Sva ta pitanja Schmidt je planirao riješiti preko Centralne banke.

No, otpor za te poteze dolazi iz SNSD-a, koji poručuje da bi nakon tih nametanja uslijedila nova eskalacija.

A Dodik je već navikao kako da ucjenjuje i šta zamara međunarodnu zajednicu. Stranci su do sada krize pokušavali riješiti linijama manjeg otpora. A Dodik svjestan svoje političke snage, uprkos sudskim procesima zamara i međunarodnu zajednicu izazivanjem novih kriza i novim prijetnjama.

U tom kontekstu treba pratiti i potencijalno Schmidtovo nametanje ili povlačenje od nametanja, kao i drugostepenu presudu Miloradu Dodiku u predmetu zbog nepoštivanja odluke visokog predstavnika. Iako nema roka za saopštavanje konačne presude Dodiku, i iako Sud može uzeti vremena koliko mu treba za otpremanje konačne odluke, indikativno je da se toliko čeka na saopštavanje odluke ako se zna da predmet pravno nije složen i da je ročište pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH održano još 12. juna.

Međutim, u tom kontekstu je i iznenadno Dodikovo pojavljivanje u Tužilaštvu BiH u drugom procesu nakon što je tri i po mjeseca doslovno odbijao i negorao pravosuđe države. Sam Dodik svoj dolazak u Tužilaštvo i Sud i činjenicu da mu je automatski ukinut pritvor (jer je Tužilaštvo povuklo svoj prijedlog) protumačio je kao deeskalaciju.

A s obzirom da domaće institucije nisu mogle, a međunarodna zajednica nije željela asistirati i podržati privođenje Dodika, poslana je poruka nemoći iz čega je Dodik, barem u ovom trenutku izašao kao pobjednik. Reakcije nakon Dodikovog dolaska u Sud i Tužilaštvo BiH bile su burne. U međuvremenu je bila i 30. godišnjica genocida u Srebrenici pa je i to neminovno utjecalo na prologiranje saopštavanja konačne presude Dodiku.

A Amerikanci, ali i ostatak međunarodne zajednice žele što prije smirivanje krize, a kako stvari stoje makar to značilo i povratak Dodika u političku igru kao faktora bez kojeg se ne može.

Mjerilo će biti dvije stvari. Prva se ogleda u Schmidtovim potezima. Ako ne nametne odluke koje je pripremio to znači da su ga Amerikanci ili drugi predstavnici međunarodne zajednice odgovorili i da nema podršku. Druga je je presuda Dodiku, koja može biti osuđujuća, ali jalova. To znači da bi Dodik mogao biti osuđen na kaznu zatvora od godinu dana, što bi on otkupio, a oslobođen u slučaju kazne zabrane obnašanja političke funkcije, što je dio prvostepene presude, piše Klix.

BiH kao država u tom slučaju bi bila samo na gubitku, jer šanse da u državnom parlamentu bude usvojen budžet, kojim će se obezbijediti 120 miliona KM CIK-u za nove tehnologije su nikakve. I priča međunarodne zajednice o potrebi poštenijih izbora pada u vodu, a Dodik bi se od jeseni vratio u političku igru skoro potpuno rehabilitovan. Ljeto će otkriti putokaz.

BiH

“Ne treba se puno opuštati”: Sladić najavio da nam stiže “novi poremećaj vremena”

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati umjereno do pretežno oblačno i vjetrovito vrijeme, uz postepeno jačanje padavina tokom dana.

Kiša i snijeg

Kiša se u prijepodnevnim satima očekuje u Hercegovini te na zapadu i jugozapadu Bosne, dok će se krajem dana i tokom noći padavine proširiti na veći dio zemlje. Na planinskim vrhovima padat će snijeg.

Intenzivnije padavine prognozirane su na sjeveru i sjeverozapadu Hercegovine, kao i na jugozapadu Bosne. Puhat će umjeren do jak južni i jugozapadni vjetar, mjestimično s olujnim udarima.

 

Jutarnje temperature zraka kretat će se od -2 do 5 stepeni, u Hercegovini i na sjeveru Bosne do 8, dok će dnevne iznositi između 6 i 12, a na jugu i sjeveru zemlje do 15 stepeni.

U Sarajevu će biti umjereno do pretežno oblačno. Kiša se očekuje krajem dana i tokom noći. Jutarnja temperatura iznosit će oko -1, a najviša dnevna oko 10 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Bh. meteorolog Nedim Sladić pojasnio je da je snijeg koji je prethodnih dana padao u većem dijelu Bosne bio posljedica prolaska frontalnog poremećaja i ciklonalnog vrtloga koji se u međuvremenu premjestio prema istoku.

“Samim tim, padavine su se u većem dijelu zemlje smirile. Pred našim područjem je prolazno jačanje zračnog pritiska što će usloviti jedan mirniji dan ispred novog poremećaja koji nam slijedi već u četvrtak”, naveo je Sladić.

Novi poremećaj

Prema njegovim riječima, novo pogoršanje vremena bit će povezano s produbljenjem visinske doline u sklopu genovske ciklone koja će prema našem području povlačiti topliji i vlažniji zrak.

“To znači da će prvi dan mjeseca ramazana započeti sa dosta oblaka i kiše, pogotovo na području Hercegovine i zapadne Bosne, a prolazno jačih padavina će biti i u centralnim dijelovima naše zemlje”, objasnio je Sladić.

Dodao je da će se sistem brzo premještati prema istoku preko južnog dijela Jadrana, nakon čega će sa njegove zadnje strane početi pritjecati hladniji zrak. Zbog toga bi tokom petka u centralnim i istočnim krajevima Bosne mogao ponovo pasti slab snijeg.

Stabilizacija za vikend

Za vikend se očekuje postepena stabilizacija vremenskih prilika. Temperature će u početku biti niske, posebno tokom vedrih noći, ali će takvo razdoblje kratko trajati.

“Kako budemo išli prema novoj radnoj sedmici, imaćemo porast zračnog pritiska, stabilizaciju vremenskih prilika i porast temperatura zraka. Međutim, ne treba se puno opuštati s obzirom da stabilizacija vremena nije dugog vijeka. Biće prolaznih naoblačenja ali bez nekih bitnijih padavina i faktički negdje do 26. ili 27. februara, naznake za padavine u bilo kakvom obliku su malo vjerovatne”, zaključio je Sladić.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

petak pretežno oblačno vrijeme. U Bosni se očekuje slaba kiša ili susnježica, koja će postupno preći u snijeg. U Hercegovini poslije podne slaba kiša. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Temperature zraka između -2 i 5, na jugu do 11 stepeni.

subotu dio prijepodneva u centralnim i istočnim područjima Bosne magla ili niska oblačnost, uz postepeno razvedravanje. U ostatku zemlje pretežno sunčano. Na jugu i jugozapadu umjerena bura, a u ostatku zemlje slab zapadni i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -7 do -2, na jugu do 2, a dnevna od 2 do 7, na jugu do 10 stepeni.

nedjelju umjereno oblačno vrijeme. Ponegdje uz nešto više oblaka može pasti i malo kiše. Jutarnja temperatura zraka od -2 do 3, na jugu do 6, a dnevna od 7 do 12, na jugu do 15 stepeni.

Fokus.ba

Nastavi čitati

BiH

Siniša Karan: Znam da se raspada dejtonska BiH, lično mislim da država neće opstati

Published

on

By

Iako je bosanskohercegovački enttiet Republika Srpska jučer i zvanično dobio novog predsjednika, politička retorika ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na raniji period.

Novoizabrani predsjednik entiteta Siniša Karan izjavio je da Bosna i Hercegovina, prema njegovom mišljenju, nema održivu perspektivu ukoliko ne postoji saglasnost sva tri konstitutivna naroda.

“BiH neće opstati”

“Znam da se raspada dejtonska BiH. Ne može opstati nešto što nema legitimitet sva tri naroda”, rekao je Karan gostujući na RTRS-u.

On je ocijenio da bi svaki zajednički korak morao imati puni legitimitet, ističući da država ne može funkcionisati ako, kako je naveo, “pola zemlje kaže da nešto nije legitimno”.

Karan je kritikovao djelovanje visokih predstavnika, navodeći da su, prema njegovim riječima, donijeli 913 odluka kojima je mijenjan Ustav BiH.

“Visoki predstavnici su donijeli 913 odluka koje su mijenjale Ustav BiH, a uglavnom su bile uperene protiv Republike Srpske i vodile su na unitarizaciju države”, poručio je.

Dodao je da lično smatra “da BiH neće opstati”, postavljajući pitanje da li zemlja može imati perspektivu ukoliko tri naroda nemaju usaglašen stav o njenoj budućnosti.

Pitanje imovine

Govoreći o političkim prioritetima, Karan je ponovio da je “crvena linija Dejtonska Republika Srpska”.

“Mnogo puta se prešla ta linija, a sada smo došli do zadnje koja se zove imovina. Pitanje imovine je riješeno u Dejtonu i to više nije na stolu”, smatra Karan.

Novoizabrani predsjednik RS osvrnuo se i na sastanak s otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država Johnom Ginkelom, koji je, kako je naveo, ocijenio konstruktivnim.

“Ginkelove osnovne poruke su bile da američke kompanije žele da investiraju u Republici Srpskoj. Onda to govori o stabilnosti RS. Prvi i ključni uslov je politička stabilnost, a mi smo to uspjeli. Prepoznati smo kao stabilan faktor. Republika Srpska je 30 godina bila na stolu, a sada smo prvi put za stolom, kao ravnopravan partner”, poručio je Karan, prenosi RTRS.

Nastavi čitati

BiH

U Istočnom Sarajevu preminula supruga ratnog zločinca Radovana Karadžića

Published

on

By

Ljiljana Zelen-Karadžić, supruga ratnog zločinca Radovana Karadžića, preminula je danas u 81. godini u Istočnom Sarajevu.

Vijest o smrti objavila je Srna. Zelen-Karadžić je po profesiji bila neuropsihijatar, a od 1993. do 2002. godine obavljala je funkciju predsjednika Crvenog krsta Republike Srpske.

Ljiljana Zelen Karadžić rođena je 1945. godine u Sarajevu, gdje je i završila Medicinski fakultet.

Ljiljana Karadžić je bila na listi sankcionisanih osoba Ureda za imovinu stranaca (OFAC) zbog kontinuiranog ponašanja i izjava u prethodnom periodu, uključujući i iznošenje neistinitih informacija o njenoj ulozi u Karadžićevom izbjegavanju hapšenja.

Ranije je uputila zahtjev ka za uklanjanje s liste sankcionisanih osoba OFAC-a. Sud u SAD-u je zahtjev odbio uz zaključak da je Ljiljana Karadžić “finansijski i na druge načine pomagala Radovanu Karadžiću”.

Posebno je OFAC istakao, u svom originalnom obrazloženju kojeg je sud u potpunosti prihvatio, da je Ljiljana Karadžić bila prisutna na dva događaja, 2016. i 2018. godine, gdje su se “slavile ili obilježavale akcije njenog supruga”, ali se u odluci suda navodi i da to nisu bili jedini razlozi što je ona ostala na listi sankcionisanih osoba.

U tom kontekstu, OFAC je konstatovao, a sud podržao, da je Ljiljana Karadžić javno podržavala svog supruga i negirala činjenice o ratu u Bosni i Hercegovini, te da ga je javno pozivala da se nikada ne preda nadležnim institucijama.

Pored toga, navodi se i da se referirala na Međunarodni tribunal za zločine u bivšoj Jugoslaviji kao “ilegalan” i “maligni kancer”, te da je “aktivno radila protiv njegovog pronalaska i hapšenja.”

Njen suprug, Radovan Karadžić je 2019. pravomoćno osuđen na doživotni zatvor nakon što ga je ICTY proglasio krivim za ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Ozbiljne optužbe SDA na račun Trojke: „Korupcija je eksplodirala, ministri s kupljenim diplomama postali eksperti“

Published

on

By

Kantonalni odbor SDA Sarajevo održao je press-konferenciju povodom tramvajske nesreće u Sarajevu, kao i ostavke premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka.

Tokom obraćanja javnosti, predstavnici SDA iznijeli su niz kritika na račun aktuelne vlasti u Kantonu Sarajevo.

Kapidžić: Rezultat dugotrajne korupcije

Predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Faruk Kapidžić izjavio je da je nesreća posljedica, kako je naveo, dugotrajne korupcije.

„Tokom mandata Trojke korupcija je eksplozirala. Ministri i direktori sa kupljenim diplomama iznenada su postali eksperti. SDA neće učestvovati u improviziranim rezultatima“, rekao je Kapidžić.

Zahiragić: Nesreća je više od kantonalne teme

Zastupnik Haris Zahiragić izrazio je saučešće porodici Morankić, kao i želju za ozdravljenjem Elli Jovanović.

„Ova nesreća je puno više od kantonalne teme. Taj dan nadležni nisu imali ništa da kažu“, poručio je.

Zahiragić je naveo da rukovodstvo izvršne vlasti može imati potencijalnu krivičnu odgovornost, te da su izašli na mjesto nesreće i koordinirali uviđajem.

„Davali su izjave koje nisu nigdje objavljene. Javnost je bila uznemirena zbog njihove šutnje“, kazao je.

Dodao je da su odbili donijeti odluku o Danu žalosti u Kantonu Sarajevo, smatrajući da bi to povećalo odgovornost države.

„Pod pritiskom javnosti Vlada KS je donijela Dan žalosti. Da se pitam, Dan žalosti bi bio proglašen u cijeloj državi“, rekao je.

Kritike na medijsko izvještavanje i rekonstrukciju događaja

Zahiragić je također naveo da se kasnije pojavio, kako je rekao, „medijski plan“.

„Najmanje deset kamera bilo je prisutno, a jedini snimak dostupan javnosti je sa vozila turistkinje. Je li moguće da nisu objavili cjelokupan snimak i napravili rekonstrukciju događaja, kako bi odgovornost spala na samog vozača?“, upitao je.

On je ocijenio da je na djelu bila koordinacija Tužilaštva BiH, Vlade i pojedinih medija.

Mujagić: Upozoravali smo na rekonstrukciju pruge

Zahiragić je spomenuo i direktora Senada Mujagića, navodeći da je poslao Okeriću informacije o tome šta je ministar Šteta preuzeo kao odgovornost.

„Šest godina smo upozoravali da to ne radi firma koja nije kompetentna za rekonstrukciju pruge. Trebala je koštati 19 miliona, a nakon tri aneksa ugovora skočilo je na 100 miliona KM“, rekao je.

Dodao je da je Šteta izjavio da ugovor nije tajan, ali da su samo dijelovi dostupni.

Ostavka premijera KS

Govoreći o premijeru Nihadu Uku, Zahiragić je rekao da, prema njegovom mišljenju, nije sposoban da obavlja tu funkciju.

„On je ponudio ostavku, ali nije dao neopozivu ostavku. Ukoliko nastave u ovom formatu voditi vlast, to će biti najveća prevara“, izjavio je.

SDA je pozvala Trojku da predloži novog mandatara i nove ministre.

N1

Nastavi čitati

BiH

Delić o neprenošenju neradnog dana za praznik u nedjelju: Država se voli i gradi radom, a ne neradnim danima

Published

on

By

Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Delić je povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine podsjetio da je zakonom definisano da se praznik obilježava na dan kada pada, a da je najbolji oblik patriotizma raditi i graditi državu.

“Prvi mart je Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, državni praznik utvrđen Zakonom o proglašenju prvog marta Dana nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, donesen šestog marta 1995. godine. U tom zakonu stoji da je prvi mart državni praznik i obilježava se na dan kada pada. Ove godine pada na nedjelju i upravo zato mislim da ga treba obilježiti tog dana, dostojanstveno, ponosno sa zastavama u našim gradovima i na ulicama i sviješću šta nam ovaj datum znači”, kazao je Delić.

Delić je naveo da je Vlada prethodnih godina kada je prvi mart padao u nedjelju, odlukom proglašavala drugi mart neradnim i da i sada ima to pravo, ali da on vjeruje da se “država voli i gradi radom, a ne neradnim danima kako se to pokušava predstaviti”.

“Neradni dani se u praksi najčešće odnosi na one zaposlene u javnom sektoru, dok veliki broj ljudi u privatnom sektoru svakako mora raditi. Zato mislim da patriotizam ne pokazujemo neradom nego odgovornošću i radom. Ako neko želi iskoristiti praznik i otići na put ili organizovati neke druge privatne aktivnosti onda je red da uzme slobodan dan, a ne da to gura pod patriotizam. Najbolji oblik patriotizma je raditi i graditi našu državu i ja to vlastitim primjerom prikazujem”, kazao je Delić.

Zaključio je da se domovina voli svaki dan, a da se Dan nezavisnosti obilježava onog dana kada i pada, na kraju je čestitao Dan nezavisnosti svima koji ga istinski osjećaju.

Klix

Nastavi čitati

BiH

U svijetu nastala zbunjenost u vezi početka ramazana: Islamska zajednica u BiH dala odgovor

Published

on

By

Fetvai-emin Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini doc.dr. Ahmed-ef. Purdić dao je odgovor u vezi početka ramazana 2026. godine i mijena mjeseca, piše Preporod.

Na upit da ako je mijena u utorak, 17.2.2026. godine, koja je danas potvrđena u Saudijskoj Arabiji, zbog čega je u četvrtak prvi dan posta za muslimane u Bosni i Hercegovini i Evropi, fetvai-emin pojasnio je da hidžretski mjesec počinje one večeri kada se prvi put iza mijene vidi mlađak.

– Pod vidljivošću mlađaka podrazumijeva se astronomska vidljivost. Ona je za neko mjesto pozitivna kada Sunce u mjestu promatranja zađe prije Mjeseca i tada, s tim akšamom, počinje naredni mjesec hidžretske godine – kazao je u svom odgovoru fetvai-emin.

Naglasio je da, ako je vidljivost negativna ili nula, tj. ako Sunce zađe poslije Mjeseca, odnosno u isto vrijeme kada i Mjesec, hidžretski mjesec ne nastupa te večeri, nego sutradan s akšamom.

– Dakle, za priznavanje početka novog hidžretskog mjeseca nije dovoljno da mjesečeva mijena nastupi prije zalaska Sunca, već da postoji i mogućnost njegovog fizičkog viđenja. Prema tome, novi hidžretski mjesec počinje prve večeri nakon zalaska Sunca kada se ostvari mogućnost fizičkog viđenja mlađaka – dodao je u svom odgovoru fetvai-emin.

Također je napomenuo da je Takvim Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini usaglašen s proračunom Predsjedništva vjerskih poslova Republike Turske (Türkiye Cumhuriyeti Cumhurbaşkanlığı Diyanet İşleri Başkanlığı).

Podsjećamo, prema Takvimu Islamske zajednice u BiH, prvi dan posta je u četvrtak, 19. februara.

Nastavi čitati

Najčitanije