Connect with us

BiH

Maske, rukavice, odijela i testove koji su stigli prije dvije godine dijele tek sada!

Published

on

Zdravstvene ustanove u BiH kupuju i to s našim novcem zaštitnu opremu, a nadležne institucije još nisu podijelile rukavice, maske, zaštitna odijela, testove…, koje smo dobili tokom 2021. godine i koje stoje po raznoraznim skladištima, saznaje Fokus

Tragom informacije objavljene nedavno u Službenom listu BiH da je Vijeće ministara na sjednici održanoj 16. marta ove godine, a na prijedlog Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, donijelo odluku o raspodjeli pomoći iz Poljske, a koja se odnosi na zaštitnu opremu poput maski, zaštitnih odijela, rukavica, pitali smo u Ministarstvu sigurnosti kada je navedena pomoć stigla u BiH.

Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ/Fokus.ba

Iz tog ministarstva su nam odgovorili da je ”međunarodna pomoć za zaštitu i spašavanje za potrebe prevencije, zaštite, tretmana oboljelih i suzbijanje pojave korona virusa COVID-19” stigla iz Poljske u Bosnu i Hercegovinu u dva dijela i to prvi dio u aprilu 2021. godine, te drugi u maju iste te godine.

Čekalo se dvije godine

Znači, pune dvije godine bile su potrebne Vijeću ministara BiH da donese odluku o raspodjeli ove pomoći koja je stigla u jeku najvećeg vala epidemije korona virusa 2021. godine kada su zdravstvene ustanove u našoj zemlji imale potrebu za dodatnim količinama zaštitne opreme i sredstava.

Službeni glasnik; Foto: Screenshot

Iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine za Fokus kažu da su u skladu sa dogovorom sa entitetskim upravama civilne zaštite izvršili skladištenje ove opreme do donošenja Odluke Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o raspodjeli, a da su zato što odluka nije ranije donesena krive blokade u radu Vijeća ministara.

– Ministarstvo sigurnosti BiH je blagovremeno uputilo Odluku prema Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH sa ciljem uvrštavanja iste na dnevni red jedne od sjednica Vijeća ministara. Međutim, uslijed blokade rada Vijeća ministara BiH u tom periodu, ista nije bila razmatrana na sjednici Vijeća ministara BiH. Na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, Vijeće ministara BiH je tek na 6. sjednici održanoj 16 .marta 2023. godine usvojilo Odluku o raspodjeli međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje u opremi i drugim sredstvima. Trenutno Ministarstvo sigurnosti BiH u saradnji sa entitetskim upravama civilne zaštite i Brčko Distriktom BiH (Federalna uprava civilne zaštite FBiH, Republička uprava civilne zaštite RS-a i Odjel za javnu bezbjednost Vlade BD BiH) provodi aktivnosti raspodjele gore navedene opreme, naveli su za Fokus iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Sve stalo zbog blokada

Međutim, blokade u radu bivšeg saziva Vijeća ministara BiH, kojih povremeno proteklih dvije godine zbog kadrova SNSD-a uistinu jeste bilo, ne mogu biti opravdanje zato što se pomoć pristigla tokom pandemije nije odavno raspodijelila. Naročito ako se ima u vidu da je, a prema podacima dostupnim na internetskoj stranici Vijeća ministara BiH tokom 2021. i 2022. godine to isto Vijeće ministara donijelo desetine drugih odluka.

Sramotno je i da se s našim novcem tokom protekle dvije godine kupovala zaštitna medicinska oprema I sredstva, a da je samo u kontingentu pomoći iz Poljske ostalo neraspodijeljeno 30 hiljada komada zaštitnih maski, 20 hiljada komada zaštitnih rukavica, hiljadu komada antigenskih testova i čak 20.016 komada zaštitnih odijela.

Stotine tona pomoći

Inače, tokom 2020. i 2021. godine u BiH je stiglo stotine tona pomoći za borbu protiv pandemije korona virusa, ali u BiH nema jedinstvenog registra niti o pristigloj, niti podijeljenoj pomoći. Ne treba zaboraviti ni da većina građana nijednu masku, a kojih je u zemlju kao pomoć pristiglo više od 10 miliona nisu dobili besplatno, nego su ih kupovali.

Ne zna se koliko je još u skladištima neraspodijeljene pomoći, a odgovore na ta pitanja čekamo od nadležnih institucija.

BiH

Šokantne informacije: Tužilaštvo BiH tvrdi da je organizovana kriminalna grupa imala namjeru “preuzeti državu”

Published

on

By

Danas je u Sudu BiH održano i drugo ročište u okviru predmeta “Black Tie 2” na kojem su iznesene šokantne tvrdnje tužitelja, a u nastavku se očekuje i izlaganje odbrane.
Mjere pritvora pred Sudom BiH, na ročištu koje vodi sutkinja Tatjana Kosović, se traže za Adnana Smajlovića, Sancheza Jukića, uposlenicu zeničke bolnice Aidu Halać, uposlenika zeničke bolnice ginekologa Tarika Zulovića, Harisa Behrama, Mirsada Skopaka, Maka Šemčića, Elmira Sarića, Smajila Šikala, pripadnike FUP-a Mustafu Selmanovića, Vahidina Munjića, Senada Kadića, Adina Čatića i Emira Druškića te Seada Preljevića, Davora Curla, Gordana Memiju i Edina Kačara (OSA).Spomenuti osumnjičeni se terete za krivična djela organizovani kriminal, pranje novca, zloupotrebe položaja, primanje nagrade i drugih oblika koristi.

Prema navodima tužitelja Sanjina Kulenovića u istrazi u ovom predmetu osim domaćih institucija učestvuje i američki FBI, DEA i Europol.

Prema navodima tužilastva od 2016. do 2021. godine organizovana kriminalna grupa na čijem je čelu bio Adnan Smajlović je pribavljala i prala novac koji je stečen trgovinom droge u okviru kartela “Tito i Dino”. Riječ je o organizovanoj kriminalnoj grupi koja je djelovala na području više država među kojima su BiH, UAE, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Južna Amerika, Južnoafrička Republika i druge zemlje.

Prema navodu Tužilaštva BiH riječ je osobama koje su se pridružile tj. organizovale preko Sky aplikacije. Sve osobe u Sky aplikaciji su komunicirale preko kriptovanih imena kao što su Aristotel, Lucky Luck itd.

Prema navodima tužitelja, osobe Edin Gačanin i Adnan Smajlović su donosili odluke o izvršenju krivičnih djela dok su ostali članovi grupe djelovali po njihovim uputama. Tužilaštvo smatra da je to vidljivo i iz presuda suda u Rotterdamu protiv Gačanina. Također tvrde da je Edin Gačanin osiguravao logistička sredstva te da je pranje novca stečenog trgovinom drogom rađeno preko više pravnih lica.

Između ostalog naveden je primjer od 2020. godine kada je Smajlović raspolagao novcem u iznosu od 500.000 KM koji mu je poslao Edin Gačanin.

Ostali članovi kriminalne grupe su uzimali novac od Smajlovića te je on o tome obavještavao Gačanina.

Tužilaštvo navodi da su članovi grupe nastojali ostvariti i politički utjecaj te da su planski radili na tome i to sve u cilju “preuzimanja države”.

Kako bi ostvarili taj cilj stupali su u kontakt s lokalnim političarima nudeći i finansijsku podršku.

Članovi kriminalne grupe su savjetovali i formiranje udruženja građana kako bi ostvarili politički utjecaj te je iz njihove Sky komunikacije vidljivo da su se često zanimali za političku situaciju.

U tom kontekstu je istaknuta uloga Haris Behrama koji je u Mostaru formirao udruženje građana “Brankovac”.

Tužilaštvo je izdvojilo i to da je biznismen Gordan Memija platio spomenutim pripadnicima FUP-a angažman kao fizičko osiguranje Edina Gačanina prilikom njegove posjete Sarajevo (Kadić, Čatić i Druškić).

Vahidin Munjić se kao v.d. direktora FUP-a tereti da jod 2016. do danas nije izvršio službene dužnosti s obzirom da su pripadnici FUP-a bili angažovani kao fizičko osiguranje osobi za koju su morali znati da je sigurnosno interesantna ličnost.

Upravo kod Gordana Memije, prema navodima tužitelja, je pronađen veći broj materijalnih dokaza.

Obrazložena je uloga pripadnika OSA-e Edina Kačara, pa tužilaštvo tvrdi da je on bez ovlaštenja predao službene dokumente pribavivši korist od 100.000 KM. Tužilaštvo tvrdi da je riječ o dokumentima koji se odnose na organizovani kriminal te da je time nanijeta šteta BiH kao državi.

Tužilaštvo je također objasnilo na koji način se “prao” novac kroz nabavku uniformi za pripadnike FUP-a. Naime, uniforme su kupljene preko kompanije “Rhea Express” vlasnika Ermina Alamerovića koji je također osumnjičen u ovom slučaju. Riječ je o uniformama koja je kupljena od firme iz SAD-a preko “Rhea Expressa” i da je te uniforme FUP zadužio. Upravo je Alamerović priznao krivično djelo, a to je učinio i još jedna od osumnjičenih – Nedžad Suljević.

Podsjećamo da su za Suljevića i Alamerovića zatražene mjere zabrane.

Ono što je tužilaštvo također izdvojilo jeste da je pronađena obimna dokumentacija za koju su naveli da je analiziraju američki FBI i DEA.

Govoreći o izvršenim pretresima navedeno je da su pronađeni i satovi čija vrijednost premašuje više od 20.000 eura, pištolji, skupocjeni automobili itd.

U obrazloženju zašto traže pritvor za navedene osobe, tužitelj Kulenović je naveo da postoji opasnost od bjekstva.

Podsjetimo, na prvom ročištu za pet osumnjičenih koji su uhapšeni u akciji “Black Tie 2” su zatražene mjere zabrane i pušteni su na slobodu. To su Boško Jerković, Ibro Miladin, Nedžad Suljević, Armin Alaomerović i Adna Helić.

Prije dva dana su uhapšene 23 osobe u Bosni i Hercegovini zbog potencijalne povezanosti s Edinom Gačaninom, narkobosom iz Dubaija.

klix

Nastavi čitati

BiH

Evo koji će sve dani u BiH biti neradni za praznike u maju

Published

on

By

U dane praznika, ne rade entitetski organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti

Povodom Međunarodnog praznika rada u Bosni i Hercegovini neradni dani će biti srijeda i četvrtak, odnosno 1. i 2. maj 2024. godine.

Za pripadnike pravoslavne vjeroispovijesti, u dane pravoslavnog Vaskrsa, neradni dani biće 03.05. (pravoslavni Veliki petak), 05.05. (dan Vaskrsa) i 06.05.2024. godine (Vaskršnji ponedjeljak).

Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta u te dane.

U skladu sa odlukom Vlade Republike Srpske neradni dan u tom entitetu je i četvrtak 9. maj 2024.godine, kada se obilježava Dan pobjede nad fašizmom, dok se u Federaciji BiH taj dan praznuje radno.

U dane praznika, ne rade entitetski organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

Kako su obavijestili iz Vlade RS, načelnik opštine odnosno gradonačelnik će odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade i u dane praznika RS i u kom obimu, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana.

Nastavi čitati

BiH

Delegatima u FBiH za dva dana posla isplaćen milion KM?!

Published

on

By

Svaki od 80 federalnih delegata u prosjeku je dobio je po 6.197 KM po danu kada je došao na sjednicu, a neki su naplatili i više od 10.000 KM

 

 

Delegatima u Domu naroda Federalnog parlamenta iz budžeta je u prva tri mjeseca ove godine isplaćeno gotovo milion KM po osnovu plaća, naknada i ostalih prinadležnosti. Ovo su zvanične informacije iz Parlamenta FBiH.

Riječ je o 80 delegata koliko ih trenutno ima u ovom Domu. Od toga je 73 profesionalnih delegata i oni su inkasirali 978.418 KM, kao i sedam neprofesionalnih kojima je iz budžeta isplaćeno 13.104 KM. Ukupan precizan iznos koji je delegatima za tri mjeseca isplaćen iznosi 991.522. Zajedno sa primanjima sekretara Doma ovaj iznos premašuje milion KM.

U navedena tri mjeseca, međutim, federalni delegati su održali tek dvije redovne sjednice i jednu vanrednu sjednicu i to 25. januara i 25. marta. Dana 25. januara delegati su održali jednu redovnu i jednu vanrednu sjednicu, dok su 25. marta održali jednu redovnu sjednicu, piše Fokus.

Najviše za Ivu Tadića

Prema ovoj računici ispada da je svako od 80 delegata za dva dana posla u zgradi Parlamenta FBiH, gdje je proveo prisustvujući ovim sjednicama, dobio 12.394 KM, odnosno po 6.197 KM?!

Prema informacijama sa spiska primanja profesionalnih delegata vidljivo je da je najviše inkasirao delegat Ivo Tadić i to 20.102 KM odnosni po 10.056 KM po danu.

Po nekoliko delegata je naplatilo više od 19.000 KM. Na drugom mjestu je delegat Enes Peštek (SBiH). On je naplatio 19.286 KM, a na trećem Miomirka Melank (Naša stranka) koja je naplatila 19.218 KM.

Faksimil spiska primanja profesionalnih delegata
Nastavi čitati

Najčitanije