Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Meteorolozi najavili toplotnu “apokalipsu”, izdato upozorenje zbog ekstremnih vrućina

Europa, posebno zapadni dio, narednih dana suočava se sa toplotnom “apokalipsom”, upozoravaju meteorolozi.
Toplotni talas se kreće ka sjeveru, a u Francuskoj i Velikoj Britaniji izdata su upozorenja na ekstremne vrućine, dok je sjeverna Španija zabilježila temperaturu od 43 stepena, navode Nezavisne.

U isto vrijeme, šumski požari u Francuskoj, Portugaliji, Španiji i Grčkoj primorali su hiljade ljudi da se evakuišu, prenosi Bi-Bi-Si.

Očekuje se da će u Velikoj Britaniji uslijediti najtopliji dani ikada, a stručnjaci kažu da se oblasti Francuske suočavaju sa “toplotnom apokalipsom”.

U nekoliko dijelova Francuske zabilježeni su temperaturni rekordi, a u zapadnom gradu Nantu zabilježena su 42 stepena Celzijusova, saopštila je nacionalna meteorološka služba.

Šumski požari posljednjih dana primorali su više od 30.000 ljudi da napuste svoje domove, a skloništa za hitne slučajeve postavljena su za evakuisano stanovništvo.

Žironda, popularna turistička regija na jugozapadu Francuske, posebno je pogođena, a vatrogasci se bore da obuzdaju požar koji je od prošlog utorka uništio skoro 17.000 hektara zemlje.

U Velikoj Britaniji je došlo je do ozbiljnih poremećaja u saobraćaju jer su mnogi vozovi otkazani, a letovi na londonskom aerodromu “Luton” obustavljeni su kada je dio piste oštećen na velikoj vrućini.

Holandija je već zabilježla najtopliji dan u godini do sada, a na jugozapadu ove države temperatura je dostigla 33,6 stepeni Celzijusovih.

Meteorolozi navode da se toplotni talas kreće ka sjeveru, a očekuje se da će u Belgiji i Njemačkoj temperatura u narednim danima dostići oko 40 stepeni.

U Španiji i Portugalu, više od 1.000 smrtnih slučajeva pripisano je vrućini posljednjih dana, navode Nezavisne.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet / Zanimljivosti

Horor u turskom ljetovališti: Tijela manekenke i njene kćerke pronađena umotana u čaršafe

Nestanak Irine i njezine kćeri prijavili su rođaci kada im se one nisu dugo javljale, a policija je u njihovoj vili u Bodrumu pronašla krv i otiske muških stopala

Ruska manekenka Irina Dvizova (42) i njezina kći Dajana (15) su ubijene, a njihova su tijela pronađena umotana u plahte u blizini popularnog turskog odmarališta Bodrum.

Nakon što su otkrivena njihova tijela, počela je međunarodna potraga za osumnjičenim Andrejem Kuslevičom (45), Irininim bivšim mužem.

Nagađa se da ubistvo možda ima veze sa sporom oko starateljstva nad Irininim mlađim sinom. Dječak se sada vodi kao nestao, piše Daily Mail, a policija smatra da je s ocem. Naime, Irina je ljetos na sudu tražila da se Kusleviča spriječi da dobije pristup dječaku.

Kuslevič je inače bio tjelohranitelj jednog ukrajinskog biznismena, a tražen je u Rusiji zbog bijega iz pritvora, gdje je bio zbog navodne krađe.

Nestanak Irine i njezine kćeri prijavili su rođaci kada im se one nisu dugo javljale, a policija je u njihovoj vili u Bodrumu pronašla krv i otiske muških stopala.

Policija je tijela pronašla zahvaljujući snimkama kamera njihovih automobila.

Irinin stariji sin David (20) je rekao da je očuh ranije maltretirao i tukao njegovu majku, a ona mu nije dopuštala da se približi mlađem sinu.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Državljanin BiH uhapšen pri pokušaju ulaska u Austriju uprkos trajnoj zabrani

Pripadnici granične policije uhapsili su noćas državljanina Bosne i Hercegovine (43), koji je, uprkos trajnoj zabrani ulaska u Austriji, pokušao da pređe granični prelaz Karavanke.
Naime, tokom kontrole policija je uočila da nešto nije u redu sa dokumentima ovog 43-godišnjaka, koji je sa suprugom pokušao da pređe granicu.

Nakon kratke provjere ispostavilo se da je riječ o čovjeku koji je prije 15 godina počinio nasilni zločin zbog čega je i osušen:

“Tokom provjere otkrili smo da je on osuđen na nekoliko godina zatvorske kazne zbog nasilnog zločina iz 2006. godine. Tada je uslovno pušten na slobodu, ali uz trajnu zabrana ulaska u zemlju”, stoji u saopštenju policije.

Jedna od zanimljivosti noćašnjeg hapšenja jeste i to da je državljanin BiH u domovini čak i legalno promijenio ime kako bi pokušao da izbjegne ovu zabranu, ali mu nije uspjelo.

“On nije pružao otpor pri hapšenju i već je sproveden u zatvor u Klagenfurtu”, navode na kraju u saopštenju iz policije.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Ko je bio Henry Kissinger? Od jevrejskog dječaka koji je pobjegao od nacista do nobelovca

Henry Kissinger, često opisan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. godine u Fürthu, Njemačka. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera je obuhvatila period velikih međunarodnih promjena i izazova.

Kissingerova porodična prošlost bila je oblikovana Drugim svjetskim ratom i nacističkim progonom Jevreja. S porodicom se preselio u Sjedinjene Američke Države 1938. godine, gdje je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga izdvojili kao obećavajućeg mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa.Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je dolazak na poziciju savjetnika za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Richardom Nixonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kissinger je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke vanjske politike tokom hladnog rata. Njegova sposobnost donošenja teških odluka i vođenja diplomatskih pregovora dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD-a i Sovjetskog Saveza.

Jedan od najpoznatijih trenutaka u Kissingerovoj karijeri bio je potpisivanje “SALT I” sporazuma o kontroli naoružanja 1972. godine, što je predstavljalo pokušaj smanjenja nuklearnih tenzija između dviju supersila. Njegova uloga u pregovorima o Vijetnamskom miru i potpisivanju sporazuma u Parizu 1973. godine također je ostavila dubok pečat na međunarodnim odnosima.

Nobelova nagrada za mir, koju je Kissinger primio 1973. godine, bila je priznanje njegovim naporima u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada doživjela je kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim postignućima, poput bombardovanja Kambodže tokom vijetnamskog rata.

Nakon svog vremena u Bijeloj kući, Kissinger je nastavio svoju karijeru kao diplomata, služeći kao državni sekretar pod predsjednikom Geraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Camp Davidski sporazumi) 1978. godine dodatno je produbila njegov ugled kao mirnodopskog pregovarača.

Međutim, Kissingerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari su ga optuživali za podržavanje diktatorskih režima u cilju očuvanja američkih interesa, dok su drugi osporavali etičke aspekte njegovih postupaka u vođenju spoljne politike, piše Klix.

Uprkos kontroverzama, Henry Kissinger ostaje važna figura u svjetskoj diplomaciji, čije su odluke i postignuća oblikovali međunarodnu scenu tokom ključnih trenutaka 20. vijeka.

Kissinger je, podsjećamo, preminuo u srijedu u svom domu u Connecticutu u dobi od 100 godina, objavila je konzultantska kompanija Kissinger Associates.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕