Connect with us

BiH

Milanović o filmovima koje voli, a zbog nekih je i pobjegao iz škole: Erotske filmove smo išli gledati kao rojevi pčela

Published

on

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović govorio je za HRT o filmovima koji su ga oblikovali, koje je volio i koje i danas gleda.

Milanović, koji se u političkim nastupima i obračunima često koristi filmskim referenecama – na pitanje “otkud inspiracija filmom” odgovara kako je to možda generacijski.

‘Zbrisao‘ starcima da bi gledao Brucea Leeja

“Proveo sam puno vremena u kinu. U onim zagrebačkim kinima 70-ih i 80-ih koji su imali onako uniformirane redove stolaca i svi su smrdjeli na isti način – prisjeća se. Najdraže kino mu je bilo kino Romanija – “buhara kino u staroj Trnjanskoj iza suda”. Budući da je živio na Trnju, to je bilo prvo kino u koje je otišao. “Zbrisao je starcima” kako bi gledao Bruce Leeja i to u sporednoj ulozi u filmu “Osveta zelenog obada”.

Ustvrdio je kako su se u jugoslavenskim kinima mogli vidjeti svi filmovi, “ali sa sigurne distance” nakon što bi prošli ideološke filtere i “sakramente u komitetima”. Na pitanje je li mu smetalo što je neke filmove morao čekati nekoliko godina odgovorio je: “Ne, bio sam dijete. Imao sam drukčiji doživljaj vremena (…). Bio sam sretan da nešto dođe. I nisam likovao zbog toga što to Poljaci ili Česi neće vidjeti, jer nisam ni znao kako oni žive”.

“Ali da, mogao si vidjeti kod nas manje-više sve. Bilo je po kinima i te nekakve erotske produkcije njemačke, soft. Ono, 70-ih i 80-ih godina to smo išli kao rojevi pčela u kino gledati”, dodaje.

Obilježio ga je, kaže, prvi film koji je gledao u kinu.

“Pamtim kao danas. Bilo je vruće, šesti mjesec, kraj škole. I sad ja zbrišem u kino s par frendova i gledam tamo i skužim da je Bruce Lee, koji je bio važniji od Tita, i to dosta važniji – sporedna uloga, da glumi nekog šofera tamo, koji se mlati pet minuta u filmu. (…). I bili su neki plakati – to je morao biti ‘Brutti, sporchi e cattivi‘ Sergija Leonea”, rekao je. Za taj film kaže kako im je kao srednjoškolcima bio smiješan, ali je “ustvari odvratan, fizički grozan”.

‘Independence day‘ – vrhunska produkcija, grbava priča

Za film “Independence Day”, koji je spomenula njegova prethodnica Kolinda Grabar-Kitarović, rekao je da je riječ o “briljantnoj produkciji, ali o grbavoj priči koja nije ni za pametnu djecu”. Kad je “Ružne, prljave i zle” pogledao u dobi od 20 godina, dodao je – ostao je “paraliziran koliko je to dobro”.

Za Leoneov film “Bilo jednom u Americi” kaže da je veličanstven: “One scene s Brooklyna, u vrijeme Pesaha, dakle one ‘masovke‘ su bolje od ‘Kuma‘ u tom smislu. Čudo, čudo”.

Danas mu kino, dodaje – ne nedostaje. Nije da nema što gledati, ali više nema tu senzaciju. Stvari su se, kaže – promijenile i sve je postalo dostupno. Osim toga, danas ima vrlo dobrih serija za razliku od serija u prošlosti koje nisu imale narativnu snagu i ambiciju. U tom je kontekstu spomenuo “Bonanzu” i “Gradić Peyton”.

‘Mislim da ja nisam filmski materijal‘

Na pitanje postoji li neki moment u njegovu političkom životu vrijedan snimanja filma – odgovorio je kako ne zna.

“Moj politički život je vrijedan meni, ali je banalan u odnosu na političke živote i puteve ljudi koji su obilježili epohe. Mislim da ja nisam filmski materijal, a nije ni nitko u Hrvatskoj. Neće biti rata. Rat čini ‘persona dramatis‘”, rekao je Milanović za HRT.

Za Romana Polanskog kaže kako ne zna što je od njega “toliko dobro”. Za njegov “Bal vampira”, kaže, svi su kao djeca lagali da su ga gledali. “Sjećam se kad je došao ‘Down by Law‘ Jima Jarmusha. To smo isto gledali, šatro smo kužili – ispričao je.

Apsolutno je skloniji, kaže, autorskim filmovima. Dosta je išao u Kinoteku koja ga je i formirala uz “ona kina rupčage”.

“S užitkom smo gledali (Andreja) Tarkovskog. Kao premladi smo čitali ruske klasike. Sad mi to nije toliko dobro, bolji mi je Tolstoj od Turgenjeva i Dostojevskog”, izjavio je predsjednik RH.

Za “Ivanovo djetinjstvo” Tarkovskog rekao je da je “filmčina”, kao i “Boja nara” Sergeja Parajanova.

Govoreći o nijemom filmu, spomenuo je “Metropolis” Fritza Langa, koji ga nije nešto posebno oduševio. Kao dijete, dodao je – smijao se genijalnom Charlieju Chaplinu, a kao veliki film spomenuo je “Oklopnjaču Potemkin” Sergeja Ejzenštejna te filmove Aleksandra Nevskog.

“Ne moraš biti ne znam kako obrazovan da te odnos tamnog i svijetlog u tim filmovima stvarno obuzme. Kinoteka je bila važna, onda je došao video. Imao sam svoju zbirku filmova, ali danas je to bespredmetno, jer možeš doći do svega”, dodao je Milanović.

“Crno-bijela produkcija s početka sedamdesetih bila je sjajna. (…). Recimo, serija ‘Sumorna jesen‘ o zagrebačkim ilegalcima u sukobu s ustašama u kojemu svi ginu. To je prethodnica ‘Otpisanih‘, ali je bolje. To je takav noir”, smatra Milanović.

Za filmove “Kad budem mrtav i beo”, “Zaseda” Žike Pavlovića i “Jutro” Puriše Đorđevića rekao je da su “filmovi veći od života”. U tom smislu spomenuo je i film “Rondo” Zvonimira Berkovića. Za “Gruntovčane” je rekao da su produkcijsko remek-djelo i da su superiorni “Malome mistu” koje mu je osobno draže – jer je porijeklom Dalmatinac. Za Kusturicu, Zafranovića, Paskljevića i ostale iz “praške škole” kaže da su dobri autori.

‘Balkanski špijun‘ je zlatni rudnik

“Lordan je rano prestao snimati. Meni je njegov ‘Pad Italije‘ malo previše ideologiziran, ali briljantno napravljen. To su nevjerovatni dijalozi i scene i interakcija glumaca i rad s glumcima”, izjavio je Milanović, koji je za “Balkanskog špijuna” rekao da je zlatni rudnik.

Nisam shvaćao da ću se tom filmu vraćati tisuću puta – svakoj rečenici, svakoj gesti, svakoj grimasi – kaže. Kao prekrasnu seriju izdvojio je “Grlom u jagode”.

Od ‘Kuma‘ mu je draži ‘Bilo jednom u Americi‘

“Meni činjenica da je neki film dobio Oscara ne znači puno, to mi nije referenca. Nekad je bila. Praktički većina filmova u koje se ulaže puno novca su blockbusteri, filmovi teškog adrenalina, bez ‘feelinga‘”, smatra Milanović.

Za “Kuma” je rekao da je riječ o “filmu u kojemu ima više krvi nego u Donbasu koji nije baš za bečke dječake”. Radi se o genijalnom filmu, ali mu je ipak, kaže – bolji “Bilo jednom u Americi” – jer je netko prvi put zagrebao po temi židovske mafije.

‘Blade runner‘, Bette Davis, Chabrol i Truffaut

Jedan od dražih filmova mu je “Blade Runner”, a u tom kontekstu spomenuo je i Bette Davis, Claudea Chabrola te filmove Francoisa Truffauta “400 udaraca” i “Nježna koža”.

Na pitanje je li na susretima s drugim šefovima država razgovarao o filmovima odgovorio je: “Ljudi su u pravilu štreberi i to volim. Ima i par umjetnika, recimo albanski premijer. Inače tu nema prijateljstva, tu ima odnosa. Nevjerovatno je kako u tom svijetu ima briljantno obrazovanih ljudi, ali ima i poluidiota – i to na čelu država koje nisu bezveze”, zaključio je Milanović za HRT.

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije