Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Milanović prvo pustio finsku premijerku da ga čeka, a onda je informirao o teškom položaju Hrvata u BiH

FINSKA premijerka Sanna Marin u službenom je posjetu Hrvatskoj u sklopu svoje turneje po zapadnom Balkanu, a na Pantovčaku ju je primio predsjednik Zoran Milanović. Reporter RTL-a Ivan Skorin tvitao je snimku finske premijerke koja je morala pričekati nekoliko minuta da se Milanović pojavi.

Za to vrijeme je prvo mirno stajala sama, a onda prošetala salom za prijem razgledavajući umjetnine s rukama prekriženim na leđima. Kad je čula da se vrata kroz koja Milanović mora proći otvaraju, vratila se do njih, ali hrvatski predsjednik se još nije bio pojavio. Nekoliko trenutaka je pričekala, a onda je stigao, nasmijan i pružio joj ruku.

O čemu su razgovarali?

Na sastanku održanom u Uredu Predsjednika Republike razgovarali su o odnosima dviju država koje povezuje članstvo u Europskoj uniji, zatim o NATO summitu koji će se održati u Madridu idućeg tjedna, kao i o sigurnosnoj i političkoj situaciji u jugoistočnoj Europi s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, priopćio je ured predsjednika.

Budući da je Finska podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u, predsjednik Milanović upoznao je premijerku Marin sa svojim stavovima vezanim uz širenje NATO-a. Pri tome je pojasnio kako se načelno ne protivi ulasku Finske u NATO i da razumije sigurnosne razloge zbog kojih je Finska aplicirala za članstvo, ali je finskoj premijerki istodobno ukazao na sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne političke situacije u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Milanović detaljno je pri tome informirao svoju sugovornicu o teškom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini kojima je uskraćeno demokratsko pravo biranja svojih legitimnih predstavnika.

Nadalje, predsjednik Milanović prenio je predsjednici finske Vlade svoje uvjerenje kako je potrebno nastaviti proces širenja EU. U tom je kontekstu ponovio svoju podršku za dodjelu statusa kandidata Ukrajini i Moldovi, ali je upozorio kako se status kandidata istovremeno mora osigurati i Bosni i Hercegovini, te započeti pregovore s državama jugoistočne Europe koje su ispunile tražene uvjete za to.

Istaknuvši kako su stabilnost Bosne i Hercegovine i ravnopravnost Hrvata u toj državi posebno važni za Hrvatsku, predsjednik Milanović rekao je premijerki Marin kako od partnera iz EU, uključujući Finsku, očekuje više razumijevanja i podrške za interese Republike Hrvatske jer je međusobna podrška smisao savezništva kako u EU, tako i u NATO-u, stoji u priopćenju Milanovićeva ureda.

Prije nego što je stigla u Hrvatsku, finska premijerka je posjetila Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, a danas će se u Banskim dvorima sastati i s premijerom Andrejom Plenkovićem.

N1

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet / Zanimljivosti

Ko je bio Henry Kissinger? Od jevrejskog dječaka koji je pobjegao od nacista do nobelovca

Henry Kissinger, često opisan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. godine u Fürthu, Njemačka. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera je obuhvatila period velikih međunarodnih promjena i izazova.

Kissingerova porodična prošlost bila je oblikovana Drugim svjetskim ratom i nacističkim progonom Jevreja. S porodicom se preselio u Sjedinjene Američke Države 1938. godine, gdje je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga izdvojili kao obećavajućeg mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa.Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je dolazak na poziciju savjetnika za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Richardom Nixonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kissinger je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke vanjske politike tokom hladnog rata. Njegova sposobnost donošenja teških odluka i vođenja diplomatskih pregovora dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD-a i Sovjetskog Saveza.

Jedan od najpoznatijih trenutaka u Kissingerovoj karijeri bio je potpisivanje “SALT I” sporazuma o kontroli naoružanja 1972. godine, što je predstavljalo pokušaj smanjenja nuklearnih tenzija između dviju supersila. Njegova uloga u pregovorima o Vijetnamskom miru i potpisivanju sporazuma u Parizu 1973. godine također je ostavila dubok pečat na međunarodnim odnosima.

Nobelova nagrada za mir, koju je Kissinger primio 1973. godine, bila je priznanje njegovim naporima u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada doživjela je kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim postignućima, poput bombardovanja Kambodže tokom vijetnamskog rata.

Nakon svog vremena u Bijeloj kući, Kissinger je nastavio svoju karijeru kao diplomata, služeći kao državni sekretar pod predsjednikom Geraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Camp Davidski sporazumi) 1978. godine dodatno je produbila njegov ugled kao mirnodopskog pregovarača.

Međutim, Kissingerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari su ga optuživali za podržavanje diktatorskih režima u cilju očuvanja američkih interesa, dok su drugi osporavali etičke aspekte njegovih postupaka u vođenju spoljne politike, piše Klix.

Uprkos kontroverzama, Henry Kissinger ostaje važna figura u svjetskoj diplomaciji, čije su odluke i postignuća oblikovali međunarodnu scenu tokom ključnih trenutaka 20. vijeka.

Kissinger je, podsjećamo, preminuo u srijedu u svom domu u Connecticutu u dobi od 100 godina, objavila je konzultantska kompanija Kissinger Associates.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku penziju možete ostvariti u Njemačkoj s minimalnom satnicom od 12 eura?

Zakonom propisana minimalna satnica u Njemačkoj iznosi 12 eura po satu. Stručnjaci su za njemačke medije izračunali koliku mirovinu mogu očekivati oni koji rade 45 godina za satnicu od 12 eura.

U izračunu mediji su pretpostavljali da radnik radi 45 godina rada uz minimalnu satnicu od 12 eura, te da nema prekida u radnom odnosu.

Glavni parametri za izračun:

12 eura minimalne satnice za 40 sati tjedno mjesečno = 1.920 eura bruto mjesečno,

Godišnji prihod, 12 x 1920 eura= 23.040 eura za 45 godina

U izračun mirovine u obzir su uzeti i drugi parametri, poput raznih mirovinskih bodova. Stručnjaci su na kraju izračunali kako za 45 godina rada, radnici koji imaju satnicu mogu ostvariti 853,28 eura bruto mirovine, prenosi Fenix Magazin.

Šta ako imate satnicu 15 eura?

Ako osiguranik radi 45 godina s minimalnom satnicom od 12 eura, prema sadašnjem zakonu primat će 853,28 eura bruto mjesečne mirovine.

Kad bi radnik primao satnicu od 15 eura, pod istim uvjetima nakon 45 godina rada to bi rezultiralo s 1.066,67 eura bruto mirovine.

“Uglavnom, može se reći da obje mirovine ne štite građane od siromaštva. Zato je povećanje minimalne satnice tek prvi korak. Za primjerenu mirovinu potrebna je znatno viša minimalna satnica”, ističu stručnjaci.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Sve su snimile kamere: Izraelske snage pucale i ubile dvoje djece u okupiranoj Zapadnoj obali

Izraelske snage su pucale i ubile dvoje djece u Jeninu na okupiranoj Zapadnoj obali, javlja Anadolija.

Nastavlja se napad izraelskih snaga na grad Jenin na sjeveru Zapadne obale.

Palestinski izvori su naveli da su izraelske snage proglasile grad Jenin i istoimeni izbjeglički kamp “zatvorenom vojnom zonom”, a navedeno je da su mnogi Palestinci uhapšeni tokom racije.

Iz palestinskog Ministarstva zdravstva navedeno je da su izraelske snage u Jeninu ubile dvoje palestinske djece bojevim mecima.

Palestinski Crveni polumjesec objavio je da je jedno od djece koju su ubile izraelske snage imalo devet godina.

Na snimci napada sa sigurnosne kamere vidi se da je jedno od palestinske djece, koje je trčanjem pokušavalo pobjeći, upucano i palo na zemlju.

Također na snimku se može i vidjeti kako palestinsko dijete, koje leži na zemlji, prijatelj prenosi ispred obližnjeg automobila.

Na okupiranoj Zapadnoj obali i istočnom Al-Qudsu (Jerusalem) od 7. oktobra u napadima izraelskih snaga i jevrejskih doseljenika ubijena su 244 Palestinca

Nastavi čitati

Najčitanije

✕