Gotovo nevjerovatna vijest, koja se može podvesti i pod rubriku “vjerovali ili ne”, stiže iz lanca pumpi “Nešković”, a to je da je vlasnik ove kompanije nedavno svojim zaposlenim uplatio regres u iznosu od 1 (jednu) konvertibilnu marku.

Ova informacija je potvrđena za “Nezavisne novine” iz Republičke uprave za inspekcijske poslove (Inspektorat Republike Srpske), a nakon što je u javnosti prije nekoliko dana objavljena fotografija na kojoj je vidljivo da je u srijedu, 11. februara 2026, na račun jednog od zaposlenih u kompaniji “Nešković” uplaćen iznos od jednu KM, uz napomenu da je riječ od regresu.

Stav Inspektorata

Iz Inspektorata su kazali da su upoznati sa ovim slučajem, konkretno Inspekcija rada.

Pojašnjavaju da je Zakonom o radu Republike Srpske propisano da radnici imaju pravo na regres, ali isto tako napominju da tu postoje jasni nedostaci.

Šta kaže Zakon?

“Na osnovu informacija kojima raspolaže Inspekcija rada, poslodavac ‘Nešković’ d.o.o. je radnicima na ime regresa isplatio po jednu KM. Zakonom o radu je propisano da radnik ostvaruje pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, međutim sam iznos isplate po tom osnovu nije precizno propisan zakonom”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Inspektorata Republike Srpske.

Za one koji zastupaju prava radnika ovo je čisto ponižavanje zaposlenih od strane poslodavca.

Međutim, sa žaljenjem isto tako potvrđuju da je “Nešković” u ovom slučaju iskoristio svoje zakonsko pravo prema Zakonu o radu RS kada je u pitanju iznos isplate regresa.

Ponižavanje radnika

“Ovo je čisto ponižavanje radnika i obezvređivanje zakonskih propisa u Republici Srpskoj. Ovo vam je čisti pokazatelj šta se dešava kad u zakonskim propisima ostavite poslodavcu mogućnost da on sam odlučuje o visini određenog prava za radnike”, poručuje Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.

Prema Zakonu o radu RS, pojašnjava Stanković, radnik ima pravo na regres u skladu sa kolektivnim ugovorom.

Regres bi trebalo da bude finansijska podrška radnicima pred odlazak na godišnji odmor.

Međutim, kako Stanković navodi, to se u RS-u u većini slučajeva ne praktikuje, a ključni razlog za to je jer ne nije potpisan opšti kolektivni ugovor ili granski kolektivni ugovor.

“Onda ti poslodavci koriste taj nedostatak i samostalno određuju iznos regresa. Ovaj poslodavac je odredio ono što se nažalost često dešava u praksi, da taj regres iznosi jednu KM da bi on ispoštovao zakonsku formu”, kaže on za “Nezavisne”.

Na pitanje da li to znači da je ovaj poslodavac radnicima mogao da uplati po osnovu regresa i jedan fening, Stanković odgovara:

“Da, bilo koji iznos, samo da ispadne da je nešto uplatio.”

Vlada RS da propiše i minimalnu visinu regresa za sve radnike

Stanković naglašava da zbog ovakvih stvari Savez sindikata Republike Srpske traži i zahtijeva da Vlada Republike Srpske propiše i minimalnu visinu regresa za sve radnike.

“Kao što je urađeno sa toplim obrokom, prevozom i nekim drugim naknadama”, poručio je Stanković.

Kompanija “Nešković” je 2024. godine, prema podacima dostupnim na CompanyWAll-u, imala u prosjeku oko 695 radnika.

A koji je njihov komentar na sve ovo, nismo saznali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”, jer na naša pitanja nije odgovoreno.

Ukoliko bude, odgovore iz “Neškovića” ćemo objaviti.

Ususret ramazanu, u vremenima velikih iskušenja o vjeri, vjernicima i namjerama, narodima, državi, poznatoj prošlosti i neizvjesnoj budućnosti, gost Plenuma na Feceralnoj TV bio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović.

Reis Kavazović na početku razgovora u Plenumu uputio je čestitku muslimanima u Bosni i Hercegovini i dijaspori povodom nastupanja mjeseca ramazana. „Za muslimane je ramazan blagoslovljeno vrijeme. Mi živimo svoj život u ramazanu, posvećeni prije svega ibadetima, onako kako nam je to stavljeno u dužnost.“

Govoreći o duhovnoj dimenziji posta, istakao je da ramazan posebno dotiče one koji ga istinski traže.

„Ramazan može dotaći ona srca koja tragaju za ramazanom, koja tragaju za Božijom milošću i oprostom. Kao što je Poslanik kazao, na neki način je gubitnik onaj ko u mjesecu ramazanu ne zasluži Božiji oprost“, rekao je Kavazović.

Vrhunac pokornosti: Post i „mjesec Knjige“

Na pitanje šta predstavlja vrhunac pokornosti Bogu u ramazanu, reisul-ulema podsjeća da postoji čitav niz ibadeta koji se u ovom mjesecu redovno obavljaju.

„Svakako je post jedan od najvažnijih ibadeta koje imamo u mjesecu ramazanu“, poručio je.

Ipak, ističe da ramazan ima i jednu dodatnu, duboku dimenziju – vezu s Objavom.

„Ovo je mjesec knjige, mjesec Kur’ana. U mjesecu ramazanu je objavljen Kur’an i ako bismo ovo vrijeme mogli spojiti s nečim opipljivim, što možemo dotaći, to je svakako Kur’an“, naglasio je.

Dodaje da ne misli samo na Kur’an kao svetu knjigu, nego na knjigu uopće.

„Ne postoji evropski islam – postoji islam i različite tradicije“

Govoreći o percepciji islama u Bosni i Hercegovini kao „evropskog“ ili „modernog“, reisul-ulema odbacuje takve kvalifikacije.

„Islam je jedna vjera, bez obzira na kojim prostorima muslimani živjeli. Ne postoji evropski islam. Postoji islam.“

Pojasnio je da postoje različite tradicije muslimana, zavisno od geografskog i kulturnog konteksta.

„Različite su tradicije muslimana ovdje na Balkanu, različite na Bliskom istoku, na Dalekom istoku ili na Zapadu. To su različite tradicije“, dodao je Kavazović.

Kada je riječ o bosanskohercegovačkoj tradiciji islama, izdvaja jednu ključnu osobinu. „Ono što je karakteristika bosanskohercegovačke tradicije jeste njena inkluzivnost. Ta tradicija je otvorena, živa, inkluzivna i na neki način posebna mladica u okviru duhovnosti islama.“

Odnos Evrope i islama: „Dodiri su uvijek nosili i trenja“

Komentarišući jačanje desnice i antiislamskog raspoloženja u Evropi, reisul-ulema ističe da su se „svijet islama i svijet Evrope dodirivali, a tamo gdje su se dodirivali, uvijek je bilo i trenja“. Ipak, vjeruje u snagu razumnih i istinskih vjernika. „Umni ljudi, oni koji žive vjeru, bilo da su muslimani, kršćani, jevreji ili drugi, razumiju ove stvari i gledaju na život kao Božiji dar.“

„Više je dobrih ljudi – inače svijet ne bi opstao“

Na pitanje da li je većina ljudi u svijetu ipak dobronamjerna, reisul-ulema odgovara bez dileme: „Apsolutno. Jer da nije dobra, svijet bi nestao.“

Govoreći o pokušajima da se Bošnjaci muslimani predstave kao prijetnja susjedima ili Evropi, reisul-ulema kaže da takvi narativi imaju političku pozadinu. „Postoje političke agende koje prema bosanskohercegovačkim muslimanima nisu od jučer. One traju.“

Ističe da bosanskohercegovački muslimani ne žele sukob ni s kim. „Ni u kome ne vidimo neprijatelja. Sve građane Bosne i Hercegovine doživljavamo kao građane ove zemlje.“

Trideset godina mira kao „veliki kapital“

Reisul-ulema podsjeća da Bosna i Hercegovina tri decenije živi u miru. „Mi, hvala Bogu, živimo 30 godina mira u Bosni i Hercegovini. To je veliki kapital.“

Uprkos razaranjima, genocidu i teškim zločinima iz prošlosti, naglašava da je zemlja opstala. „Uprkos svemu, Bosna i Hercegovina je opstala i uspjeli smo ovih 30 godina izgraditi društvo. Nije ono idealno, ali funkcioniše.“

Smatra da bi povratak destruktivnim politikama značio vraćanje u devedesete godine. „Otvaranje teških pitanja i dozvola neodgovornima da ponovo izvrše destrukciju odvelo bi nas u devedesete. To niko normalan u Bosni i Hercegovini ne želi.“

Religijska stabilnost i politička nemirna površina

Reisul-ulema pravi razliku između religijskih i političkih odnosa u zemlji. „U religijskom smislu situacija je daleko stabilnija, i to mi je važnije.“

Pojašnjava da su politički odnosi „uvijek na površini“, a da je površina nemirna, dok su dublji religijski i kulturni odnosi stabilniji. „Ukoliko postoji dubina – religijski i kulturni odnos unutar države – on djeluje kao stabilizator odnosa.

Slaba tačka: deficit civilnog društva i kulture

Govoreći o slabostima bh. društva, reisul-ulema izdvaja nedovoljno razvijen civilni sektor i kulturu. „Mi imamo kakav-takav državnopravni okvir i ekonomsko-sigurnosni okvir, ali mislim da je civilni sektor ostao po strani.“

Posebno naglašava važnost kulture. „Za opstanak bosanskohercegovačkog društva kultura je najvažniji temelj.“

Kultura i lična odgovornost

Na pitanje da li je zastoj u razvoju kulture možda planski ili posljedica svjesnih politika, ističe da politika ima utjecaj, ali da odgovornost ne može biti prebačena samo na nju. „Politike igraju veliku i važnu ulogu u profiliranju kulturnih politika. To je činjenica. Ali ljudi od kulture i ljudi od duha trebali bi nadilaziti nastojanja da se kultura destruira, da se društvo razbije i da se ljudi udalje jedni od drugih. Tu treba više svijesti i više ulaganja.“

Govoreći o odgovornosti pojedinca, naglašava da promjene počinju iznutra. „Vrlo često za svoje slabosti ili greške tražimo krivce u drugima. A uvijek je najvažnija odgovornost naspram samog sebe. Ono što možemo učiniti, a ne činimo – to je osnova svega. Kada bi bilo više odgovornosti kod nas samih prema svijetu u kojem živimo i djelujemo, stanje u Bosni i Hercegovini bi se popravljalo.“

Reforme kao moralna obaveza

Govoreći o reformama, ističe da njihovo izostajanje ima ozbiljne posljedice. „Ukoliko ne bude reformi, na svim stranama će biti samo patnja. Oni koji ne žele reforme nanose bol i patnju svim građanima Bosne i Hercegovine.“

Posebno naglašava moralnu dimenziju evropskog puta. „Bosna i Hercegovina prima značajnu pomoć od Evropske unije. Trošimo novac evropskih građana da reformišemo društvo i državu. Ako se ne krećemo naprijed, to nije samo političko pitanje, nego duboko moralno.“

Reakcija na izjavu o „Bosanskoj pravoslavnoj crkvi“

Osvrćući se na izjavu bivšeg reisul-uleme o uspostavljanju Bosanske pravoslavne crkve, naglašava poštovanje, ali i distancu. „Poštujemo reisa Cerića, on je puno učinio za Islamsku zajednicu i za bosanskohercegovačko društvo. Međutim, reagirali smo jer su neki smatrali da je to stav Islamske zajednice.“

Dodaje da se radi o pitanju koje ne može biti predmet odlučivanja druge vjerske zajednice.

Ugovor s državom

Govoreći o ugovoru Islamske zajednice sa državom, pojašnjava suštinu neslaganja. „Ono što se Islamskoj zajednici osporava jeste njena specifičnost. Neki smatraju da trebamo potpisati identičan ugovor kao katolička i pravoslavna crkva.“

Naglašava da različitost mora biti prepoznata u pravnom okviru. „Mi nismo crkva, mi smo Islamska zajednica i imamo svoje specifičnosti. Ako te specifičnosti nisu prepoznate u ugovoru, onda on za nas nema smisla, jer ne može zaštititi naš identitet. Upravo tu je do sada bio kamen spoticanja.“

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati umjereno do pretežno oblačno i vjetrovito vrijeme, uz postepeno jačanje padavina tokom dana.

Kiša i snijeg

Kiša se u prijepodnevnim satima očekuje u Hercegovini te na zapadu i jugozapadu Bosne, dok će se krajem dana i tokom noći padavine proširiti na veći dio zemlje. Na planinskim vrhovima padat će snijeg.

Intenzivnije padavine prognozirane su na sjeveru i sjeverozapadu Hercegovine, kao i na jugozapadu Bosne. Puhat će umjeren do jak južni i jugozapadni vjetar, mjestimično s olujnim udarima.

Jutarnje temperature zraka kretat će se od -2 do 5 stepeni, u Hercegovini i na sjeveru Bosne do 8, dok će dnevne iznositi između 6 i 12, a na jugu i sjeveru zemlje do 15 stepeni.

U Sarajevu će biti umjereno do pretežno oblačno. Kiša se očekuje krajem dana i tokom noći. Jutarnja temperatura iznosit će oko -1, a najviša dnevna oko 10 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Bh. meteorolog Nedim Sladić pojasnio je da je snijeg koji je prethodnih dana padao u većem dijelu Bosne bio posljedica prolaska frontalnog poremećaja i ciklonalnog vrtloga koji se u međuvremenu premjestio prema istoku.

“Samim tim, padavine su se u većem dijelu zemlje smirile. Pred našim područjem je prolazno jačanje zračnog pritiska što će usloviti jedan mirniji dan ispred novog poremećaja koji nam slijedi već u četvrtak”, naveo je Sladić.

Novi poremećaj

Prema njegovim riječima, novo pogoršanje vremena bit će povezano s produbljenjem visinske doline u sklopu genovske ciklone koja će prema našem području povlačiti topliji i vlažniji zrak.

“To znači da će prvi dan mjeseca ramazana započeti sa dosta oblaka i kiše, pogotovo na području Hercegovine i zapadne Bosne, a prolazno jačih padavina će biti i u centralnim dijelovima naše zemlje”, objasnio je Sladić.

Dodao je da će se sistem brzo premještati prema istoku preko južnog dijela Jadrana, nakon čega će sa njegove zadnje strane početi pritjecati hladniji zrak. Zbog toga bi tokom petka u centralnim i istočnim krajevima Bosne mogao ponovo pasti slab snijeg.

Stabilizacija za vikend

Za vikend se očekuje postepena stabilizacija vremenskih prilika. Temperature će u početku biti niske, posebno tokom vedrih noći, ali će takvo razdoblje kratko trajati.

“Kako budemo išli prema novoj radnoj sedmici, imaćemo porast zračnog pritiska, stabilizaciju vremenskih prilika i porast temperatura zraka. Međutim, ne treba se puno opuštati s obzirom da stabilizacija vremena nije dugog vijeka. Biće prolaznih naoblačenja ali bez nekih bitnijih padavina i faktički negdje do 26. ili 27. februara, naznake za padavine u bilo kakvom obliku su malo vjerovatne”, zaključio je Sladić.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

U petak pretežno oblačno vrijeme. U Bosni se očekuje slaba kiša ili susnježica, koja će postupno preći u snijeg. U Hercegovini poslije podne slaba kiša. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Temperature zraka između -2 i 5, na jugu do 11 stepeni.

U subotu dio prijepodneva u centralnim i istočnim područjima Bosne magla ili niska oblačnost, uz postepeno razvedravanje. U ostatku zemlje pretežno sunčano. Na jugu i jugozapadu umjerena bura, a u ostatku zemlje slab zapadni i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -7 do -2, na jugu do 2, a dnevna od 2 do 7, na jugu do 10 stepeni.

U nedjelju umjereno oblačno vrijeme. Ponegdje uz nešto više oblaka može pasti i malo kiše. Jutarnja temperatura zraka od -2 do 3, na jugu do 6, a dnevna od 7 do 12, na jugu do 15 stepeni.

Fokus.ba

Iako je bosanskohercegovački enttiet Republika Srpska jučer i zvanično dobio novog predsjednika, politička retorika ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na raniji period.

Novoizabrani predsjednik entiteta Siniša Karan izjavio je da Bosna i Hercegovina, prema njegovom mišljenju, nema održivu perspektivu ukoliko ne postoji saglasnost sva tri konstitutivna naroda.

“BiH neće opstati”

“Znam da se raspada dejtonska BiH. Ne može opstati nešto što nema legitimitet sva tri naroda”, rekao je Karan gostujući na RTRS-u.

On je ocijenio da bi svaki zajednički korak morao imati puni legitimitet, ističući da država ne može funkcionisati ako, kako je naveo, “pola zemlje kaže da nešto nije legitimno”.

Karan je kritikovao djelovanje visokih predstavnika, navodeći da su, prema njegovim riječima, donijeli 913 odluka kojima je mijenjan Ustav BiH.

“Visoki predstavnici su donijeli 913 odluka koje su mijenjale Ustav BiH, a uglavnom su bile uperene protiv Republike Srpske i vodile su na unitarizaciju države”, poručio je.

Dodao je da lično smatra “da BiH neće opstati”, postavljajući pitanje da li zemlja može imati perspektivu ukoliko tri naroda nemaju usaglašen stav o njenoj budućnosti.

Pitanje imovine

Govoreći o političkim prioritetima, Karan je ponovio da je “crvena linija Dejtonska Republika Srpska”.

“Mnogo puta se prešla ta linija, a sada smo došli do zadnje koja se zove imovina. Pitanje imovine je riješeno u Dejtonu i to više nije na stolu”, smatra Karan.

Novoizabrani predsjednik RS osvrnuo se i na sastanak s otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država Johnom Ginkelom, koji je, kako je naveo, ocijenio konstruktivnim.

“Ginkelove osnovne poruke su bile da američke kompanije žele da investiraju u Republici Srpskoj. Onda to govori o stabilnosti RS. Prvi i ključni uslov je politička stabilnost, a mi smo to uspjeli. Prepoznati smo kao stabilan faktor. Republika Srpska je 30 godina bila na stolu, a sada smo prvi put za stolom, kao ravnopravan partner”, poručio je Karan, prenosi RTRS.

Kantonalni odbor SDA Sarajevo održao je press-konferenciju povodom tramvajske nesreće u Sarajevu, kao i ostavke premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka.