Connect with us

BiH

Milorad Dodik je najjači američki igrač na Balkanu: Sramoti Rusiju i čuva zamrznuti konflikt!

Published

on

Godinama, zapravo decenijama prozapadno orijentisana bosanskohercegovačka javnost, uključujući i mnoge sa zapada, cijeni kako je Milorad Dodik najjača ruska karika na Balkanu. I zaista kada se posmatraju određeni njegovi potezi Dodik bi mogao ponijeti titulu najodanijeg Putinovog političara u Evropi.

Piše: Rasim Belko, Patria

No, sve reakcije iz Evrope, Velike Britanije i samih Sjedinjenih Američkih Država daju za pravo da se komotno Milorada Dodika može proglasiti najodanijim i najjačim američkim igračem na Balkanu.

Možda Dodik sluša “Kaljinku” i “Kaćušu”, ali u političkom bivstvovanju dokazi upućuju da on djeluje po američkoj matrici. Jer, Amerika ga je napravila onim što jeste. U lošem pokušaju da unište stranku zločinaca presuđenih za ratne zločine i genocid, Amerikanci su kreirali otpornu političku gromadu, koja za njihove interese ruši sve pred sobom dok šefovi iz Washingtona ne pritisnu dugme. Dodik se po automatizmu i aktivira i zaustavlja.

Čuvar zamrznutog konflikta

I zapravo se ta politička kreacija najbolje uklapa u filozofiju američke diplomatije u kojoj je najbolje rješenje svjetskih kriza i ratova zaleđeni konflikt, u kojem Amerikanci ostaju da se pitaju bez namjere da trajno riješe dato pitanje.

Dodik je upravo takav, puno zakuha, zaljulja, onda malo popusti i sve u cikličnim krugovima. Treba podsjetiti da je Dodik prihvatao sve one američke planove od butmirskog do prudskog, a nakon kontra reakcije iz Federacije pravio se baja i isticao kako on eto ne prihvata.

Dok galami da neće u NATO Dodik je zapravo predstavnik one politike bosanskih Srba koja je do sada pristala na sve dokumente i planove integracije Bosne i Hercegovine u tu Alijansu. A Dodikovi šefovi su svojevrsni krivci ili najodgovorniji zašto naša zemlja nije u Alijansi. Onog dana kada bi postala, nestalo bi zamrznutog konfllikta, a to nije njihova filozofija. Rekoh na početku da se Dodika pogrešno percipira da je ruski ili Putinov čovjek. Istina je da je lider SNSD-a jedini koji se u datim okolnostima agresije na Ukrajinu sastajao s Putinom, ali još je veća istina da mu ništa nije obećao i još važnije ništa nije uradio.

Ali je učinio nešto što Zapad i međunarodno pravosuđe nisu. Dodik je prvi ruskog predsjednika Vladimira Putina proglasio ratnim zločincem. Istina indirektno, ali drugi to još rade u rukavicama. Onog trenutka kada je Putinu dodijelio “Orden Rs”, priznanje koje nose presuđeni ratni zločinci poput Radovana Karadžića, mnogi iz Federacije prizivali su reakciju Christiana Schmidta i sankcionisanje Dodika, a dobili šture osude i saopćenja.

Dodik se na to nije obazirao, osim što je i Schmidtu i američkom ambasadoru Michaelu Murphyiju poručio da su nebitni. Tako je zapravo ponizio Putina i presudio mu, a nebitnim učinio predstavnika svjetske politike u BiH i ambasadora najjače svjetske sile. A onda je budalom napravio i Putinovog šefa diplomatije Sergeja Lavrova. Dodik je Lavrova u Bosni i Hercegovini nagradio ukradenom ikonom, koja je poslije dospjela na naslovnice bh. i svjetskih medija. Poniženi šef diplomatije jedne od najvećih svjetskih sila poslije je ikonu vratio.

Redovno verbalno ‘šamara’ ambasadore i visoke predstavnike

Osim svjesnog, namjernog i provokativnog poigravanja s Rusijom i njenim vrhom, Dodik je i Vučiću pokazao politički srednji prst i bio dovoljno drzak da pred izbore hapsi Vučićeve stranačke kadrove. A kako i ne bi bio drzak diktator s američkim zaleđem. Dodika se u medijima, a nerijetko to ističu analitičari i politički komentatori, percepira kao kriminogeno lice najvišeg ranga. Kao čovjeka koji se enormno obogatio koristeći političku moć. No, niti jedno tužilaštvo u Bosni i Hercegovini, ali i regiji, nije ga privelo, a kamo li ozbiljnije procesuiralo. Treba li podsjećati da su sva pravosuđa regije, pa i srbijansko, reformisana po američkoj matrici i uz američke kadrove.

Dodik se nakon početne varke i multietničnog pristupa pod američkom zastavom vratio velikosrpskom projektu, kako bi ga za washingtonske šefove kontrolisao da stalno bude prisutan, a da ne talasa preko granice zamrznutog konflikta. Najjači srpski političar u Bosni i Hercegovini tako je uprkos činjenici da su on i većina rukovodstva njegovog SNSD-a opstao na vlasti na državnom nivou, uz svojevrsno aminovanje Ambasade SAD u Sarajevu. Iz te vlasti, opet uz američki blagoslov, izbačena je SDA koja nikada nije provodila kontraameričku politiku. Slična sudbina prijeti i sadašnjim Dodikovim partnerima u državnoj vlasti, što im je jasno poručio i danas kazavši da neće tolerisati poteze ministra vanjskih poslova koji nisu u skladu sa njegovom politikom i o kojima se nije odlučivalo na Predsjedništvu BiH, gdje bi sve mogla blokirati Željka Cvijanović (SNSD).

“To će dovesti do raspada ovog sistema vlasti. Niko ovo neće trpjeti. To treba da odluči Predsjedništvo”, upozorio je svoje partnere u vlasti Milorad Dodik.

Jučer je Dodik međutim upozorio Murphyija da pazi šta priča uz opasku da je nebitan. I pokazao da ga američki ambasadori i visoki predstavnik ne mogu zaustaviti, pa ih stoga kontinuirano verbalno “šamara”.

Nakon što je ko zna koji put negirao genocid u Srebrenici i prekršio Krivični zakon i nakon ko zna kojeg saopćenja Ambasade i samog ambasadora Dodik je odgovorio: “Nadam se da će shvatiti da on ovdje nije domaćin nego gost. I to našom voljom”. Ko su naši u Dodikovoj opasci o volji, pitanje je za sve nas.

Ono što međutim sve manje biva pitanjem, a sve više konstatacijom je činjenica da ni nakon decenija u kojima je blokirao Bosnu i Hercegovinu i procese u njoj, ugrožavao stabilnost i naše i regionalnih država, kršio zakone, blokirao institucije… Milorad Dodik i dalje je tu. I dalje je onaj kojeg se pita i koji odlučuje o svim procesima, nerijetko baš onako kako to Zapad predvođen Amerikom želi. Slučajnosti ne postoje u životu, a u politici pogotovo.

Zato se s velikom količinom sigurnosti može konstatovati da je Milorad Dodik najjači američki čovjek i predstavnik njihove politike na Balkanu, a da mu diplomate pod američkom zastavom i činovnici zapravo ne smiju ništa do li prijetiti jalovim saopćenjima!

BiH

Sastanci iza zatvorenih vrata: Konaković u OHR-u lobirao za Dodika, strategiju osmislio Miroslav Lajčak

Published

on

By

Ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković u četvrtak ujutro posjetio je OHR kako bi kod visokog predstavnika Christiana Schmidta lobirao za Milorada Dodika, saznaje Istraga.ba iz više diplopmatskih izvora.

O ovom sastanku Konaković nije obavijestio javnost. No, kako saznajemo, predsjednik Naroda i Pravde je kazao visokom predstavniku da je vladajuća državna koalicija saglasna da traži rješenja u Parlamentu BiH, te da bi sve to moglo “relaksirati odnose” u BiH.

Sve je ovo uslijedilo nakon sastanka nu Istočnom Sarajevu kada su lideri stranaka vladajuće koalicije najavili usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH. Te izmjene bi otvorile prostor Miloradu Dodiku da odustane od izbornog zakona Republike Srpske koji bi danas trebao biti na dnevnom redu Narodne skupštine RS.

“Drugačiji je danas ambijent, jer su se politički akteri su uspijevali dogovarati o veoma, veoma teškim pitanjima i zaslužili i tu vrstu nagrade i potvrde da se vrijedi razgovarati i dogovarati zvaničnim stavom Brisela koji vodi ka EU integracijama. Vrlo je težak bio sastanak danas, nimalo lagan, ali imamo svijest da domaći politički akteri moraju učiniti maksimum napora da riješe pitanja. Izborni zakon kao prioritet, ali i druga pitanja”, rekao je Konaković nakon sastanka u Istočnom Sarajevu.

Izmjene izbornog zakona je najavio i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

“Svima nam je žao da onaj zamah i ono što smo imali nakon otvaranja pregovora da je proizveden jedan zastoj u kome je blokiran rad Parlamenta i Vijeća ministara. Ovaj sastanak je završen na način da smo opredijeljeni da se pokušamo vratiti na evropski put, da deblokiramo taj put i da se okrenemo rješavanju pitanja. Uvijek su mi dosad govorili da i ono što smo dosad postizali je bilo da zajedničkim razgovorom, kompromisom dođemo do zakonskih rješenja koje ćemo mi donositi, a ne koja će biti nametnuta. Dogovorili smo se da damo sve od sebe da ponudimo Izborni zakon, odnosno u proceduru Parlamenta, kako bi izborne procedure bile rezultat dogovora lokalnih vlasti”, rekao je Nikšić.

Prema informacijama Istrage, glavni kreator priče o “domaćem dogovoru” koja bi trebala spasiti Milorada Dodika je Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana. Lajčak je tokom ove sedmice, na sastanku u Mostaru predložo Dodiku, Nikšiću i Draganu Čoviću da pred međunarodne zvaničnike izađu sa “vlastim prijedlogom”.

“Prije par dana kolega Nikšić, Dodik i ja smo zaključili da se trebamo sastati i naći rješenje iz situacije koja je nastala. Čini se da rješenje je da do idućeg petka usvojimo u parlamentarnoj proceduri Izborni zakon BiH i time bi riješili glavninu problema koje imamo”, izjavio je Čović.

Upravo zbog toga EU je pozvala na “dijalog”.

“Nakon prošlomjesečne odluke Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora, Evropska unija očekuje od Bosne i Hercegovine, uključujući entitet Republika Srpska, da napravi iskorake naprijed umjesto da preduzima radnje koje su u suprotnosti sa njenim evropskim putem. Odluka Evropskog vijeća je pokazala da dijalog, a ne eskalacija, donosi rezultate. Pozivamo sve lidere u Bosni i Hercegovini da ispune svoje obaveze i očekivanja građana i da se vrate za pregovarački sto za dobrobit ljudi u zemlji i njene budućnosti u Evropskoj uniji“, objavljeno je na zvaničnoj stranici EU.

Nastavi čitati

BiH

Helez građanima Banje Luke poručio da zavire u frižider prije kretanja na Dodikov miting: Zašto su penzije i primanja u RS najniža u Evropi?

Published

on

By

Ministar odbrane u Vijeću ministara BiH Zukan Helez komentarisao je za danas najavljeni skup u Banjoj Luci, kao i posebnu sjednicu NSRS-a koja je u toku.

Kako je rekao Helez, izbore u Bosni i Hercegovini pa tako i u bh entitetu RS, koji je sastavni dio BiH, će provoditi Centralna izborna komisija BiH.

“Oni koji budu učestvovali u donošenju entitetskog izbornog zakona krše Ustav BiH i moraju biti sankcionisani od pravosudnih institucija BiH.Izvještaj nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine je skup laži i primitivan pokušaj manipulisanja činjenicama. Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici je neosporna činjenica utvrđena pred Međunarodnim sudom u Hagu”, kazao je Helez.

Pozvao je sve političke aktere i građane u RS-u da prihvate istinu o genocidu u Srebrenici, kao što će to uraditi čitav svijet, za nekoliko dana usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN.

“Ova Rezolucija je poziv na mir, ona neće etiketirati srpski narod kao genocidni, kao što to tvrdi nelegalni predsjednik RS Milorad Dodik. Rezoluciju o Srebrenici je potrebna nama u BiH i našoj regiji zbog spoznaje istine i pravde, ali i ljudskom rodu koji stoji na ivici globalnog rata. Donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Ujedinjene nacije imaju priliku ispraviti historijsku nepravdu i pokazati odgovornost za ulogu koju su odigrali u ratu u Bosni i Hercegovini”, dodao je on.

Naglasio je da je najavljeni miting u Banjoj Luci skup podrške nelegalnom predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i njegovim sljedbenicima.

“To je stranački skup, za koji već znaju da će propasti. Iz tog razloga će doći autobusi ljudi iz Beograda da podrže ovo okupljanje. Prilika je ovo da se ‘naplati’ krađa izborne volje građanima Beograda na nedavnim izborima u ovom gradu. Građanima u Banjoj Luci poručujem da zavire u frižider prije nego krenu na miting. Zapitajte se zašto je prazan. Zašto su penzije i primanja u RS najniža u Evropi? Ko je odgovoran za to, Zukan Helez, Christian Schmidt, Michael Murphy ili neko drugi?”, pitao je Helez.

Na karaju je pitao ima li nelegalni predsjednik RS-a Milorad Dodik i svita okupljena oko njega ponuditi građanima RS-a išta osim sažvakanih nacionalističkih snova?

“Umjesto srbovanja i snova o otcjepljenju, okrenimo se euratlanskim integracijama. Bosna i Hercegovina je domovina svih nas, dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom u kojoj će svaki čovjek na svakome njenom pedlju imati jednaka prava te ugodno živjeti od svoga rada”, poručio je Helez.

Nastavi čitati

BiH

Schmidt o eventualnim izmjenama Izbornog zakona: Nema ništa bolje nego da nešto uradite sami

Published

on

By

Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, danas je održao konferenciju u Sarajevu, na kojoj je govorio o obrazovanju, ostanku mladih u ovoj zemlji, ali je i iznio mišljenje te poslao jasne poruke o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje su najavljene.

“Univerziteti su obično mjesta na kojima imamo primjere gdje se radi u oblasti nauke i istraživanja, a pogotovo su zato važni Pravni fakultet i Fakultet političkih nauka”, naveo je Schmidt.

Kako je rekao, do sada je bilo dosta razgovora u ovoj zemlji.

“Međutim, čini se da razgovori o brojnim temama u ovoj zemlji još uvijek nisu završeni i da je potrebno dodatno razgovarati. U tom smislu, mislim da je akademska zajednica važna jer bi trebala da se uključi u sve razgovore koje se vode”, rekao je visoki predstavnik.

Studentima je poručio da je potrebno iz prošlosti izvući lekcije za budućnost, te da je potrebno da studenti iz drugih zemalja posjete Bosnu i Hercegovinu.

“Često imam osjećaj da je znanje ljudi izvan ove zemlje, o tome šta se dešava u BiH, površno. Važno je da dođu i vide situaciju i razmisle da studiraju ovdje. BiH je zemlja koju treba obići i ostati, a nije zemlja iz koje treba odlaziti”, poručio je Schmidt.

Na pitanje novinara o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje je vladajuća državna koalicija obećala u narednim danima i današnjim dešavanjima u Parlamentu BiH, citirao je njemačkog mislioca da “nema ništa bolje nego da nešto uradite sami”.

“Mislim da lokalni organi vlasti trebaju preuzeti tu odgovornost i aktivnostima ispoštovati standard koji se očekuje u izborima, koje je potvrdio i OSCE”, smatra visoki predstavnik.

A ako ne postignu dogovor, Schmidt je rekao da se drži svojih izmjena koje je donio.

Poručio je političarima da ne igraju taktičke igre.

“Lokalni organi trebaju raditi na provedbi osnova koje sam ugradio u izmjene zakona koje sam donio kako bi glasači imali puno povjerenje” naveo je Schmidt te dodao:

“Nema puno vremena jer se moraju organizovati izbori i završiti sve pripreme za ove i naredne izbore”.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije