Drugi krug muzičkog takmičenja „Zvezda Granda“ počeo je u subotu, a sedam takmičara je prošlo direktno u treći krug, dok se četvero „spasilo“ u baražu.
USK
Može li Una oprostiti Krajini? U toku je jedna od najvećih devastacija od kada ona postoji
Kod nas je vodno dobro nešto što se zaposjeda, osvaja i što predstavlja stvar prestiža. Kao i svi drugi primjeri kad se priroda koristi u svrhu vlastite promocije i/ili ostvarivanja vlastite koristi (vidjeti pod šume i gole sječe, apartmanizaciju Bjelašnice i Jahorine, iskopavanja rude oko Sanskog Mosta, itd.)
U toku je jedna od ozbiljnijih devastacija rijeke Une u novijoj historiji. Ovaj put je na udaru korito rijeke Une i to na njenom samom izvoru, u selu Donja Suvaja, dijelu mjesta Srb, što pripada općini Gračac, u Zadarskoj županiji, u susjednoj nam Republici Hrvatskoj, ponosnoj članici evropske obitelji. Napomenimo i to da je ovo područje naseljeno pretežno stanovništvom srpske nacionalnosti, ono što ih je preostalo, te da izvor Une i njegova okolina uživaju posebnu zaštitu na razini Europske unije, u sklopu ekološke mreže zaštićenih područja Natura 2000. Bar tako kaže papir. Ako su kome ovi podaci bitniji od prostog zdravog razuma koji kaže da se radi o izvoru jedne od najljepših rijeka Evropa sa petim najdubljim vrelom, piše Žurnal.
Fantomski investitor sa fantomskim izvođačem radova, sve od istog vlasnika, prijavljeni na adresi samog mjesta zločina, u kući čiji vlasnici tvrde da nikad nisu čuli ni za investitora ni za firmu izvođača, otpočeli su sa zemljanim radovima (čitaj: brutalnim uništavanjem vodotoka i korita rijeke Une) na izgradnji nekakve mini hidrocentrale. Sve to sa fantomskom građevinskom dokumentacijom izdatom još 2016. pa obnovljenom nekoliko godina kasnije. Naravno, nepotpunom i manjkavom, bez studije utjecaja na okoliš i bez odgovarajuće lokacijske dozvole. U najboljem duhu primjene evropske pravne stečevine. Vjerovatno, izuzetno kvalitetnim materijalom sa velikim potencijalom za jedan dobar korupcionaški sudski proces.
Podatak o jačini i kapacitetu tog elektro-energetskog objekta nigdje nije dostupan niti poznat. Međutim, uzimajući slične primjere na drugim lokacijama moguće je ustvrditi da se radi o proizvodnom pogonu jednakom nekoj osrednjoj solarnoj elektrani, kapaciteta bilo gdje između 5 kilovata i 10 megavata.
Poređenja radi, uzmimo u grubo da je potrošnja prosječnog domaćinstva negdje oko 10 hiljada kilovata električne energije godišnje, odnosno 10 megavata. Znači, jedna mini hidrolektrana može podmiriti jedno domaćinstvo svojom dnevnom proizvodnjom kroz cijelu godinu, odnosno 365 domaćinstava na godinu. Potrebe tog domaćinstva za električnom energijom možete jednako tako dobiti i sa dvadesetak solarnih panela kapaciteta 300-400 vata po panelu, odnosno za nekih 15-20 hiljada KM vrijednosti investicije po domaćinstvu.
Ovo je sve u grubo i okvirno, te čisto služi u ilustrativne svrhe da bi se lakše razumjelo šta se „dobiva“ izgradnjom jedne mini hidrocentrale po cijenu trajnog uništenja prirodnog dobra nulte kategorije.
Njegova svetost „Vodno dobro“
Zakon o vodama FBiH, vodno dobro definiše kao skup zemljišnih čestica na kojem je voda trajno ili povremeno prisutna, zajedno sa osnovnim koritom vodotoka i priobalnim pojasom od granice obale, odnosno izrazite morfološke promjene (širine 15m za vodotoke I kategorije, odnosno 5m za vodotoke II kategorije), kao i zemljište potopljeno stajaćim vodama, te napuštena riječna korita koje voda povremeno plavi.“ Neko bi rekao „jasno k'o dan“.
Kod nas je vodno dobro nešto što se zaposjeda, osvaja i što predstavlja stvar prestiža. Kao i svi drugi primjeri kad se priroda koristi u svrhu vlastite promocije i/ili ostvarivanja vlastite koristi (vidjeti pod šume i gole sječe, apartmanizaciju Bjelašnice i Jahorine, iskopavanja rude oko Sanskog Mosta, itd.).
Kod nas se priroda podrazumijeva kao nešto što treba da traje i postoji samo dok i mi postojimo, pri čemu nas ne interesuju ni milioni godina prije nas, ni milioni godina poslije nas. Samo milioni eura i ostalih valuta.
Ovih zakonskih famoznih „15 metara“ su puka tlapnja i iluzija. Glogov kolac u srce pravne države u BiH. Najveća rupa na papiru ikad napisana.
Rijetki su primjeri kad obraz, čast, moral, poštenje i ljudskost ustaju protiv ovakvih društvenih anomalija. Ne tako davno svjedočili smo i hrabrim ženama Kruščice kod Viteza, koje su preko 500 dana i noći čuvale svoju rijeku, blokadom mosta, radi sprečavanja gradnje mini hidrolektrana. Na žalost, to nije bio slučaj sa Doljankom, Ugrom, Ulogom. Uvijek se čeka neki zakon, dogovori o nadležnostima i dužnostima. O tome ko i kada treba reagovati. Donijeti još jedan zakon koji nikad i niko neće poštovati.
Ali stvarno, da li nam za brigu o prirodi trebaju zakoni? Zar ne možemo imati svoju savjest da nam sudi i da nas vodi u ponašanju i odnosu spram prirode. Mini hidroelektrane nisu nikakva novost, puna ih je Evropa. I eto im ih, neka se njihovi aktivisti bave njima. Da ne ispadne to ima samo kod nas i nigdje drugo. Zašto moramo uvijek uzimati sve najgore od drugih. Zašto ne bi katkad pokupili i nešto tuđe pameti a ne samo gluposti.
A od prirode se itekako može imati koristi. Osim zdravstvene, duhovne, estetske ili iscjeliteljske, korist može biti i finansijska a da se pri tome priroda čuva i pazi, i nikako, dapače, ne uništava. Tako na primjer, prihodi od fly-fishinga, odnosno rekreativnog pecanja jednoj Republici Irskoj donose preko 300 miliona eura prihoda, Danskoj preko 500 miliona eura, pri čemu svaka uhvaćena riba završi nazad u vodi.
Može li Una oprostiti Krajini?
Danas, mi ovdje u Krajini, reagujemo na nešto u susjednoj državi, gdje se naša ljepotica Una porađa i kreće u svoj veličanstveni pohod. Što je potpuno legitimno, ispravno i ljudski. Ustati uvijek kad god se radi o nečem takvom.
Međutim, akcent je na ovome „uvijek“. Jer, uvijek nije baš svaki put uvijek. I tu smo vješto razvili selektivni pristup i vlastite sisteme opravdanja i valorizacije nekih drugih vandalskih akata.
Kad obuzdavamo Unu, u njenom gornjem toku iznad ali i ispod Bihaća, gradnjom silnih betonskih zidova, stepenica, vezova, bazena sa beskonačnim rubom nad samom Unom, vikendica, vila i viletina, karikaturalnih i morbidnih nastambi, besprizornim i brutalnim građenjem i narušavanjem zaštićenog vodnog dobra činimo dva zločina – onaj zemaljski, propisan zakonima ove zemlje, te onaj strašniji – ljudski i univerzalni – zadiremo u prirodu i ranjavamo je kao da nema sutra. Ovo vrijedi i za ostale gradove nizvodne, osim Cazina, koji se prema svojih 10-11 kilometara obale Une ponaša isključivo na način kao da Una nekom drugom teče pod nosom. Dok Bosanska Krupa nastoji biti reprezentativna po uzoru na Bihać pa su obale Une i na njenom području otvorena i stalna muzejska postavka vandalizma pod vedrim nebom.
Ali. To nije zločin. Sa nabrojanim, Una nije ugrožena. Većina ljudi ovog kraja to tako doživljava i ima takav odnos spram toga. Svi bi nekako da imaju svoj izlaz na Unu. Da svoje vlastite noge, u sopstvenom posjedu, kvase u sopstvenoj Uni. Da okolče i žičanim i betonskim ogradama ispresijecaju ribarske staze i nesmetan prohod koritom i obalom. Ne zaboravite, i to spada pod zakonom zaštićeno „vodno dobro“.
To nam ne smeta kad se rafting čamcima spuštamo Unom. Kad preko 1000 učesnika jubilarne 50. Una regate vesla kroz samo srce Nacionalnog parka Una (inače, ustanove pod patronatom Vlade FBiH koja je i donijela „maksuz“ lex-specialis zakon koji bi trebao štiti Unu, ali uglavnom služi za ukras kao bombonjera iz milošte u vitrini) i uživa u božanstvenom pogledu na sve te silne nastambe i milione kubika betona, keramičkih pločica i kamena. I onda se čudimo kad se Una „naljuti“ pa u pola godina ozbiljno poplavi sve to okolo, onako mangupski i hujevito.
Ilustrativno je i to da se u vrijeme same, gore spomenute, Una regate ni riječ nije javno prozborila o događanjima u Donoj Suvaji. Nisu čamci i rafteri, gosti, turisti, učesnici – od kojih mnogi i na visokim dužnostima i funkcijama, sve sa nadležnim ministrima i direktorima – zastali svi na jednom mjestu i glasno vrisnuli za spas Une. Ne, to se nije desilo. I nije otišlo u eter, u medijski prostor, kao izuzetno snažna i odlučna podrška. Kao stav dostojan čovjeka sa kičmom i obrazom. No, trebalo je glasove sačuvati za večernji koncert narodnjačke zvijezde na gradskoj otoci u Bihaću, koji je više zvučao kao pripito zavijanje vukova na mjesec nego muzički događaj.
I onda se dan poslije započinje, u nekoj polu-ilegali, po viber i FB grupama sa organizacijom odlaska za nedjelju nekoliko desetina građana i aktivista u Donju Suvaju. Sve uz jasne instrukcije da se na granici ne govori zbog čega se ide, eto, da ne bi bili vraćeni i da im ne bi bio uskraćen ulazak u Republiku Hrvatsku.
Među njima su bili i oni koji su puno prije, ali svakako prije ovog, po opisu svojih poslova trebali i morali reagovati potpuno drugačije, potpuno energičnije i potpuno odlučnije. Međutim, to bi značilo da su održani protesti ispod i ispred vlastitih spomenika vandalizmu na Uni a protiv vandalizma nad Unom u drugoj državi. Priznajte da i vama ovo zvuči malo više kao Monty Pyhton, zar ne?
Ovako je bilo lakše. Bio sam ali kao i da nisam. Kakio sam ali kao da nisam. Taman dovoljno za FB live ili reelse. O državi, onoj pravnoj, jednoj i jedinoj, valjda će neko drugi da brine. Kao i o samoj Uni, jednoj i jedinoj.
Za informaciju znatiželjnom čitatelju, u subotu, Iz Bihaća je nastavljena jubilarna 50. Una regata prema konačnom cilju u Bosanskoj Krupi. Ili, bolje rečeno, put je nastavilo manje od 20 čamaca koji su u večernjim satima pristigli u poluprazan grad. Jer, Una regata je odavno postala „Bihaćka regata, gdje se i dešava centralni i završni događaj sa „headlinerima“, te su se iz nje, kroz godine, porodile „Krupska regata“, „Novska regata“, a od prošle godine, i Cazinska. A nekad se veslala skoro cijelom Unom – od Martin Broda do Novog. Na ovu temu, zasad samo ovoliko. Kao išaret.
O jedinstvu, zajedništvu, krajiškoj solidarnosti, časti, čojstvu i namu, ljutim Krajišnicima i najljepšoj rijeci na svijetu, neki drugi put.
S čim se pere obraz?
Ne tako davno, jedna bosansko-hercegovačka kompanija svoje sredstvo za čišćenje je oglašavala pod sloganom “Čisti sve osim obraza”. Jasno, efektno i upečatljivo. Čak i šarmantno.
Međutim, šta ćemo sa tim obrazom? Sa vlastitim obrazom. Onim koji je odavno uvaljan u katran i sad se po njemu lijepi perje.
Bojim se da sva voda Une koja je ikad protekla njenim koritom nije dovoljna da nam ga opere. A kako je krenulo, pitanje je do kada će nam i teći.
Licemjeri smo i neuspio pokušaj uglađene aristokratske stoke sitnog zuba. Sve dok se ne ukloni sve i jedna betonska podzida i nakaradni izlaz na Unu. Tada ću se možda i razuvjeriti da nismo baš tolika i takva pogan!
USK
Nacionalni park Una postavlja rekord u posjetama: Ministrica Pozder o planovima za budućnost
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder sastala se, u sjedištu ministarstva u Sarajevu, sa predstavnicima Nacionalnog parka Una.
Vršilac dužnosti direktora NP “Una” Alen Zulić informirao je ministricu o urađenim aktivnostima u proteklih šest mjeseci, između ostalog, i o ostvarenim rezultatima, kao i o broju ostvarenih posjeta ovom jedinom nacionalnom parku u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Također je bilo riječi i o aktuelnim projektima koje provodi ovo javno preduzeće, te o planovima za 2025. Dat je i kratak izvještaj o realizaciji projekta izgradnje puta Ćelije – Štrbački buk.
Ministrica Pozder je izrazila zadovoljstvo da je ove godine registrirano 168.000 posjeta Nacionalnom parku “Una2, što je 15 posto povećanja u odnosu na 2023. godine kada je registrirano oko 146.000 posjeta. Dodala je da ju je jako obradovala i vijest da je danas izvršena predaja nominacijskog fajla za upis Martinbrodskih slapova na UNESCO-ovu listu.
“Ti slapovi su na Tentativnoj listi i sada je dopunjena dokumentacija kako bi ovo prirodno dobro bilo upisano na najvažniju listu svjetske baštine. Očekujem da uskoro i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdi izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode kojima smo definisali i novi pojam ‘sedra’, kao i njenu zaštitu, a koja je upravo na Martinbrodskim slapovima prepoznata kao jedinstvena vrijednost. Upis slapova na Uni na svjetsku baštinu UNESCO-a će biti od iznimnog značaja ne samo za Nacionalni park ‘Una’ i za područje ovog dijela BiH, nego za čitavu našu državu” rekla je Pozder.
Zulić je kazao da je i rekordan broj realizovanih aktivnosti rezultirao većim interesom posjetilaca u Nacionalnom parku. “Počastvovani smo prijemom kod ministrice Pozder koji je samo jedan u nizu brojnih u svega nekoliko mjeseci, a što potvrđuje njen i interes ministarstva kojim rukovodi za sva pitanja, s akcentom na ona koja su bitna za daljnji razvoj Parka.
Upravo smo na osnovu upoznavanja resornog ministarstva s ostvarenim rezultatima u proteklih šest mjeseci, dobili snažnu podršku za nastavak uspješnog trenda poslovanja kojeg potvrđuje rekordan broj posjeta, ali i rekordan broj realiziranih aktivnosti koje su dakako doprinijele većem interesu posjetilaca”, izjavio Zulić.
Ministrica Pozder i predstavnici Nacionalnog parka “Una” nakon sastanka su posjetili Federalnu upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove, gdje su o prostorno-planskoj dokumentaciji i Regulacionom planu, kao i rješavanju problema s parkingom, dionicima puta, odnosno njihovoj budućoj poziciji unutar Parka, te mnogim drugim pitanjima, razgovarali s federalnim ministrom prostornog uređenja Željkom Nedićem i direktorom Federalne uprave Željkom Obradovićem, saopćeno je iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
FENA
USK
Saobraćajna nesreća u Bosanskoj Krupi, povrijeđena djevojka na pješačkom prijelazu
U Bosanskoj Krupi, ulica 511. slavne brdske brigade, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je povrijeđena jedna osoba.
Kako saznajemo, radi se o ženskoj osobi – pješakinji, koja je povrijeđena na pješačkom prijelazu, piše Dijaspora.
Ista je prevezena u Dom zdravlja Bosanska Krupa gdje su joj konstantovane lakše tjelesne povrede.
Vozač je prekršajno kažnjen.
USK
Veliko priznanje: Grad Bihać dobitnik prvog CAF certifikata izvrsnosti u BiH
Grad Bihać postao je prva jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini koja je dobila prestižni CAF certifikat izvrsnosti, potvrđujući time predanost principima dobre uprave i upravljanja kvalitetom u skladu s evropskim standardima.
Ovo je rezultat dvogodišnjeg procesa implementacije metodologije Common Assessment Framework (CAF), koji je Grad Bihać proveo tokom 2019. i 2023. godine uz mentorstvo Agencije za državnu službu Federacije BiH. CAF je alat za samoprocjenu razvijen u javnom sektoru, namijenjen unapređenju efikasnosti i efektivnosti rada organizacija.
Proces je uključivao potpisivanje Sporazuma o implementaciji CAF modela, formiranje radne grupe, organizaciju radionica i izradu Akcionog plana, kao i eksternu evaluaciju od ReSPA evaluatora. Na osnovu uspješne evaluacije, Bihaću je dodijeljen certifikat “CAF Effective User“, čime je postao prvi grad u BiH s ovom oznakom.
– Biti moderan evropski otvoren grad uz poštivanje demokratskih principa zasnovanih na EU standardima, jedan je od strateških ciljeva Grada Bihaća, koji se u potpunosti podudara sa zahtjevima ovog certifikata. Ovaj certifikat potvrđuje da su radni procesi i rezultati djelovanja Grada Bihaća utemeljeni na principima definisanim evropskim praksama – navode iz Gradske uprave Grada Bihaća.
FENA
Magazin
Bišćanin Emrah Beganović oduševio žiri u “Zvezdama Granda”: Bio sam dostavljač u Austriji, imam dar od Boga
Među onim rijetkim koji su oduševili žiri je Emrah Beganović iz Bihaća koji je otpjevao „Kad bi znala šta mi srcu značiš“ Safeta Isovića i „Budi, budi uvijek srećna“ Halida Bešlića.
Zadovoljan sam
Za „Dnevni avaz“ ovaj 25-godišnji mladić je govorio o učešću u najgledanijem muzičkom šou u regionu, očekivanjima, utiscima i mentorici Snežani Đurišić.
– Utisci su super. Nadao sam se prolazu, iskreno, jer mislim da vrijedim bar za nekoliko krugova – rekao je kroz smijeh Beganović.
Dodao je da je zadovoljan i komentarima i nastupom. U duelu se našao s Natašom Alimpić iz Šapca, koja se, također, direktno plasirala u treći krug.
– Žiri je dao blagu prednost drugoj kandidatkinji. Ona nije imala treme, a ja jesam, pa je to jedino presudilo. Sreća, nisam otišao u baraž. Mada, i da sam otišao, izvukao bih se nekako – istakao je Beganović.
Kaže da je s mentoricom Đurišić napravio spisak pjesama, sporih i bržih, i da su ih sve otpjevali.
– Na kraju je rekla koje dvije ću otpjevati, tako biramo. S njom sam prezadovoljan. Stvarno je žena iz raje, što bi se reklo, kao i ja. Prijatna je, kulturna, traje više od 40 godina na sceni. U nekim momentima jeste stroga, kako kad – kazao je Beganović.
Ovo je njegovo prvo zvanično učešće u „Zvezdama Granda“, iako je još 2017. bio na audiciji u Bihaću. Ali, tada su ga putevi odveli van BiH.
Dar od Boga
– Tada sam bio četvrti razred srednje škole i nisam se mogao pojaviti u takmičenju, čekao me posao. A i finansije tada… Srednjoškolac, čim završi, mora se sam snalaziti, tražiti posao i tako dalje. Sedam godina sam živio u Austriji, bio sam vozač dostava. Znate kako je u tuđoj zemlji teško, pa sam se odlučio vratiti ovamo i gledao sam šta bih i kako bih. Imam dar od Boga, glas za pjevanje, te sam se odlučio najprije da iskoristim to ako mogu, pa ćemo vidjeti kako će ići. Ovo je sad prvi put da javno izlazim na scenu „Zvezda Granda“ i prezadovoljan sam – naglasio je Beganović.
Nada se lijepom rezultatu u „Zvezdama Granda“.
– Ne mora biti pobjeda. Ali da se plasiram bar u top tri. Od najbližih dobivam najveću podršku, pogotovo od majke – zaključio je Beganović.
Pravila glasanja
Saša Popović već neko vrijeme zbog zdravstvenih problema odsustvuje sa snimanja emisija „Zvezde Granda“, a njega mijenja svima dobro znani Voja Nedeljković. Novina je da će žiri moći da daje i povlači glas za vrijeme trajanja pjesama onoliko puta koliko to budu htjeli.
– Svaki uvaženi član žirija može da glasa za jednog, oba ili nijednog takmičara. Glas koji da može i da povuče. S nula glasova se direktno ispada, sa šest glasova se direktno prolazi u sljedeći krug, u situacijama kada su 1, 2, 3 ili 4 glasa, odlazi se u baraž. U situaciji u kojoj je rezultat 5:1 ili 5:5, produkcija ima pravo da da dodatni glas, a taj glas daje Saša Popović – rekao je Nedeljković.
USK
Polovina policajaca u USK odlazi u penziju, MUP pokušava riješiti problem
Sport
Bišćanin večeras debituje u Championshipu, pogledajte motivacioni govor igračima
Miron Muslić preuzeo je Plymouth Argyle, posljednjeplasiranu ekipu Championshipa, naslijedivši legendarnog Waynea Rooneyja. Nije Bišćanin ni sjeo kako treba na klupu novog tima, a njegova ekipa je napravila senzacija i izbacila Brentford iz FA Kupa. Muslić je taj meč odgledao sa tribina.
Klub iz objavio je video upoznavanja bh. stručnjaka sa ekipom, kojoj je održao motivacioni govor. Izmamio je Muslić osmjeha i gromoglasne aplauze od fudbalera, koje će pokušati ostaviti u drugom rangu engelskog fudbala.
“Postoje momenti u fudbalu i u životu, kada je vrelina visoka, pritisak je visok, ljudi se kriju ili nestaju, a neki ljudi jednostavno pokažu od čega su stvoreni, i ostanu jaki. Imam čistu vizuju šta želim, kako da se unaprijedimo i budemo bolji, da se razvijamo, da budete bolji. Veoma sam zahtijevan trener, ali sam tu uvijek za vas, za sve moje igrače 24/7, a sve sa namjerom da se razvijemo i da budemo bolji, vi imate kvalitet i ja vjerujem ovom timu”, rekao je Muslić fudbalerima Plymoutha.
https://twitter.com/i/status/1878776080363831330
Muslić će debitovati danas na domaćem terenu protiv Oxford Uniteda od 20:45.
Trener rođen u BiH napravio je odličan posao u Cercle Bruggeu, kada je preuzeo belgijski sastav u zoni ispadanja, a onda ih odveo do evropskih takmičenja.
N1
-
Cazinprije 2 dana
Krajiški ponos na Šampion Junior Kupu Sarajevo 2025: Naši mladi nogometaši briljirali!
-
BiHprije 2 dana
Njemačka firma trebala zaposliti stotine radnika u FBiH, ali sad se premišlja
-
USKprije 7 dana
Velika Kladuša: Samir Dizdarević i dalje u policijskoj stanici, pucnjava kao rezultat neriješenih odnosa
-
USKprije 5 dana
Pronađena automatska puške iz koje je pucao Samir Dizdarević u Velikoj Kladuši
-
USKprije 7 dana
Samir Dizdarević uhapšen u Krajini: Pucao iz puške pa satima bježao BMW-om
-
USKprije 2 dana
Bh. državljanin uhapšen u Šri Lanci zbog krijumčarenja kokaina je internacionalni karate sudija iz Bihaća