Connect with us

BiH

Visoki predstavnik večeras nameće izmjene Izbornog zakona

Published

on

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnut će večeras izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, saznaje N1 iz diplomatskih izvora.

Schmidt je odluku prvobitno donio 27. jula ove godine, doduše drugačiju od one koja je trebala biti donesena, a kako je N1 ekskluzivno objavio 20.7.2020. Onda je odlučio da da rok šest sedmica političarima u BiH da se dogovore. No, do toga nije došlo.

Kako saznaje N1, Schmidt će nametnuti djelimično modificirane izmjene u odnosu na one koje su objavljene u julu. Nije još jasno da li ostaje izborni prag od tri posto. Kako N1 saznaje, broj delegata u Domu naroda PSFBiH biće 23, dok će za donošenje odluka biti dovoljno 11 “ruku”, umjesto dosadašnjih šest.

Podsjetimo, kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona, Schmidt je tada donio samo paket transparentosti.

Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka (više od 15.000 eura), Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.

N1 je 20. jula i ekskluzivno objavio mjere koje je tada Schmidt trebao nametnuti.  U nacrtu tadašnje odluke je navedene su izmjene Izbornog zakona u odnosu na funkcioniranje domova, izbor rukovodstva Federacije BiH, izbor sudija Ustavnog suda FBiH kao i brojne izmjene koje bi trebale osigurati integritet izbornog procesa.

U nacrtu odluke uz ostalo je tada navedeno kako će se “prohodnost zakona poboljšati  propisom kojim je svaki dom (Zastupnički dom i Dom naroda) dužan odbaciti ili usvojiti zakon u tačnom roku nakon što je zakon odobren u drugom domu.

(Očekuje se da će svaki dom odbiti ili odobriti potrebne zakone u roku od 45 dana od odobravanja u drugom domu. Ako se rok ne ispoštuje, zakon će se uvrstiti na dnevni red tog doma na sjednici nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije u roku od 30 dana od isteka tog roka.”)

 

Schmidt je nakon burnih reakcija poručio kako mu cilj nije “podjela BiH na etničke regije”.

Ovaj nacrt izazvao je i val protesta ispred OHR-a. Osim građana, na protestima održanim 25. jula prisustvovali su predstavnici političkih stranka. Nakon ovih protesta, Schmidt se odlučio samo za tehničke izmjene koje se tiču transparentnosti. Drugi protesti održani su 7. septembra, a građani su poslali poruke Schmidtu. Poručeno je kako žele građansku BiH, a ne etnički podijeljenu zemlju.

N1

BiH

Objavljen stenogram sa sjednice u Kongresu SAD: Dodikovi ljudi su molili da prestanemo sa sankcijama

Published

on

By

Prošle sedmice Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio je zakon “Održavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije”, čiji je cilj odvraćanje destabilizirajućih akcija u BiH. I to sankcijama.

Mediji su u tome već izvjestili, a sad je objavljen transkript rasprave u Predstavničkom domu koja je jako zanimljiva.

Predlagateljica ovog zakona je zastupnica Ann Wagner iz St. Louisa. Zanimjivo je da je ona iz Republikanske stranke, čijoj pobjedi na izborima u SAD se nada Milorad Dodik – čovjek zbog kojeg se ovaj zakon i usvaja.

O pobjedi republikanaca Dodik je i jučer pričao kazavši kako se nada da će dolaskom Donalda Trumpa i republikanske administracije nestati problemi RS i njega lično, a do tada, kako je sam rekao, ‘k'o živ k'o mrtav’.

No, stvari bi mogle po Dodika i njegove saradnike biti još gore.

Zastupnica Wagner je predložila usvajanje novog zakona kojim se predviđa nametanje sankcija u odnosu na strane osobe koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum ili prijete sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Zakon predviđa da najkasnije 180 dana nakon donošenja zakona i svakih 180 dana nakon toga, predsjednik podnosi odgovarajućim odborima Kongresa popis stranih osoba za koje je utvrđeno da su odgovorne ili da učestvuju izravno ili neizravno u bilo kojoj radnji ili politici koja prijeti miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, uključujući radnje kojima se nastoji potkopati ovlasti institucija na državnom nivou Bosne i Hercegovine, poput formiranja nelegalnih paralelnih institucija ili radnji koje ugrožavaju Ured visokog predstavnika.

Na spisku bi se trebale naći o osobe koje su odgovorne ili su učestvovale direktno ili indirektno u bilo koju akciju ili politiku koja potkopava demokratske procese ili institucije u Bosni i Hercegovini ili pokušava ometati provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma ili zaključaka Konferencije Vijeća za provedbu mira održane u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke Ureda visokog predstavnika, Vijeća za provedbu mira ili njegovog Upravnog odbora, piše Raport.

Dalje se navodi da bi se sankcije trebale uvoditi za članove i čelnike ilegalne paralelne institucije ili bilo koje druge institucije koja se bavi aktivnostima opisanim u ranijim stavovima ovog zakona.

Sankcije bi se uvodile i (odraslim) članovima porodice sankcionisanih osim ako predsjednik SAD drugačije.

Naravno, sankcije se uvode i onima koji su korumpirani, a povezani su sa vladama u BiH, a sankcije bi se smiješila svima koji omogućavaju finansijske transakcije ovim licima.

“Na podnošenje svakog popisa zahtijevanog stavkom (1), predsjednik će izreći sankcije opisane u pododjeljku (c) u odnosu na svaku stranu osobu identificiranu na popisu”, navodi se.

Tu se ponovo utvrđuju finasijske sankcije koje su sad aktuelne u BiH.

A kako ukinuti sankcije? I to se objašnjava:

“Predsjednik može prekinuti primjenu sankcija prema ovom odjeljku u odnosu na stranu osobu ako predsjednik utvrdi i izvijesti odgovarajuće odbore Kongresa najkasnije 15 dana prije prestanka sankcija da
(1) postoje vjerodostojni podaci da se strana osoba nije bavila djelatnošću za koju su izrečene sankcije;

(2) strana osoba je kazneno gonjena i kažnjena primjereno za djelatnost za koju je izrečena sankcija; ili

(3) strana osoba je vjerodostojno pokazala značajnu promjenu u ponašanju, platila je odgovarajuću kaznu za aktivnost za koju su izrečene sankcije i vjerodostojno se obvezala da neće sudjelovati u aktivnosti opisanoj u pododjeljku (a)(1) u budućnosti”.

Tokom rasprave zastupnica Wagner je iznijala nekoliko zanimljivih činjenica.

“Gospodine predsjedavajući, 1995. godine Dejtonski sporazum je okončao više od 3 užasne godine rata i genocida u Bosni i Hercegovini i uveo novu eru mira. Danas je ovaj mir ugrožen. Samoživi, korumpirani političari poput Milorada Dodika uključeni su u stalni napad na jedinstvo, suverenitet i multietnički karakter Bosne.

Kao što Dodik i njegovi ortaci dobro znaju, prosperitetna i zapadna Bosna i Hercegovina prijeti njihovoj osobnoj moći i nepošteno stečenom bogatstvu. Oni su voljni rasparčati zemlju kako bi zadržali kontrolu nad svojim nezakonitim pokroviteljskim mrežama, potpomognuti i podržavani od strane destruktivnog Putinovog režima, koji se boji integracije Bosne sa zapadom”, rekla je Wagner.

Ona je istakla da je Dodik već pod sankcijama SAD ali da nastavlja prijetiti otcjepljenjem u javnim intervjuima i nepromišljenom i huškačkom politikom.

“Ti postupci imaju drastične posljedice. Godišnja procjena prijetnji američke obavještajne zajednice za 2024. godinu zaključila je da će se Zapadni Balkan suočiti s povećanim rizikom od lokaliziranog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine. U vrijeme kada se Sjedinjene Države suočavaju sa sukobima i krizama diljem svijeta, ne možemo si dopustiti da Zapadni Balkan tone u haos”, navela je.

Istakla je da Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH možda ima manjkavosti, ali on drži BiH na okupu tokom ovog razdoblja rastućih etničkih napetosti, korupcije i ruske agresije.

“Međutim, zbog nepromišljenih postupaka nekolicine cinične elite, stabilnost i suverenitet Bosne su ugroženi. Kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, Sjedinjene Države moraju koristiti svoj ekonomski alat za odvraćanje korupcije, opstrukcionizma i secesionizma u Bosni i promovirati njezino pristupanje euroatlantskim institucijama.

Moj prijedlog zakona, Zakon o održavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, čini upravo to. Ovim prijedlogom zakona ćemo nametnuti i kodificirati sankcije protiv loših aktera poput Milorada Dodika, koji nastavljaju svoju agendu secesionizma, korupcije i destabilizacije”, istakla je Wagner.

Onda je sa Predstavničkim domom Kongresa podijelila zanimljiv detalj o tome kako sankcionisani iz RS mole sa ukidanje sankcija.

“Gospodine predsjedavajuće, sankcije djeluju. Na saslušanju pred Evropskim pododborom Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Gabriel Escobar podijelio je s nama da su dužnosnici u entitetu RS koji je pod kontrolom Dodika molili SAD da ukine sankcija.

Međutim, potrebno je upotrijebiti mnogo više utjecaja protiv Dodikovog unutarnjeg kruga, njihovih ruskih podupiratelja i korumpiranih političara koji bezobzirno koriste nefunkcionalnost svoje zemlje za povećanje svoje moći i bogatstva. Moj prijedlog zakona bi te kriminalce i političare držao odgovornima i odvratio druge koji bi nastojali potkopati mir i stabilnost u regiji”, navela je Wagner.

Uz Wagner, sponzori zakona su demokrate Susan Wild (Pennsylvania) i William Keating (Massachusetts), te republikanci Thomas Kean (New Jersey), Michael Turner (Ohio), Michael Lawrel (New York) i Brett Guthrie (Kentucky).

Sada je na potezu Senat gdje je predložen Zakon o podržavanju Daytonskog mirovnog sporazuma putem sankcija s ciljem spriječavanja “opasne političke krize.”

Nastavi čitati

BiH

Dodik o oštro o ‘Trojci’: Bez ikakvog srama lažu sve u BiH, srušili su svaki dogovor

Published

on

By

Nakon što je, gostujući u programu FTV, premijer FBiH i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić govorio o aktualnim problemima, kazavši između ostalog da je BiH ušla u političku krizu te da je državna koalicija bila dogovorila 99 posto stvari vezano za izborni zakon, na društvenoj mreži X, oglasio se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

U svojoj objavi je prokomentirao Nikšićeve tvrdnje i stavove u vezi izbornog zakona BiH.

“Nikšić izađe i javno kaže da smo imali dogovoreno 99 posto stvari u vezi s Izbornim zakonom, ali, eto, Šmit je nametnuo i to je okej, šta da se radi, treba nastaviti raditi na evropskom putu. O kojem evropskom putu on priča? Ko treba da pregovara sa EU? Da neće možda Šmit?”, napisao je Dodik u objavi na svom X nalogu.

Kazao je da su “ti ljudi”, aludirajući na Trojku, politički lažovi.

“Bez ikakvog srama lažu sve u BiH. Srušili su svaki dogovor koji se nije dopao Amerikancima. Klimaju glavom na sve što im se kaže i kao treba da radimo s njima. Šta raditi s nekim ko nema kapacitet da donese odluku. Danas pristanu, sutra odustanu i mole Šmita da ih izvuče jer se Amerikancima ne sviđa”, nastavio je.

Dodik je na kraju zaključio da postoji samo jedno rješenje – da Schmidt i strane sudije odu “i da se ponište njegove brljotine.”

Nastavi čitati

BiH

Trojka će u većini gradova imati zajedničke kandidate, Ključ među izuzecima

Published

on

By

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je najavio da će Trojka (SDP, NiP, NS) imati zajedničke kandidate za (grado)načelnike u većem dijelu Bosne i Hercegovine. Ključ je istakao kao grad u kojem neće imati zajedničkog kandidata.

Obznanio je da su predsjedništva stranaka Trojke odlučile da imaju zajedničke kandidate za (grado)načelnike u većini lokalnih zajednica.

“Postoje specifična mjesta u kojima se možda neće moći implementirati taj dogovor, ali ubijeđen sam da barem u 90 posto općina i gradova izlazimo sa zajedničkim kandidatima za načelnike i gradonačelnike. Liste za (općinska/gradska vijeća) bit će odvojene”, naglasio je u sinoćnom gostovanju u emisiji “Polis” na TVSA.

Prema Konakovićevim riječima, pregovarački timovi u Kantonu Sarajevo su već imali sastanke i nisu daleko od dogovora. Za njega je, kako je izjavio, logično da mandate ponovo dobiju načelnici poput Nermina Muzura (Ilidža) i Irfana Čengića (Stari Grad) za koje je naveo da na visokom nivou obnašaju svoje pozicije.

Potvrdio je ono što je već poznato, a to je da Trojka nema usaglašen stav oko Novog Sarajeva i Centra. Istakao je da se pregovara oko toga čije pravo će biti da predloži kandidata za načelnike Novog Sarajeva i Centra.

Spomenute općine je izdvojio kao “specifična mjesta” kada je u pitanju nastup Trojke na predstojećim lokalnim izborima, ali je siguran da će Trojka u Novom Sarajevu i Centru zajednički nastupiti.

“Projekat Trojke tek sada može potpuno razmahati svoja krila, kada su se ljudi uvjerili koliko je važan, koliko je donio Bosni i Hercegovini. Istinska alternativa postojećem sistemu. I unutar naših stranaka bili su oni koji su sumnjali i koji su malo ljuljali taj projekat, ali ne vjerujem da će im to sada pasti na pamet. Zaista bi bilo važno da zadržimo tu stabilnost”, dodaje Konaković.

Ključ je izdvojio kao lokalnu zajednicu u kojoj je izgledno da Trojka neće imati zajedničkog kandidata za gradonačelnika. Riječ je o općini u kojem postoji višegodišnja saradnja SDP-a i SDA, a čiji je načelnik SDP-ov Nedžad Zukanović. Kako saznaje Klix.ba, NiP u Ključu namjerava kandidovati Azhara Sejarića za načelnika. Sejarić je zastupnik u Skupštini USK i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije