Connect with us

BiH

Na šta su potrošena 53 miliona KM: Od terena za Srpska Open ostala samo – trafika

Published

on

Na fotografijama Žurnala, snimljenim 10. maja, jasno se vidi nekvalitet radova i javašluk za koji su entitetska i lokalna vlast potrošile nevjerovatnih 53 miliona KM. Montažne tribine skinute su nekoliko dana nakon turnira, dijelovi parka Mladen Stojanović, koji se nalaze uz teniske terene, pretvoreni su u oranicu, a prostor oko kompleksa izgleda kao da je spreman za trošenje novih miliona maraka javnog novca…

Od centralnog teniskog terena u Banjaluci, čiju je je gradnju za potrebe ATP turnira Srpska Open pratio niz nezakonitosti, ostala je – trošna trafika. Na fotografijama Žurnala, snimljenim 10. maja, jasno se vidi nekvalitet radova za koji su entitetska i lokalna vlast potrošile nevjerovatnih 53 miliona KM.

Montažne tribine skinute su nekoliko dana nakon što je turnir završen, dijelovi parka Mladen Stojanović, koji se nalaze uz teniske terene, pretvoreni su u oranicu, a prostor oko kompleksa izgleda kao da je spreman za trošenje novih miliona maraka javnog novca. Predsjednik Teniskog saveza Republike Srpske i direktor Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine Draško Milinović obećao je da će javnosti saopštiti sve informacije o troškovima za potrebe Srpska Opena, međutim, to se do danas nije dogodilo.

Čemu će služiti preskupi objekat?

Ovaj prostor na dan fotografisanja bio je sablasno prazan. Niko od nadležnih u Gradskoj upravi Banjaluka ne zna čemu će u budućnosti služiti preskupi objekat.

Foto: Adi Kebo/ Žurnal

Prijave o nezakonitosti i istraga Republičkog javnog tužilaštva za gradonačelnika Banjaluke, još zvanično opozicionog Draška Stanivukovića su „kao muve“. Slete u neku ladicu i tu stoje, a on ih ne osjeti:

„Prijave su za mene slijetanje muve na rame, ja ih ne osjetim, ne bendam i ne šljivim, jer sam siguran u posao koji radim i da je to najsigurniji i najposvećeniji i ovom trenutku najbolji mogući za Grad i RS.”

U hodnicima banjalučkog Osnovnog suda Stanivukovićevu novostečenu moć potvrdili su za Žurnal i advokati (imena poznata redakciji):

„Drašku Stanivukoviću ne možete ništa. Sve prijave se odbacuju.“

Gradonačelnik tako nesmetano najavljuje nove budžetske odlive:

“Nije nikakva tajna da smo onaj objekat u prvu ruku pripremili za tenis, a u drugoj ruci mi znamo da imamo 5.000 metara kvadratnih prostora. Nismo stigli da do turnira napravimo teretanu, što nam je bio plan. Trebamo napraviti prostor za karate i stoni tenis, a plan je da osposobimo taj prostor za fitnes i pilates. Tražili smo da nam se dostave predračuni koji će pokazati koliko će koštati pokretni krov za arenu. Osim toga očekujemo da ćemo do jeseni dobiti odgovor o daljoj budućnosti turnira za 2024. godinu. Sve to su faktori koji utiču na to koji će biti naši dalji koraci.”

Iako kaže da nema problem da javnosti saopšti detalje iz računa kao i zbir svega potrošenog, odlučio je da pravi šum. Sada ističe da grad nije izdvojio 17, nego 15 miliona KM, ali mu se to „višestruko vratilo“.

“Grad Banjaluka je uložio 15 miliona KM, a za sedam dana u gradu imali smo promet od 41 miliona KM.”

Stanivuković je okrivio novinare navodeći da su o nezakonitostima i istrazi Republičkog javnog tužilaštva pisali pompezno. Dobio je, tvrdi, tek nekoliko upita od Agencije za javne nabavke BiH „ili neke druge ustanove“, što je za njega „redovan posao“.

Za to vrijeme o gradnji kompleksa predsjednik Dodik ćuti, još pod utiskom sopstvenih riječi iz neformalnog razgovora u studiu Radio – televizije Srbije, a izrečenih na račun porodice tenisera Novaka Đokovića, čiji je brat Đorđe bio direktor banjalučkog turnira:

„…Mada su, mogu ti reći, malo ovi Đokovići teški u pi**u materinu. Uf… Naši ljudi to doživljavaju na emociju, a kada uđeš u posao – auuu.. Ciganija poprilična, mogu ti reći. Oni saradnici njihovi. Još izgubi u četvrtfinalu, a mi sve bazirali…”

Neopravdani milioni

Na teniski kompleks za potrebe turnira Srpska Open, prema zvaničnim izjavama i odlukama lokalne, republičke vlasti i javnih preduzeća, potrošeno je oko 53 milion KM. U sve ovo nije uračunata vrijednost vrlo atraktivnog zemljišta. Kako je na prostoru kod parka Mladen Stojanović rekonstruisano devet postojećih, a građen samo centralni teren sa 6.000 mjesta, sve ovo, ocijenili su za Žurnal stučnjaci građevinske struke, ipak, nije moglo da košta više od 25 miliona KM.

„Ako dodatne tribine teniskog terena ne ostaju kao trajni objekti, a ako je sav prostor ispod tribina iskoristiv i izrađen za korišćenje, procjena vrijednosti je oko 16 miliona maraka. Ako, pak, dodatne tribine ne budu skinute, kao i prostor ispod njih, procjena bi bila oko 24 miliona KM“, ocijenio je naš izvor, inače vlasnik građevinske kompanije koja posluje i u BiH i regionu.

Ovoj cifri treba dodati i onu za uređenje postojećih terena na kojima su i prethodnih godina uredno odigravani teniski turniri. Ne više od ukupno 25 miliona KM!

Milorad Dodik 15. aprila je rekao:

„Vlada RS je do sada na tom planu dala 34 miliona KM, a grad Banjaluka 11 miliona KM. Da nije bilo svih nas, ne bi bilo turnira.“

34 miliona KM + 11 miliona KM = 45 miliona KM!

Međutim, Draško Stanivuković nije bio saglasan. Grad je, potvrdio je medijima, u cijeloj priči učestvovao sa 17 miliona KM.

34 miliona KM i 17 miliona KM = 51 milion KM!

Cifra je ponovo rasla 21. aprila. Za novo upumpavanje dva miliona KM u nevjerovatno skup projekat bio je zadužen generalni sekretar vladajućeg SNSD-a i direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović.

34 miliona KM + 17 miliona KM + 2 miliona KM = 53 miliona KM!

Ni dozvola ni tendera

Inače, vlastodršcima se još vjeruje na riječ da kompleks ima sve potrebne dozvole. Građanima nisu predočene, iako je i to jedno od obećanja.

Nadležni su naveli i da Teniski savez RS nije ugovorni organ i da ne podliježe Zakonu o javnim nabavkama BiH pa je sve urađeno bez ijedne zakonske procedure. Javni novac je prebacivan na račun Saveza, a ovaj je dalje istim raspolagao kako je htio.

Teniski kompleks izgrađen je i mimo regulacionog plana, dok su građevinski radovi bili „pokrivani“ dozvolom za pripremne radove. Ti poslovi plaćani su konzorcijumu firmi pod rukovodstvom prnjavorskog “Gradipa”.

Dok je Stanivuković tvrdio da su za gradnju kompleksa obezbijeđene sve dozvole, Milinović je priznao:

„To što nemamo u ovom trenutku i što i nismo imali prošli mjesec, vaše je apsolutno i legitimno pravo da ukažete na to, ali ja vam objašnjavam da nismo ušli bezglavo u ovu priču i da dan i noć radimo, jer je riječ o hiljadu i hiljadu papira.“

Sve ovo nije smetalo ni direktoru turnira Đorđu Đokoviću. Nezakonitosti je podveo pod – politiku.

„Kao organizatori turnira bavimo se isključivo sportskim pitanjima. Što se nas tiče, došli smo da organizujemo sportski događaj. Ne bavimo se politikom i građevinskim dozvolama. Oni ovdje imaju našu ekspertizu što se tiče organizacije“, zaključio je.

Izdržljivost konstrukcije ispitivala su – djeca. Graditelji su na tribine izveli, ne one koji su im dozvoli javno bahaćenje, već pitomce Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Iako je bilo onih koji su se divili svemu, bilo je i onih za koje se manje čulo. Odgovornijih.

„Testni ljudi da poginu ako popusti konstrukcija? To je neozbiljno i ludo”, navodili su za N1, dodajući da postoje i alternativni načini testiranja, kao na primjer, vreće pjeska, bazeni vode ili balans bilo koje druge vrste.

Već prvih dana turnira golim okom bio je vidljiv i nekvalitet gradnje komepleksa u koji su uzidane desetine miliona KM. Oko terena na kojima su trenirali teniseri fanovi su stajali u blatu, ispod stolica na tribinama otpadao je malter, a neravnih zidova postidjeli bi se svi ozbiljni izvođači građevinskih radova. Kozmetika je, pak, bila besprijekorna. Posjetioci su ugostiteljske usluge plaćali tokenima. Ali, zanimljivo, hranu je prodavao restoran „Agape“, u vlasništvu Gorice Dodik, kćerke Milorada Dodika.

Na redu je pravosuđe.

“Kriminalistički inspektori MUP-a Republike Srpske po nalogu Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala izuzeli su danas dokumentaciju iz Gradske uprave Banjaluka vezanu za izgradnju teniskih terena za potrebe ATP turnira Srpska Open”, potvrdio je MUP-u RS.

BiH

Delegatima u FBiH za dva dana posla isplaćen milion KM?!

Published

on

By

Svaki od 80 federalnih delegata u prosjeku je dobio je po 6.197 KM po danu kada je došao na sjednicu, a neki su naplatili i više od 10.000 KM

 

 

Delegatima u Domu naroda Federalnog parlamenta iz budžeta je u prva tri mjeseca ove godine isplaćeno gotovo milion KM po osnovu plaća, naknada i ostalih prinadležnosti. Ovo su zvanične informacije iz Parlamenta FBiH.

Riječ je o 80 delegata koliko ih trenutno ima u ovom Domu. Od toga je 73 profesionalnih delegata i oni su inkasirali 978.418 KM, kao i sedam neprofesionalnih kojima je iz budžeta isplaćeno 13.104 KM. Ukupan precizan iznos koji je delegatima za tri mjeseca isplaćen iznosi 991.522. Zajedno sa primanjima sekretara Doma ovaj iznos premašuje milion KM.

U navedena tri mjeseca, međutim, federalni delegati su održali tek dvije redovne sjednice i jednu vanrednu sjednicu i to 25. januara i 25. marta. Dana 25. januara delegati su održali jednu redovnu i jednu vanrednu sjednicu, dok su 25. marta održali jednu redovnu sjednicu, piše Fokus.

Najviše za Ivu Tadića

Prema ovoj računici ispada da je svako od 80 delegata za dva dana posla u zgradi Parlamenta FBiH, gdje je proveo prisustvujući ovim sjednicama, dobio 12.394 KM, odnosno po 6.197 KM?!

Prema informacijama sa spiska primanja profesionalnih delegata vidljivo je da je najviše inkasirao delegat Ivo Tadić i to 20.102 KM odnosni po 10.056 KM po danu.

Po nekoliko delegata je naplatilo više od 19.000 KM. Na drugom mjestu je delegat Enes Peštek (SBiH). On je naplatio 19.286 KM, a na trećem Miomirka Melank (Naša stranka) koja je naplatila 19.218 KM.

Faksimil spiska primanja profesionalnih delegata
Nastavi čitati

BiH

Akcija Piramida: Na terenu više od 150 policijaca. Pretresi u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši…

Published

on

By

Prema preliminarnim podacima, ova međunarodna organizovana kriminalna grupa je u proteklih šest mjeseci ostvarila novčanu korist veću od šest miliona KM

Policijski službenici Granične policije Bosne i Hercegovine započeli su jutros realizaciju aktivnosti po operativnoj akciji kodnog naziva Piramida, čiji je cilj sprječavanje organiziranog krijumčarenja migranata.

Pretresi se vrše na više lokacija na području USK-a, ZDK i KS-a na ukupno 16 lokacija i to u Bihaću, Cazinu, Brezi, Visokom, Sarajevu, Kaknju i Velikoj Kladuši.

Do sada je pronađeno 14 osoba koje se sumnjiče da su počinile krivično djelo organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje kričičnog djela krijumčarenje migranata, te krijumčarenje ljudi, a koje su bile dio međunarodne organizirane kriminalne grupe, i koje su, u posljednjih šest mjeseci, preko teritorija Bosne i Hercegovine pokušali prokrijumčariti ili su prokrijumčarili preko 600 osoba, među kojima preko 100 maloljetnika.

Prema preliminarnim podacima, ova međunarodna organizirana kriminalna grupa, u proteklih šest mjeseci, ostvarila je novčanu korist veću od šest miliona KM.

– Aktivnosti čiji je nositelj organizacijska postrojba Granične policije BiH za sprječavanje prekograničnog organiziranog kriminala provode se zajedno s Upravom kriminalističke policije MUP-a Republike Hrvatske i EUROPOL-om, a pod nadzorom Tužiteljstva BiH. Današnju podršku u realizaciji, u kojoj sudjeluje preko 150 policijskih službenika, pružili su policijski službenici MUP-a Unsko-sanske županije, dok su tijekom istrage kontinuiranu podršku Graničnoj policiji BiH pružali Obavještajno-sigurnosna agencija BiH i Služba za poslove sa strancima, saopćili su iz Granične policije BiH.

Ističu da Granična policija BiH u kontinuitetu nastavlja poduzimati mjere na sprječavanju izvršenja kaznenih djela krijumčarenja ljudi, posebno protiv organiziranih kriminalnih grupa. Uz navedene aktivnosti, tokom prošle i u prva tri mjeseca ove godine policijski službenici Granične policije BiH su, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili 110 krivičnih djela krijumčarenja ljudi, nadležnim tužiteljstvima podnijeli 83 službena izvještaja protiv 177 osoba.

Nastavi čitati

BiH

CBBIH: Povlačenje novčanica od 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM iz opticaja

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine povlači iz opticaja novčanice konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine, kako slijedi:

  • Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 1998;
  • Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2002;
  • Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2007;
  • Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2008;
  • Apoen 50 KM sa godinom izdanja 2009.

 

Dinamika povlačenja novčanica iz opticaja:

Novčanicama konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenim u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine mogu se nesmetano vršiti plaćanja u prometu, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine.

Počev od 1. januara 2025. godine navedena izdanja novčanica KM prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obaveza, te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja.

Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, u 2025. godini će obavljati komercijalne banke u Bosni i Hercegovini.

Nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama zamjenu će obavljati Centralna banka BiH u roku u od 10 godina, počev od 01. januara 2026. godine, zaključno sa 31. decembrom 2035. godine.

 

Novčanice koje ostaju u opticaju:

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012., 2017., 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM ostaju u opticaju i na njih se ne odnosi proces povlačenja.

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit “Motion™”.

 

Novčanice koje se povlače iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje, te se na osnovu te lako uočljive vizuelne razlike može lako utvrditi da li se radi o izdanju koje će ostati u opticaju, ili o izdanju koje će prestati biti zakonsko sredstvo plaćanja sa 31.12.2024. godine.

Novčanice izdanja koje ostaju u opticaju nakon 31.12.2024. godine:

 

 

 

 

Povlačenjem novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine osigurat će se sljedeće:

  • Povećat će se nivo kvaliteta novčanica u opticaju, jer će se novčanice koje se povlače iz opticaja zamjenjivati sa novim novčanicama visoke kvalitete.
  • U opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osoba koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica.

 

Za dodatne informacije vezano za raspoznavanje novčanica koje se povlače iz opticaja, upiti se mogu poslati na email: povlacenje.novcanica.km@cbbh.ba ili na brojeve telefona: +387 33 278 335 i +387 33 278 212.

Nastavi čitati

Najčitanije