Connect with us

Religija

Najteža borba je pružati otpor na račun svoga srca, uma i snova

Published

on

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Najteža borba je kada se neko od nas bori sâm sa sobom, kada je rastrgan između prihvatanja i odbijanja, između ljubavi i dostojanstva, između ne i da, i između odluke i izbora.

Najteža borba je kada se niti srca sukobe sa logikom uma i plemenitošću duše, sve dotle dok neko od nas ne poželi nešto, a njegov um ga sprječava u tome ili mu njegova čestitost i plemenitost to zabranjuju.

Najteža borba je kad vjetrovi potrebe zapušu prema čovjeku i silovito udaraju u njegove prozore, kada su mu osjećanja pomiješana sa čežnjom, pa glumi ravnodušnost kako ne bi ispao slab ni u čijim očima, i kada ima silnu želju da zaplače, pa se nasmije da bi sakrio suze.

Advertisement

Najteža borba je kada je čovjek rastrgan između ovoga i onoga, između bliskog i dalekog, između sjećanja, sadašnjosti i budućnosti, i kada pruža otpor na račun svog srca, uma i snova.

Najteža borba je staviti sebe u jednu dolinu dok se u stvarnosti nalaziš u sasvim drugoj dolini.

saff.ba

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Religija

Kako se ponašati, šta činiti u stanju teškoće, problema, neizvjesnosti?

Published

on

Predivan savjet, u gore spomenutim stanjima, Uzvišeni Allah je dao poslaniku Svome, Musau, a.s., i njegovom bratu Harunu, a.s.
A ko može bolje i ljepše da savjetuje i upućuje, nego Allah!?
Naime, kad su trebali da krenu u susret oholom faraonu, koji je širio strah i nepravdu, Allah, dž.š., ih savjetuje riječima:””Idite ti i brat tvoj, sa dokazima Mojim, i NEKA SAM VAM JA UVIJEK NA PAMETI.
Idite faraonu, on se doista osilio” (Taha, 42-43).
Odnosno, Allah Uzvišeni ih savjetuje, da prilikom odlaska na opasno mjesto i prilikom susreta sa opasnim i pokvarenim čovjekom, kakav je bio faraon egiptaski, On, Uzvišeni Allah, bude IM STALNO NA UMU, NA PAMETI, TO JEST, DA GA STALNO SPOMINJU, ZIKR ČINE!
Jer, ako budu tako postupali, Allah im obečava sljedeće:”Ne bojte se! – reče ON – “Ja sam s vama, Ja sve čujem i vidim.” (Taha, 46)
A zar ima veća i bolja podrška od one, kad je Allah sa tobom, kad u vezi tebe i tvoga stanja, sve vidi i čuje, prati i pazi te! (a On, subhaneh, uvijek čuje i vidi)
Zato, kad god budete u problemima, teškoćama, susret pun neizvjesnosti, straha, samo Allaha mnogo spominjite, zikr činite, pa će Allah biti sa vama, na vaša će srca spustiti smirenost i vas zaštiti!
To je Njegovo obećanje!
prof. Saudin Cokoja, fb
Nastavi čitati

Religija

Tri praktična savjeta muževima za očuvanje braka i porodice

Published

on

Brak i porodica su ozbiljne institucije društva i važan segment ljudskog života. Institucija braka u savremenom dobu prolazi kroz različite vrste opasnosti i narušavanja njegovog integriteta kao važnog temelja društva.

Ulaženje u brak je nova faza u ljudskom životu i sa sobom nosi određene neizvjesnosti sa kojima se treba suočiti na ispravan način da bi bio dugoročno uspješan.

Tri praktična savjeta za uspješan brak koje treba praktikovati svaki muž:

  1. U kuću ulazi uvijek sa selamom upućenim svojoj hanumi i djeci;
  2. Obavljaj namaz u džematu zajedno sa svojom hanumom;
  3. Imaju uvijek na umu da je tvoja hanuma ljudsko biće zajedno sa svojim prednostima, mahanama, potrebama, osjećanjima i očekivanjima.

Praktikovanjem ovih jednostavnih savjeta će bračni parovi postići bračnu harmoniju i međusobno uvažavanje.

Akos.ba

Advertisement
Nastavi čitati

Religija

Ljubav prema džematu i džamiji

Published

on

Od Ebu Seida El-Hudrija se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ”Namaz skupno obavljen u džematu vredniji je za 25 stepeni od pojedinačno obavljenog namaza.”

”Kad bi ljudi znali kakve su nagrade za učenje ezana i skupno klanjanje u prvom redu (saffu), pa ne bi mogli naći puta da u tome učestvuju osim izvlačenja kocke, oni bi je izvlačili; kad bi znali šta će dobiti za klanjanje podne namaza u prvom času njegovog nastupa, oni bi se u tome utrkivali, a kada bi znali kakvu nagradu imaju za klanjanje jacije i sabaha u džematu, dolazili bi na njih makar pužući.” (hadise bilježi Buhari)

Ove dvije hadiske predaje dovoljan su pokazatelj važnosti i vrijednosti namazu u džematu, te pokazatelj su prednosti kolektivnog obavljanja farz namaza nad pojedinačnim klanjanjem.

Naravno, pored ovih pomenutih predaja postoji veliki broj drugih koje nam govore o važnosti uspostavljanja džemata i koristi i efdalnosti redovitog odlaska u džamiju ili mesdžid.

Neosporno je da džemat i džamija imaju veliku ulogu u kreiranju pozitivnih ljudskih osobina, posebno onda kada među prisutnim pripadnicima jednog džemata vlada bezuslovna /bratska, islamska/ ljubav i poštovanje.

Advertisement

Džamija je u doba ashaba i tabi’ina služila mnogo čemu. U njoj su se obavljale mnoge društveno-korisne aktivnosti.

I u danjašnjem dobu džamiji bismo trebali vratiti njenu prvotnu ulogu, a džemat bi trebao biti iskorišten za rješavanje mnogih problema unutar jedne mahale, ulice i slično. Ni u kom slučaju ne bismo smjeli dozvoliti da u našem džematu ima gladnih, bolesnih i potrebnih, a da mi kao aktivne džematlije, preko svog imama, nismo upoznati sa tim.

Povjerenje koje džematlije imaju prema svom imamu trebalo bi uistinu biti od velike koristi kad su potrebe i problemi naših džematlija u pitanju. Imam kao najsvjetlija tačka i spona među džematlijama, mogao bi puno doprinijeti širenju međusobnog povjerenja i ljubavi među vjernicima.

Imam je taj koji redovno posjećuje ljude koji pripadaju njegovom džematu i zna stanja svih muslimana u svom džematu, bez obzira bili oni više ili manje aktivne džematlije.

Advertisement

Mi smo dužni potpomoći svog imama i medžlis onoliko koliko možemo. A kako da ga potpomognemo i da učestvujemo u akcijama našeg džemata ako i sami nismo aktivni posjetitelji Allahovih mesdžida i džamija na Zemlji.

Stoga, ozbiljno shvatimo važnost naših druženja putem džemata i džamija, a uz to nikad ne zaboravimo i nagrade koje nas očekuju za klanjanje farz namaza u džematu.

Nije lijepo da zapostavljamo svoju džamiju a da idemo u neku drugu. Naša / najbliža/ mahalska džamija bi nam trebala biti prioritet.

Hasana el-Basrija su pitali da li se može ostaviti svoja mahalska džamija i ići u džemat neke druge džamije, a on je odgovorio:

Advertisement

–          Ashabi su voljeli da svaki čovjek ide u svoju džamiju kako bi se povećao broj klanjača.

Ljubav prema džematu i džamiji treba da nam bude vodilja u svim zajedničkih aktivnostima i poduhvatima naše zajednice, kako bi vremenom izgradili jak, čvrst, temeljit i stabilan džemat.

Jedinstvo nam je imperativ, stoga nemamo pravo ni na kakve podjele. Džemat se treba podučiti svim potrebnim pravnim propisima, te ljudima ukazati na sve ono što jedan džematlija treba da zna. Ovdje prvenstveno mislim na propise naklanjavanja onih koji eventualno nekad zakasne u džemat, dovi poslije ezana, zikrovima ulaska i izlaska iz džamije, propisima klanjanja tehijjetul-mesdžida i slično. Također, džematlijama treba biti pojašnjenja važnost zajedničkog klanjanja u džematu, kao i detalji vezani za postojanje muslimana koji upražnjavaju i namaz po usulu neke druge pravne škole.

Ljudima treba lijepo objasniti stvari i upoznat ih sa propisima koje ne znaju. Jako je bitno da pazimo na ponašanja u džamiji /galama, ogovaranje, kupoprodaja … /

Advertisement

Onim ljudima koji još ne klanjaju, a komšije su nam i pripadaju našem džematu, dužni smo na fin, ljubazan i pristupačan način pojasniti važnost namaza, te nagrade koje očekuju redovne klanjače.

Nek se za početak nauče klanjati kući, bar farze, a onda sa njima na lijep islamski način raditi na tome da budu aktivne džematlije u džamiji i općekorisni članovi naše lokalne zajednice (općine, ulice, sela, mahale, …).

Svačiji stepen obrazovanja treba poštovati, a posebno ljude sa iskustvom i starije ljude od kojih možemo mnogo naučiti.

Poštujmo svačiju struku i znajmo da je džamija i džemat uvijek nekako ljepši kad u njemu imamo puno više inžinjera, profesora, iskusnih doktora, pravnika, sportista i majstora raznih zanata, nego kad smo učahureni i kad smo ”sami sebi dovoljni”. Mi i naših nekoliko deda i nana. Širimo džemat i radujmo se svakom ljudskom biću koji se odluči da nam se priključi džematu i džamiji.

Advertisement

Allahu moj, učvrsti naše saffove, ojačaj naše džemate, i daj da u našim džamijama i mesdžidima sija iskra bratstva, vjerničke ljubavi i sloge. Potpomozi naše imame i osnaži ih da još više spoznaju intencije Tvojih propisa, a nama daj mudrosti da slušamo svoje imame i slijedimo ih na putu Kur’ana i sunneta!

Za Akos.ba piše: Admir Iković

Nastavi čitati

Religija

Snaga je preduslov opstanka

Published

on

Što prije shvatimo, i kao pojedinci i kao narod, da je snaga preduslov opstanka, a potom i uspjeha, brže ćemo izaći iz teških situacija koje svako od nas ima.
Ne treba očekivati da se loši ljudi i manipulatori oko nas promijene, već osnažiti sebe prvo da takve prepoznamo, a potom i suprotstavimo. Dakle, osnaži sebe emocionalno, pa ćeš manje biti povrijeđen; ojačaj finansijski, pa ćeš manje biti ucijenjen; ojačaj duhovno, pa ćeš iskušenjima manje biti slomljen.
Ojačaj kako bi se dušmani od tebe odbili, jer čim budeš slab postaješ plijen!
hfz. Ammar Bašić
Nastavi čitati

BiH

Reis Kavazović: Muslimani dove Allahu, ali je odziv slab jer loše postupamo

Published

on

By

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZ BiH) Husein-ef. Kavazović danas je na Ajvatovici pozvao na duhovnu obnovu muslimana, upozorivši da će se bez nje “genocidi nad muslimanima nastaviti nizati”.

Prema njegovim riječima, čak tri muslimanska naroda su u posljednjih 30 godina pretrpjela genocid: Bošnjaci, muslimani u Bosni, Rohindža muslimani u Mijanmaru i Palestinci, što je zastrašujuće i ponižavajuće za jednu toliko veliku kulturu kakva je muslimanska, prenosi Muslimanska informativna novinska agencija (MINA).

Obraćajući se u okviru Centralnog programa 515. dana Ajvatovice, pozvao je muslimane da se pod hitno moraju preobraziti, duhovno pročistiti, oporaviti i vratiti sebi i svojim vrijednostima.

“Svjedoci smo da danas stotine miliona muslimana širom svijeta upućuje dovu Allahu, mole Ga za izlaz iz teškog stanja u kome se nalazi skoro čitav muslimanski svijet. No, odziv je, kako vidimo, slab, jer loše postupamo. Posvađani i razjedinjeni ne možemo nikome pomoći, pa ni sebi samima. Generacije muslimana su propustile uraditi ono što su bili dužni. Uradili su i uradili smo mnogo toga što nismo trebali i doveli smo se u ovakvo stanje”, konstatovao je Kavazović.

Kazao je kako nije zabilježeno da se neki muslimanski narod odrekao islama i onda postao napredan i ugledan u svijetu.

Advertisement

“Svaki muslimanski narod, pojedinačno, bit će uspješan samo pravilnim razumijevanjem i primjenom islama. Hazreti Omer je rekao da će i posljednji muslimani moći biti uspješni samo na principima i modelima ponašanja kojih su se držali i prvi muslimani”, ukazao je.

Podsjetio je na to da bratstvo među ljudima općenito, a među muslimanima posebno, ne bi trebalo biti isprazna kategorija. Trebalo bi biti, kako je izjavio, jedna istinska vrijednost, izvor međusobne ljubavi i solidarnosti svih svojih članova.

“Razlike među nama trebale bi biti dodatni motiv da uspostavimo bratske odnose među ljudima i da ih dodatno razvijamo i unapređujemo”, dodaje Kavazović.

Ponovio je da je potrebna duhovna, moralna i naučna obnova muslimana jer u protivnom, kako je zaključio, genocidi nad muslimanima u svijetu, izvjesno je, nastavit će se nizati, a muslimani se jednako pitati: “Odakle sada ovo”, prenosi MINA.

Advertisement
Nastavi čitati

Religija

Značaj prvih deset dana muharrema

Published

on

„Zaista je kod Boga broj mjeseci dvanaest, (kako) je u Božjoj knjizi (od) dana kada je stvorio nebesa i zemlju.

Od njih (tih mjeseci) četiri su zabranjena. (To su sveti mjeseci mira, u kojima je zabranjen rat). To je ispravno vjerovanje. Pa u njima nemojte sebi činiti nasilja. I borite se svi protiv idolopoklonika kao što se i oni svi bore protiv vas! Znajte da je Bog s bogobojaznima.“ (Kur’an, 9:37).

„Zaista premještanje (zabranjenih mjeseci) je samo povećavanje nevjerstva kojima se dovode nevjernici u zabludu. Jedne godine ga (sveti mjesec) smatraju dozvoljenim a jedne zabranjenim (borbu u tim mjesecima), da upotpune broj onih (mjeseci) koje je Bog zabranio, te (da) dozvole ono što je Bog zabranio. Njima su učinjena lijepim njihova ružna djela, a Bog ne upućuje na pravi put nevjernički narod.“ (Kur’an, 9: 38).

U „zabranjenim mjesecima“ (ešhuri hurum) (a to su: redžeb, zul-ka’de. zul-hidždže i muharrem) bilo je zabranjeno ratovati i prolijevati krv. Ali su nevjernici kršili svetost ovih mjeseci i ratovali protiv muslimana, a onda su i muslimani bili prisiljeni ratovati. U ajetu se kaže: „Ratujte protiv svih idolopoklonika!“ Svi su se idolopoklonici bili ujedinili protiv muslimana, zato su i muslimani bili prisiljeni da zauzmu isti stav. Muslimani su poštovali svetost ovih mjeseci. U vrijeme opsade stanovnika Taifa, Muhammed a.s. je povukao opsadu, jer je ušao u sveti mjesec, ali je odmah pokrenuo borbu protiv plemena Hevazin i njegovih saveznika, plemena Sekif, koji su bili otpočeli borbu i sakupili ljude i pozvali u rat i zametanje bitke, i zbog toga se Allahov Poslanik, a.s. i uputio prema njima. U svetim mjesecima grijesi su veći, pa je vjernicima zabranjeno činiti zabrane dozvoljenim, niti dozvoljene zabranjenim, kao što su radili nevjernici premještanjem svetih mjeseci.

Pored toga što se mjesec muharrem ubraja u „ešhuri hurum“, on je i prvi mjesec u hidžretskom kalendaru. Naime, preseljenje Muhammeda a.s. iz Meke u Medinu bilo je u petak prvog muharrema (16. Jula 622.g. po Isa a.s.), odnosno u 13. godini poslanstva Muhammeda a.s. To što je muharrem prvi mjesec hidžretskog kalendara ima i pored ostalog određene simbolike, jer je to mjesec koji dolazi poslije mjeseca hadža, gdje muslimani na svetim mjestima dolaze do novih spoznaja, potvrđujući to još većom pokornošću i odlučnošću Allahu dž.š. na slijeđenju Njegova puta. Prema tome, mjesec muharrem je mjesec potvrde imana i iskustva kojeg su muslimani polučili na hadžu sve do slijedećeg zul-hidžeta.

Advertisement

DESETI DAN MUHARREMA – JEVMI- AŠURA

Najznačajniji dan u Allahovom dž.š. svetom mjesecu muharremu jeste deseti dan tog mjeseca, poznat kao Jevmi-ašura. Islamski učenjaci se razilaze oko naziva Jevmi-ašura. Većina ih smatra da je taj dan nazvan tako jer je to deseti dan mjeseca muharrema. Drugi vele da je taj dan nazvan tako, jer je to deseta počast kojom je Uzvišeni Allah dž.š. počastio ummet Muhammeda a.s. Tih deset počasti su:

Allahov dž.š. sveti mjesec redžeb,
Mjesec ša’ban,
Mjesec ramazan,
Noć Lejletul-kadr,
Prvi dan Ramazanskog bajrama,
Deset prvih dana zul-hidždžeta,
Dan stajanja na Arefatu,
Prvi dan Kurban-bajarama,
Petak-dan u kojem se klanja džuma-namaz,
Deseti dan muharrema (Jevmi-ašura)

U Buhariji na 166. strani, treća knjiga, stoji da su se desetog dana muharrema između ostalih krupnijih događaja desili i ovi:

Advertisement

Musa je uspio sa Izraelićanima prebaciti se preko Crvenog mora na Sinajsko poluostrvo i spasiti svoj narod od terora faraona koji se zajedno sa svojom potjernicom ugušio u valovima mora,
Nuh pejgamber se sa svojim vjernicima iskrcao na planini Džudij i tako se spasio od potopa,
Junus pejgambera je izbacio kit iz svojih čeljusti na obalu mora i on je kasnije nastavio svoju misiju,
Allah dž.š. je oprostio Adem pejgamberu njegov prekršaj učinjen u džennetu.

Trgovačka karavana putujući za Egipat izvadila je Jusuf pejgambera iz bunara u koji su ga bacila braća iz zavidnosti,
Rođen, a i uklonjen sa ovog svijeta Isa a.s.,
Rođen Ibrahim pejgamber,
Ostarjelom Jakub-pejgamberu povraćen je vid, izgubljen plačući za sinom Jusufom, a Ejub-pejgamberu zdravlje poslije bolesti u kojoj mu se meso raspadaše,
Sulejman pejgamber preuzeo nad Izraelićanima vladarsku upravu.
Muhammed a.s. nadahnut da mu se opraštaju prema Allahu dž.š. učinjeni manji grijesi, kao i manji budući propusti.

Izvor: Akos.ba

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije