Nametne li Schmidt planirane izmjene, Goražde i Bihać ostaju bez Hrvata u Domu naroda FBiH

Ako u jednom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, ne živi najmanje tri posto određenog pripadnika konstitutivnih naroda, onda taj kanton ne bi davao delegata iz reda tog naroda. Nametanje tehničkih izmjena je skoro pa izvjesno. PIC podijeljen u vezi sa Domom naroda i predsjednikom FBiH.

Članice PIC-a su podijeljene. Većina evropskih država u Vijeću za implementaciju mira protivi se nametanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj godini. Amerikanci i Britanci su za. Ali visoki predstavnik Christian Schmidt misli da će preko konsultacija sa političkim partijama dobiti podršku većine lidera, te će tako ubijediti i „protivnike“ upotrebe bonskih ovlasti u vezi sa izbornom problematikom. Već smo objavili – dva su segmenta djelovanja. Prvi se odnosi na tehničke izmjene, odnosno poboljšanje izbornog integriteta, a drugi je – politički dio.

Tehničke izmjene

Kada su u pitanju tehničke izmjene Izbornog zakona kojima bi se unaprijedio integritet izbornog procesa, skoro da je neupitno nametanje. Mada, prema informacijama Istrage, postoji dilema u Centralnoj izbornoj komisiji u vezi sa tehničkim izmjenama, jer je raspisivanjem izbora već započeo izborni proces. Ove izmjene bi se, recimo, odnosile na način popunjavanja biračkih odbora, na proces sankcioniranja i same kazne zbog kršenja izbornih pravila, te na zloupotrebe javnih resursa. U saradnji sa međunarodnim institucijama, još početkom ove godine su pripremljene tehničke izmjene Izbornog zakona i dokument možete pročitati ukoliko kliknete ovdje. Ono što predstavlja objektivan problem je budžet. Naime, ukoliko bi se nametnula odluka kojom bi se za izborni proces koristili skeneri, to ne bi bilo provodilo na Općim izborima 2022. godine. Stoga bi se dio tehničkih izmjena mogao primjenjivati na predstojećim izborima, dok bi drugi dio stupio na snagu tek na Lokalnim izborima 2024. godine.

Političke izmjene – Dom naroda FBiH

Ključna bitka vodi se u vezi sa Domom naroda FBiH, odnosno rasporedom delegata po kantonima. Kao temelj za nametanje ove odluke OHR koristi odluku Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“.  Za sada ne postoji konsenzus među članicama PIC-a u vezi sa ovom problematikom.

„Razmatra se opcija da se uvede cenzus. Ako u jednom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, ne živi najmanje tri posto određenog pripadnika konstitutivnih naroda, onda taj kanton ne bi davao delegata iz reda tog naroda“, kazano je za Istraga.ba  iz nekoliko diplomatskih izvora.

Šta to znači u praksi? Uzet ćemo za primjer Bosansko-podrinjski kanton. Kada je 2013. godine proveden pipis stanovništva, u tom su kantonu živjela 24 Hrvata, što je svega 0,1 posto od ukupnog broja stanovnika u BPK. Nametne li visoki predstavnik Christian Schmidt ovu verziju izmjena Izbornog zakona BiH, BPK neće više imati pravo da iz kantonalne skupštine delegira Hrvata, bez obzira na to da li je on prethodno izabran u skupštinu. Identična situacija je i sa Unsko-sanskim kantonom gdje živi manje od 3 posto Hrvata.

“U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”, piše u Ustavu Federacije BiH.

Na temelju ove ustavne odredbe, CIK je donio Uputstvo kojim je BPK-u i USK-u dodijelio po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda, pod uslovom da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu. Ako bi se primijenili novi izračuni koje razmatra OHR, ova dva kantona ne bi delegirala Hrvate. U praksi bi to značilo da bi najmanje dvije trećine delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH uvijek davali kantoni u kojima je dominantan HDZ BiH.

Političke izmjene – izbor predsjednika FBiH

Ukoliko bi OHR samo nametnuo odredbe u vezi sa popunjavanjem Doma naroda FBiH, HDZ BiH bi postao nezaobilazan faktor prilikom formiranja vlasti u Federaciji BiH. To bi značilo da HDZ BiH, kao i u proteklom mandatu može blokirati sve procese – od izbora sudija Ustavnog suda FBiH do izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Stoga dio međunarodne zajednice smatra da bi trebalo promijeniti i način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH.

“(1) U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda.(3) Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba Doma, postupak kandidovanja se ponavlja.(4) Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od Domova odbije zajedničku listu, smatraće se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom Domu”, navedeno je u Ustavu Federacije BiH, piše Istraga.

Upravo je ova odredba Ustava FBiH nešto što dio međunarodne zajednice pokušava da promijeni. Tako bi se, prema nekim prijedlozima u prvom krugu predsjednik i potpredsjednici FBiH birali na isti način kao do sada. Ukoliko, pak, u određenom roku ne bi došlo do izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, broj od šest potrebnih delegata bi se smanjio na pet. Ne bi, dakle, više bila potrebna najmanje jedna trećina potpisa iz sva tri kluba konstitutivnih naroda. No, kako bi, distribucijom delegata u Domu naroda FBiH HDZ BiH dobio najmanje 14 delegata, to znači da bi tek smanjenjem na „četiri potpisa“ po jednom klubu došlo do deblokade Federacije BiH, ukoliko bi HDZ BiH koristio dosadašnje mehanizme.

Od svih političkih partija koje su u utorak uključene u OHR-ove konsultacije, samo je lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković podržao ovu Schmidtovu incijativu u vezi sa distubucijom delegata u Domu naroda FBiH.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.