Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

”Ne isplati se raditi”: U Njemačkoj opet rastu naknade za nezaposlene

Published

on

S početkom 2024. godine u Njemačkoj su stupile na snagu izmjene Zakona o tržištu rada koje donose povoljnije uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za nezaposlene. Ove promjene obuhvataju povećanje iznosa naknada, olakšano ostvarivanje prava te redefinisane uslove za sticanje prava na naknadu.

Jedna od ključnih izmjena odnosi se na povećanje iznosa novčanih naknada. Za prvih 90 dana nezaposlenosti naknada ostaje 60% od utvrđene osnovice. U periodu od 91. do 180. dana naknada se povećava sa dosadašnjih 30% na 35%, ali ne prelazi 40% prosječne neto plate isplaćene u prethodnoj godini. Nakon 180 dana naknada iznosi 30% osnovice.

Izmjene zakona predviđaju povoljniji obračun osnovice za naknadu. U osnovicu se sada uključuje i naknada zarade ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, ako je to povoljnije za nezaposlenog. Vikendi i praznici više se ne računaju kao prekid tromjesečnog kontinuiteta.

Za osobe mlađe od 30 godina, uslov rada je smanjen sa devet na šest mjeseci u posljednje dvije godine. Također, omogućeno je nastavljanje isplate preostale naknade u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa između radnika i poslodavca.

Trenutno pravo na novčanu naknadu koristi 22% nezaposlenih u Njemačkoj. Uslov za ostvarivanje ovog prava je da radni odnos ne prestane krivicom ili voljom radnika, niti se smije obustaviti samostalna djelatnost bez opravdanih razloga.

Najviši iznos naknade zavisi od prosječne neto plate u prethodnoj godini. Tokom prvih 90 dana naknada ne može biti viša od 70% prosječne plate. Za 2024. očekuje se povećanje ovog iznosa u odnosu na 2023. godinu, kada je prosječna plata iznosila 1.148 eura.

Minimalna naknada iznosi polovinu minimalne plate, koja od 1. januara 2024. iznosi 800,75 eura, što znači da minimalna naknada ne može biti manja od 400,38 eura.

Pravo na naknadu traje od najmanje 90 do najviše 450 dana, u zavisnosti od radnog staža:

90 dana za rad od 9 mjeseci do 2 godine;

120 dana za više od 2 godine;

150 dana za više od 3 godine;

180 dana za više od 4 godine;

210 dana za više od 5 godina;

240 dana za više od 6 godina;

270 dana za više od 7 godina;

300 dana za više od 8 godina;

330 dana za više od 9 godina;

360 dana za više od 10 godina;

390 dana za više od 15 godina;

420 dana za više od 20 godina;

450 dana za više od 25 godina.

Cazin

Hrvatska: U pucnjavi ubijen Haris Bajrić porijeklom iz Cazina, žena teško ranjena – policija istražuje okolnosti

Published

on

By

Na području Viškova, nadomak Rijeke, sinoć se dogodila tragedija koja je potresla cijelu lokalnu zajednicu. U jednom stanu stambene zgrade došlo je do pucnjave iz vatrenog oružja u kojoj je, prema prvim informacijama, jedna osoba smrtno stradala, a druga teško ranjena.

Kako saznaje portal GPMaljevac.COM, riječki policijski službenici su po dojavi građana sinoć stigli na mjesto događaja, gdje su u stanu zatekli muškarca i ženu. Muškarac, kasnije identificiran kao Haris Bajrić (1988. godište), bio je bez znakova života, dok je ženska osoba davana znakove vitalnosti.

Podsjećamo, prema informacijama dostupnim kojih je došao portal GPMaljevac.COM, Haris Bajrić rođen je u Rijeci ali njegovi roditelji su porijeklom iz Cazina, mjesto Stijena.

Hitna pomoć odmah je intervenirala i ranjena žena je prevezena u KBC Rijeka, gdje je hospitalizirana u teškom stanju. Nažalost, muškarcu nije bilo pomoći – preminuo je na mjestu događaja.

Na terenu su i dalje prisutni policijski službenici i forenzičari koji provode detaljan očevid. Iz stana se izuzimaju tragovi, a obavljaju se i razgovori sa svjedocima i susjedima koji su, prema neslužbenim informacijama, čuli pucnje neposredno prije dolaska policije.

U tijeku je provođenje očevida te se nastavlja kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja svih okolnosti i relevantnih činjenica toga događaja“, potvrđeno je iz Policijske uprave primorsko-goranske.

Policija zasad ne iznosi više detalja, no prema dosadašnjim saznanjima, istražuje se mogućnost da se radi o pokušaju ubistva i samoubistva, odnosno da je jedan od aktera pucao na drugog, a potom pokušao oduzeti sebi život. Međutim, konačne odgovore dat će obdukcija preminulog muškarca i izjava preživjele žene kada joj zdravstveno stanje to dopusti, prenosi GPMaljevac.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić dramatično upozorio: Rat kuca na vrata Evrope, Srbija mora da se zaštiti dok čekić ne udari

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je da je mogućnost oružanog sukoba između Evrope i Rusije sve realnija, poručivši da se „rat opasno približava“ i da Srbija mora biti spremna da zaštiti svoje građane.

Govoreći u programu TV Pink, Vučić je kazao da je zabrinut zbog, kako je rekao, „naglog rasta tenzija između Istoka i Zapada“ i poručio da se Srbija mora mudro i odgovorno ponašati u periodu koji dolazi.

„Plašim se da su stvari na relaciji Evropa–Rusija otišle predaleko, naročito kada se ovakva upozorenja čuju od visokih vojnih funkcionera Francuske. Srbija je do sada pametno jačala svoju vojsku i mora nastaviti tim putem. Naš cilj je da izgradimo zaštitnu kupolu nad Srbijom, što je teško i skupo, ali neophodno“, izjavio je Vučić.

Svi se naoružavaju, Evropa se sprema za rat

Vučić je naveo da Francuska, Njemačka i mnoge druge evropske zemlje rapidno ulažu u vojsku i naoružanje, što, kako kaže, jasno pokazuje da se kontinent priprema za moguće ratne scenarije.

„Njemačka će u narednih pet godina uložiti 377 milijardi eura u opremanje svoje vojske. Poljska, Rumunija, Finska – svi se spremaju. I Rusi se spremaju. Ako mislite da sve to može da prođe bez sukoba, volio bih da ste u pravu. Ja ću biti najsretniji ako pogriješim“, rekao je Vučić.

Dodao je da bi, u slučaju da njegove prognoze ne budu tačne, bio „sretan da slavi vlastitu grešku“.
„Napravit ću najveći vatromet na svijetu ako se ispostavi da sam pogriješio. Ali plašim se da tog vatrometa neće biti – to je moj najveći strah“, rekao je.

Srbija između čekića i nakovnja

Vučić je naglasio da je Srbija u izuzetno delikatnoj poziciji i da mora učiniti sve da se skloni s linije mogućeg sukoba.

„Naš zadatak je da se izvučemo i da ne budemo tu kada čekić udari. Srbija mora da čuva svoju vojnu neutralnost, svoj narod i svoju zemlju“, poručio je.

Podsjetio je i da je još prije nekoliko godina upozoravao na mogući rat u Ukrajini, dok su mu se mnogi, kako kaže, tada smijali.
„Svi su tvrdili da izmišljam i da pretjerujem, a sada se sve to dešava pred našim očima. Isto se ponavlja i sada, samo je ovog puta u pitanju cijela Evropa“, kazao je Vučić.

Situacija više nije hipotetička

Prema njegovim riječima, činjenica da o mogućem ratu sada otvoreno govori i francuski načelnik Generalštaba, general Fabijen Mandon, pokazuje da „situacija više nije hipotetička“.

„Ako je Mandon to rekao, a znam koliko je ozbiljan i odgovoran čovjek, znači da se Evropa nalazi na ivici ozbiljnog sukoba“, zaključio je Vučić.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

U Njemačkoj se traži djelomično ukidanje mini poslova: “Djeluju primamljivo, ali su nepravedni”

Published

on

By

Grupa njemačkih političara vladajućih Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU) traži djelomično ukidanje mini poslova.

Smatraju da su se ti poslovi iz dobre namjere pretvorili u ono čime se potiskuje redovno zaposlenje, što je, kako su naglasili, društveno nepravedno. Drugi po veličini sindikat u zemlji ver.di traži isto.

Parlamentarac Stefan Nacke iz CDU/CSU-a je za list Süddeutsche Zeitung izjavio da je previše ljudi zarobljeno u sistemu mini poslova. Prema njegovim riječima, trebaju biti ukinuti mini poslovi kojima se zamjenjuje redovno zaposlenje. Te poslove je nazvao paralelnim svijetom rada kojim se, kako je konstatirao, potkopavaju temelji države blagostanja. Naime, oni koji cijeli život rade ove poslove ostaju bez novca koji im je potreban u starosti.

Nacke je podsjetio da je prvobitna namjera bila u legalne tokove staviti povremene poslove u domaćinstvima, ali su ti poslovi kasnije postali posebno tržište rada. Procjena je da između šest i osam miliona stanovnika Njemačke radi mini poslove. Kako je objavio njemački dnevnik tagesschau, ono što je nekada bio izuzetak postalo je pravilo, posebno u gastronomiji, maloprodaji i uslugama čišćenja, piše Klix.

Maksimalna mjesečna plata za mini poslove iznosi 556 eura i mini poslove je moguće raditi najviše 70 dana tokom godine. Oni koji su manje plaćeni za mini posao ne plaćaju osiguranje za slučaj nezaposlenosti i mogu biti izuzeti od penzijskog osiguranja. Osim toga, oni koji rade mini poslove ne podliježu obaveznom zdravstvenom osiguranju i osiguranju za dugotrajnu njegu. Poslodavci plaćaju samo male paušalne doprinose i poreze.

Kako je ocijenio Nacke, princip “bruto jednako neto” za mini poslove djeluje primamljivo, ali je u osnovi nepravedan. Naime, kako dodaje, njime se troškovi liječenja, zbrinjavanja u starosti i nezaposlenosti prebacuju na širu populaciju. Kao posljedice toga je istakao manje prihode od socijalnog osiguranja i rastuće troškove za zbrinjavanje onih koji rade mini poslove. Mišljenja je da bi od doprinosa trebali biti oslobođeni samo neki, kao što su studenti i penzioneri, kako je to prvobitno planirano.

Frank Werneke, predsjednik sindikata ver.di, kazao je da se mini poslovima istiskuju dobri, socijalno sigurni poslovi.

“Oni nisu odskočna daska za redovno tržište rada, već slijepa ulica za mnoge, posebno za žene. Vrijeme je da se odmaknemo od tog modela”, poručio je.

Mini poslovi su, kako dodaje, neprimjereni vremenu kada su kvalifikovani radnici hitno potrebni u mnogim sektorima. Naveo je da je potrebno tržište rada s platama kojima se zadovoljavaju minimalni standardi i radnom snagom kojoj se garantira sprečavanje siromaštva, prenosi tagesschau.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Morbidne scene u izraelskom parlamentu: Dijeljenjem baklave slavili glasanje o smrtnoj kazni za Palestince

Published

on

By

Izraelski parlament (Knesset) je u prvom čitanju izglasao zakon kojim se uvodi smrtna kazna za Palestince za pojedina djela. Nakon glasanja je izraleski ministar Ben Gvir dijelio baklave prisutnima, praveći tako morbidnu paralelu sa palestinskim običajem.

Prijedlog zakona Son Har-Melecha propisuje da izraelski sudovi moraju izreći smrtnu kaznu onima koji su počinili nacionalistički motivirano ubistvo građanina Izraela, a istovremeno dopušta sucima koji služe na vojnim sudovima na Zapadnoj obali da počinitelje osude na smrt jednostavnom većinom, a ne jednoglasnom odlukom.

Prijedlog zakona bi također uklonio mogućnost da regionalni vojni komandanti ublažavaju takve kazne.

https://video.klix.ba/hls/nb3r1TRn/nb3r1TRn.m3u8

Iako smrtna kazna formalno postoji u izraelskom zakonu, korištena je samo jednom, 1962. godine, u slučaju nacističkog činovnika Adolfa Eichmanna, jednog od arhitekata Holokausta.

Tehnički je dopuštena u slučajevima veleizdaje, kao i u određenim okolnostima prema vanrednom stanju koje se primjenjuje unutar izraelske vojske i na okupiranoj Zapadnoj obali, ali trenutno zahtijeva jednoglasnu odluku panela od tri suca i nikada nije proveden.

Prijedlog zakona sada će biti upućen odboru kako bi se pripremio za posljednja dva čitanja koja mora proći da bi postao zakon. Nakon glasanja o prijedlogu zakona Son Har-Melecha, predsjednik stranke Otzma Yehudit i ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir počeo je dijeliti baklavu sve dok je redari u Knessetu nisu konfiscirali.

“Oni koji su ubili, silovali i oteli naše sinove i kćeri ne zaslužuju vidjeti svjetlo dana, a njihova kazna trebala bi biti smrt. Zakon o smrtnoj kazni nije samo moralan i pravedan korak, već je i ključan za sigurnost države”, kazao je Ben Gvir.

Dijeljenje baklave je ismijavanje palestinskih običaja koji podrazumijevaju da se prilikom slavlja na ulicama dijeli ovo tradicionalno jelo.

na ulicama dijeli ovo tradicionalno jelo.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Plenkovićev savjetnik: Nadam se da će Trump dati Hrvatima u BiH ono što traže

Published

on

By

Mate Granić, bivši šef hrvatske diplomatije u eri Franje Tuđmana i aktuelni savjetnik premijera ove zemlje Andreja Plenkovića, prokomentarisao je nedavnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj se raspravljalo u situaciji u Bosni i Hercegovini.

Na toj sjednici mnogo govora je bilo o visoko predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

U Daytonu je dogovoreno da bude visoki predstavnik, a u Bonnu su dogovorene njegove ovlasti. Istina je da su neki visoki predstavnici promijenili duh Daytonskog sporazuma, kao Paddy Ashdown, tako da je Komšić mogao biti više puta izabran za člana Predsjedništva hrvatskog naroda i to glasovima jednog drugog naroda. To je namet, rekao je Granić za HRT.

Ističe kako je Schmidt pokazivao razumijevanje za stavove Hrvata.

– Što se tiče Schmidta, on vodi razboritu politiku što se tiče odnosa prema separatizmu Dodika, prema bošnjačkom unitarizmu, to znači gradnju civilne građanske države, pokazivao je razumijevanje za stavove Hrvata da se bore za svoju konstitutivnost, kazao je on.

Granić smatra kako bi Schmidt puno više pomogao Hrvatima u BiH da je nametnuo izmjene Izbornog zakona.

– Mi bi željeli puno više, da je nametnuo Izborni zakon, bez toga nema ravnopravnosti Hrvata u BiH. Predsjednik Trump je govorio da će razgovarati sa Banjom Lukom, Sarajevom, Mostarom. On je govorio o konstitutivnosti naroda, što je dobro. Kao i da se Dodik ne može odvojiti, što je dobro. Ali nije dobro biti u društvu Putinove Rusije, istakao je Granić.

Poručio je da je temelj Dejtonskog sporazuma da je “BiH cjelovita država koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda”.

– Hrvati su u ovom trenutku zakinuti u izboru člana Predsjedništva BiH, smatra on.

Granić nije zadovoljan ni mandatom bivšeg američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja.

– Bivši američki ambasador Michael Murphy je vodio jasnu politiku prema Dodiku i njegovom separatizmu i popuštao bošnjačkoj politici oko unitarizma i stvaranje građanske države.

Nije imao razumijevanja za Hrvate u BiH, posebno što su tražili ona prava koja mogu tražiti Dejtonskim sporazumom. Nadamo se da će Trump imati više razumijevanja za to. Mora se puno više raditi sa američkom administracijom, da oni pomognu, da se sa Amerikancima nađe rješenje za ono što Hrvati traže, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Saudijska Arabija neće normalizirati odnose s Izraelom bez dogovora o palestinskoj državi

Published

on

By

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izrazio je optimizam da bi Saudijska Arabija uskoro mogla normalizirati odnose s Izraelom, ali prema izvorima iz Zaljeva, do toga neće doći tokom predstojeće posjete saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana (MbS) Washingtonu.

Usvajanje takvog sporazuma moglo bi iz temelja promijeniti političku i sigurnosnu ravnotežu Bliskog istoka i ojačati američki utjecaj u regiji. Ipak, Rijad je diplomatskim kanalima jasno dao do znanja da će pristati na normalizaciju tek ako bude postignut jasan dogovor o putu ka formiranju nezavisne palestinske države, prenosi Reuters.

Prema izvorima, cilj je izbjeći nesporazume i osigurati usklađenost saudijskih i američkih stavova prije razgovora u Bijeloj kući 18. novembra. “Prijestolonasljednik neće ni razmatrati formalizaciju odnosa bez kredibilnog plana za palestinsku državu”, rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog obavještajnog zvaničnika za Bliski istok.

Trump je ranije izjavio da očekuje da se Saudijska Arabija “uskoro pridruži” zemljama koje su 2020. godine potpisale Abrahamske sporazume: Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu i Maroku. No, za razliku od tih država, Rijad insistira da svaki budući sporazum mora uključivati jasan okvir za rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.

Zvaničnica saudijskog Ministarstva vanjskih poslova Manal Radwan ponovila je da je nužno “jasno i vremenski ograničeno povlačenje Izraela iz Pojasa Gaze”, uz međunarodne mirovne snage i povratak Palestinske samouprave u tu enklavu. Ti koraci, ističe, ključni su za stvaranje uslova za palestinsku državnost, što je preduslov za širu regionalnu integraciju.

S obzirom na to da izraelski premijer Benjamin Netanyahu čvrsto odbacuje ideju palestinske države, saudijski izvori navode da nema neposrednih izgleda da se ispune Trumpova očekivanja o normalizaciji. Rijad i Washington stoga su odlučili fokus sastanka preusmjeriti na jačanje bilateralne odbrambene saradnje i investicija.

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, očekuje se potpisivanje sigurnosnog sporazuma kojim bi se definisao opseg američke vojne zaštite za Saudijsku Arabiju, najvećeg svjetskog izvoznika nafte. Međutim, novi dogovor je znatno skromniji od punopravnog obrambenog pakta koji bi morao ratifikovati američki Kongres.

Ugovor, napravljen po ugledu na dogovor s Katarom, predviđa širenje saradnje u oblasti napredne tehnologije i odbrane, uz brže isporuke američkog oružja Rijadu. Takođe uključuje odredbe koje ograničavaju saudijske vojne i tehnološke veze s Kinom, što Washington smatra ključnim za očuvanje svog strateškog utjecaja.

Stručnjaci ocjenjuju da se kroz ovaj “korak-po-korak” pristup ostavlja mogućnost da se sporazum kasnije pretvori u punopravni obrambeni pakt, pod uslovom da dođe do napretka u odnosima s Izraelom.

Prema Abdulazizu Sageru, direktoru saudijskog Gulf Research Institutea, Rijad i dalje vidi vezu između priznanja Izraela i palestinske državnosti, ali sada želi da se vlastiti sigurnosni interesi tretiraju odvojeno. “Ispunjenje sigurnosnih zahtjeva Kraljevine pomoći će oblikovanju njenog stava prema širim regionalnim pitanjima, uključujući izraelsko-palestinski sukob”, rekao je Sager.

S obzirom na oslabljeni utjecaj Irana i smanjenje prijetnje od njegovih saveznika, analitičari ocjenjuju da je Saudijska Arabija manje motivisana za sklapanje sveobuhvatnog obrambenog pakta, dok istovremeno nastoji očuvati stratešku autonomiju u novom geopolitičkom poretku Bliskog istoka.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije