Donosimo kratki pregled kaotičnih informacija koje pristižu iz Rusije od kojih neke bude osjećaj jeze; u jednom dijelu zbog toga što otvaraju pitanje na kakve je sve grozote spreman Vladimir Putin, a s druge strane zbog suosjećanja za Putinove političke protivnike, kao i male obične ljude koji više ne mogu čak niti do pojedinih lijekova o kojima im ovisi život.

Njemački Bild piše o vrlo neobičnim aktivnostima u ruskom zračnom prostoru. Nakon što je Putin u srijedu helikopterom stigao u Moskvu, dok je istu večer zrakoplov ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova vraćen s pola puta prema Kini, uočen je još niz letova za koje se obavještajne službe pitaju kakva im je pozadina. Za Lavrovljev let, primjerice, kaže se kako povratak s pola putanje letenja mora biti političke ili sigurnosne prirode jer bi u slučaju tehničkih problema zrakoplova sletjeli negdje drugdje, pa nastavili putovanje na dogovore s važnim kineskim saveznicima. No taj povratak Lavrova manje je čudan od iznenadne evakuacije utjecajnih i imućnih Rusa iz Moskve i pojedinih drugih velikih gradova. Najmanje tri zrakoplova ruskih oligarha odletjela su u srijedu s moskovskog aerodroma Vnukovo te sletjeli u Dubai, a web stranica Flightradar zabilježila ih je u preletu preko Irana.

Istovremeno, iz nepoznatog razloga netko je (čini se ruska vlada) organizirala shuttle letove prema Uralu i Sibiru (Ufa, Novosibirsk, Tjumenj). U uralskoj regiji Rusija ima bunkere i velika skloništa predviđene za vladine dužnosnike. Ta skloništa pružaju zaštitu do najrazornijih oružja, pa i nuklearnog zračenja. U Bildu naglašavaju kako je u ovom trenutku nejasno zbog čega visoki ruski dužnosnici napuštaju glavni grad Rusije. Tumače kako se čini da su u Kremlju donesene neke važne odluke kao odgovor na govor Joea Bidena, koji je američki predsjednik održao također u srijedu. Moguće je, spekulira Bild, da se radi o pokušaju Rusa da zbune te tako uznemire Zapad. Moguće je da neobičnim zračnim aktivnostima prikrivaju neke druge doista važne letove. No za Bild finski vojni ekspert Petri Makela ponavlja najintrigantnije: “Izgleda kako se ruske elite evakuiraju iz Moskve na sigurnije lokacije južnoga Urala”. Boje li se imućni Rusi i moćni ruski dužnosnici nereda i vlastitog naroda ili Putin sprema (vojnu) akciju čiji ishod ne žele čekati na otvorenom u Moskvi?

U zapadnim medijima sve učestaliji su izvještaji o doslovnoj grabeži Rusa za elementarne namirnice u Rusiji, kao što je brašno. No uz nestašicu temeljnih prehrambenih proizvoda, koja je u Rusiji uzrokovana stvaranjem zaliha u kućanstvima, iz Rusije su nestali zapadni proizvodi od životne važnosti. U zapadnim medijima tako ne strši baš priča o tome kako Rusi više ne mogu do životno važnih lijekova. Financial Times neupadljivo je plasirao priču o nestašici inzulina u više ruskih gradova, uključivši Moskvu. Inzulin je hormon koji omogućava prijenos šećera iz krvi u stanicu u tijelu. Osobe s dijabetesom tipa 1 u potpunosti su ovisne o inzulinu jer su im beta stanice gušterače prestale lučiti inzulin u dovoljnim količinama. Bez inzulina stoga ne mogu živjeti. Među osobama s dijabetesom tipa 1 puno je djece i mladih. Vrlo je značajan i broj starijih osoba s dijabetesom tipa 2 koje su također životno ovisne o inzulinu zbog oslabljene funkcije beta stanica gušterače. Treba li Zapad dopustiti čak i nestašicu inzulina i drugih lijekova za rusku populaciju? U značajnoj mjeri rusko tržište ovisno je o uvozu lijekova i medicinskih naprava iz Danske, Irske, Japana… Ako je u ratnom kaosu razumljivo da iz Rusije nestane specijalna medicinska hrana za kućne ljubimce, je li logično uskratiti inzulin ili slične životno važne lijekove?

Standard Rusa je pod udarom inflacije. Posebno se to odnosi na strane brendove koji su u mjesec dana poskupjeli 16 posto. Primjerice, TV uređaji skuplji su 20 posto, usisivači 17 posto, pametni mobilni telefoni 12 posto. Dio temeljnih prehrambenih proizvoda također je pod udarom rasta cijena; šećer, banana i rajčice poskupjeli su redom više od 15 posto od početka mjeseca. Uz inflaciju, ide i nestašica svega onoga za što Rusi procjenjuju da bi im Zapad mogao uskratiti kroz sankcije. Ruski indeks samopouzdanja potrošača doslovno se strmoglavio i to na način kakav nije zabilježen u zapadnim zemljama. To što je Putin obećao da će raditi na povećanju plaća i mirovina nije baš utješilo njegove sunarodnjake, pogotovo one koji žive s manje od 50.000 rublji (506 dolara) mjesečno. Oni u istraživanjima izvješćuju o značajnom pogoršanju financijske situacije kućanstava. Dok su ankete među ekonomistima Rusiji u prosincu 2021. predviđale rast BDP-a od 2,7 posto u 2022., sad ista anketa predviđa pad viši od 10 posto.

Ako se potrošačke nevolje Rusa s nestašicama i poskupljenjima povežu s posljedicama financijskih sankcija koje su dovele do toga da je rubalj izgubio 50 posto vrijednosti u odnosu na dolar, može se dobiti relativno kvalitetna slika kaosa u Rusiji, koja ne isključuje mogućnost četvrte ruske revolucije u zadnjih stotinjak godina, koja ovaj put teško može biti boljševističkog predznaka. Iz ruskog bankovnog sustava samo u prvom tjednu invazije zabilježen je odljev 2500 milijardi rublja u gotovini. Rusija je u takvoj situaciji imala veliku sreću što njihovu centralnu banku vodi vrlo profesionalna guvernerka Elvira Nabiullina, koja je odmah nakon što im je Zapad blokirao više od polovine od 643 milijarde dolara deviznih pričuva digla kamatu na 20 posto te povukla cijeli niz mjera, prvenstveno kapitalnih restrikcija, koje su uspjele stabilizirati rubalj u trenucima kad se činilo da ruska nacionalna valuta može u potpunosti izgubiti smisao.

Stoga značajni broj analitičara na Zapadu u odlučnoj ruskoj guvernerki vide ozbiljnog protivnika te poručuju kako i nju treba tretirati kao zločinku jer je odlučila ostati na svom poslu te pomagati Putinu nakon invazije na Ukrajinu. Bilo kako bilo, Nabiullina očigledno zna što radi te zapadni poslovni tisak s radoznalošću iščekuje njezine za petak najavljene nove mjere. Te nove mjere trebale bi zaustaviti inflaciju, nakon što je uspjela stabilizirati rubalj. Treba znati da bi se malo koji zapadni guverner odlučio na tako odlučne poteze kao Ruskinja; osim što je digla kamatu na 20 posto odnosno na najvišu razinu u dva desetljeća, sad se očekuje da će u tome otići još dalje. Već je uvela kapitalne kontrole i ograničenja u deviznom poslovanju kako bi osigurala eksternu likvidnost zemlje. Ako je Putin rekao da mu je nacija preživjela “ekonomski blietzkrieg” Zapada, to može zahvaliti Nabiullini. No nejasno je može li ona zaustaviti i inflaciju koja vjerojatno ide prema 20 posto.

Sve ozbiljniji problem za Rusiju je to što zemlju napušta sve veći broj zapadnih financijskih institucija, pa čak i one za koje se mislilo da im je to poslovno previše bolno. Na taj način dramatično slabi ruska financijska infrastruktura. Primjerice, ne prevelika austrijska Raiffeisen banka u Rusiji ima oko 400.000 više klijenata nego što Hrvatska ima stanovnika te tamo imaju 9400 zaposlenih. Pa ipak, njihov glavni izvršni direktor Johann Strobol najavio je izlazak iz Rusije. RBA u Rusiji ostaje imovina od 22,9 milijardi eura, uz dodatnu izloženost prema drugim institucijama i kompanijama pod sankcijama od oko 460 milijuna eura. Uz to, RBA ima izloženost od 4,4 milijarde eura u Ukrajini, gdje drži 390 poslovnica. Izloženost im nije zanemariva niti u Bjelorusiji gdje su peta najveća banka sa 65 poslovnica. RBA je već suspendirala isplatu dividende od 1,15 eura po dionici. To je logičan potez jer je RBA generirala trećinu svog profita upravo u Rusiji.

No ako se zaboravi devalvacija, inflacija, nestašice i opća evakuacija zapadnih biznisa iz Rusije, uz teror nad Ukrajinom i globalne nuklearne prijetnje Vladimira Putina, osjećaj užasa bude i najave odmazde prema Rusima koji su se usudili usprotiviti njegovoj politici. Putinov režim je od početka invazije uhitio 15-ak tisuća Rusa, od kojih je značajni udio ozbiljno maltretiran. Nakon očiglednog neuspjeha u Rusiji te posljedica sankcija, Putinov režim primijenio je dobro poznatu strategiju obračuna s “unutrašnjim neprijateljem” te sve češće ruski predsjednik, njegova politička sljedba te poltronski mediji govore o najstrožem mogućem kažnjavanju “izdajica”. U zemlji koja je nakon Drugog svjetskog rata pobila milijune svojih građana te došla na zao glas po sibirskim logorima, ovakva vrsta javnih prijetnji, kad dolazi s najviših instanci, za obične Ruse predstavlja stvaran horor kakav većina zapadnjaka gleda samo u filmovima.

Ukratko, kaos u Rusiji polako, ali sigurno prerasta u globalni sigurnosni problem jer se radi o zemlji koja kontrolira značajni dio svjetskog nuklearnog arsenala.

jutarnji.hr