Pravni sistem u Bosni i Hercegovini proizveo je nevjerovatan slučaj. Iako oba entiteta i Federacija i Republika Srpska imaju svoje zakone o nasljeđivanju, desilo se to da sudovi u Republici Srpskoj odlučuju o pravu vlasništva na imovinu koja se nalazi u Federaciji. Sve je završilo i pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, navodi se u prilogu N1.

Dio naselja Rajlovac u sarajevskoj Općini Novi Grad, prošle godine pripao je entitetu Republika Srpska. Riječ o više od osam duluma zemlje preminulog Milana Njegovanovića koji nije imao nasljednike.

Stoga je ostavinski postupak pokrenuo kupac koji se nije uspio upisati kao vlasnik, ali pred Osnovnim sudom u Bijeljini. Bijeljinski sud rukovodio se zakonima Republike Srpske, te je tih osam duluma zemlje prepisao u vlasništvo 1/1 na entitet Republika Srpska.

Odluku Osnovnog suda u Bijeljini, uredno je ispratio Zemljišno-knjižni ured sarajevskog Općinskog suda, te uknjižio imovinu pokojnog Njegovanovića na Republiku Srpsku. Kažu, njihov posao je da provode rješenja sudova.

“U tom smislu predlagač može ostvariti svoje pravo na upis prava vlasništva u zemljišne knjige kako je navedeno u prijedlogu za pokretanje ostavinskog postupka jer postoji titular prava vlasništva nad predmetnim nekretninama”, poručili su iz Osnovnog suda Bijeljina.

Ovorena je, dakle, mogućnost kupcu da završi posao. No, otvoreno je i niz pravnih pitanja. Kako je moguće da imovina “usred Sarajeva” pripadne Republici Srpskoj? Pri tome oba entiteta imaju svoje Zakone o nasljeđivanju.

“U Federaciji kada ostavitelj, onaj ko je umro nema nasljednika ili su mu nepoznati nasljednici, tada se na osnovu oglasa koji traje pozivaju nasljednici godinu dana da se jave, nakon toga ta nepokretna imovina ide u vlasništvo u Federaciji, općine ili grada, znači lokalne zajednice, s obzirom na to da je Federacija decentralizovana. Republika Srpska je centralizovana i tamo nekretnina ne ide na općinu nego na entitet”, objašnjava Bekir Gavrankapetanović, predsjednik advokatske komore FBiH.

Stoga je pravno krajnje nejasno zašto je Sud u Bijeljini uopšte odlučivao o ovom predmetu, a ne Općinski sud Sarajevo. To je alarmiralo Pravobranilaštvo Općine Novi Grad Sarajevo, u čije vlasništvo je osam duluma Njegovanovićeve zemlje po Zakonu o nasljeđivanju u Federaciji trebalo biti prepisano.

Iz Pravobranilaštva Općine Novi Grad Sarajevo smatraju da je Sud u Bijeljini trebao postupiti na sljedeći način: “Ukoliko je prihvatio nadležnost za rješavanje trebao je u postupak uključiti Pravobranilaštvo Općine Novi Grad Sarajevo i primijeniti odredbe Zakona o nasljeđivanju FBiH ili se oglasiti nenadležnim u skladu sa stvarnom i mjesnom nadležnošću i predmet dostaviti na rješavanje Općinskom sudu u Sarajevu, vanparničnom odjeljenju, što nije učinjeno.”

Pravobranilaštvo Općine Novi Grad Sarajevo uputilo je žalbu na Rješenje Osnovnog suda u Bijeljini, no Okružni sud u Bijeljini je tu žalbu odbacio. Stoga je Pravobranilaštvo otišlo korak dalje te je uputio Apelaciju Ustavnom sudu BiH na oba rješenja bijeljinskih sudova i Osnovnog i Okružnog.

Žalba je upućena i ZK uredu Općinskog suda Sarajevo koji je i upisao u Rajlovcu titulara zemlje, Republiku Srpsku. Čitava pravna zavrzlama traje od maja prošle godine. Odluke Ustavnog suda do danas u ovom slučaju nema. Novinarka N1 je zatražila pojašnjenje i od Osnovnog suda u Bijeljini, odgovor nije dobila. A da kojim slučajem treće lice nije kupilo zemlju u Rajlovcu, ona bi danas bila jedinstven slučaj Republike Srpske u Federaciji.