Severe Weather Europe (SWE) objavio je dugoročnu prognozu za nadolazeće ljeto u kojoj se analizira kakav će utjecaj na vrijeme imati pomal iz El Niño faze u La Niñu.

Prognoza ukazuje na dinamičan ljetni obrazac atmosfere, pod utjecajem prijelaza iz toplog ciklusa El Niño u hladni ciklus La Niña. Predviđa se da će se niz tlačnih valova i anomalija protezati od Sjeverne Amerike sve do Europe, navodi SWE.

Nad sjevernom hemisferom nadolazeći će mjeseci biti prijelazno razdoblje između El Niña (topla faza) i La Niña (hladna faza), što će ostaviti traga na atmosferi i vremenskim obrascima.

Atmosferske promjene

Vrhunci toplih anomalija zabilježeni su u prosincu, no nagli pad temperatura počeo je početkom ove godine te se očekuje da će cijela regija tijekom ljeta prijeći u negativan ciklus.

Snažan podzemni hladni bazen glavni je preduvjet za slom El Niña. Uz pomoć pasata i oceanskih struja, te se podzemne anomalije kreću od zapada prema istoku, da bi na kraju izašle na površinu preko istočnog Pacifika.

Najnovija analiza temperatura podzemnih oceana u Pacifiku ukazuje na hladnu anomaliju diljem tropskog Pacifika, što dovodi do hlađenja površinske temperature oceana. U posljednja dva mjeseca uočeno je brzo raspadanje toplog bazena ispod površine.

Podpovršinsko hlađenje oceana

SWE navodi da slijedi vrlo hladni ciklus u kasno ljeto 2024., a koji će trajati do 2025. Područje hladnih oceanskih anomalija širit će se cijelim tropskim Pacifikom do ljeta 2024. Događaj ove razine dovoljno je jak da ima značajan atmosferski odgovor tijekom jeseni i zime 2024. i 2025. godine.

Svi ovi obrasci ukazuju na to da je El Niño u padu no bit će potrebno neko vrijeme da atmosfera odgovori na ove oceanske promjene. Iz tog će razloga ljeto 2024. biti usred prijelaznog razdoblja iz jedne faze u drugu, stvarajući neke neobične anomalije u procesu.

Kako bi pojasnili što nas čeka, SWE je pregledao podatke iz nekoliko godina koje su imale sličan prijelaz iz zimskog El Niña u ljetni La Niña.

Temperaturna anomalija za ovaj prijelazni obrazac pokazuje temperature iznad normale u većem dijelu središnjih i istočnih Sjedinjenih Američkih država i južne Kanade. Ali nad Europom zapravo možemo vidjeti trend nižih temperatura od normalnih.

Dugoročna prognoza za ljeto

SWE se osvrnuo na razdoblje meteorološkog ljeta (lipanj-srpanj-kolovoz). Modeli predviđanja ukazuju na veću tendenciju toplinskih valova iznad juga SAD-a sve do sjevernih dijelova i gornjeg Srednjeg zapada. Drugo takvo područje je iznad južnih dijelova Europe.

Gledajući pobliže uzorak površinske temperature iznad Europe, vidimo da je vrijeme toplije od uobičajenog na velikom dijelu kontinenta. Najjače anomalije i tendencije toplinskih valova su nad središnjim i južnim dijelovima kontinenta.

Dugotrajne vrućine mogle bi zahvatiti jug SAD-a, s toplinskim valovima koji se šire ravnicama prema sjeveru i prema gornjem srednjem zapadu. Kanada će također biti toplija u većem dijelu zemlje.

Što se tiče oborina, u kopnenoj Europi se očekuju uglavnom sušniji uvjeti, a više oborina predviđa se nad sjevernim krajevima, opet zbog nižeg tlaka i nestabilnijeg vremena na zapadnim vjetrovima, piše N1.

Prema drugom modelu, onog iz Meteorološkog ureda Ujedinjenog Kraljevstva (UKMO), vidi se glavna tendencija toplinskog vala više prema istoku i sjeveru Europe. Zapadni su dijelovi još uvijek pod toplim anomalijama, ali obrazac tlaka održava anomalije nižima.

Prognoza oborina pokazuje normalne do suše uvjete nad krajnjim zapadnim i južnim dijelovima Europe. Više oborina predviđa se u krajnjim sjevernim krajevima. Središnji dijelovi prikazani su s nešto povećanim potencijalom padalina.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da je pozicija Srbije, kada je riječ o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, izuzetno teška te dodao kako je za Srbiju važno da je što viže zemalja suzdržano ili da glasuju protiv nego za rezoluciju što bi za Srbiju bio herojski politički uspjeh.

Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) trebala bi 2. maja razmatrati prijedlog rezolucije kojom se podsjeća na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, a što je izazvalo oštro protivljenje Srbije, a Vučić smatra kako usvajanje rezolucije predstavlja tek uvod u novi pritisak na Srbiju od koje će iz Sarajeva nakon toga tražiti ukidanje RS, a od Beograda plaćanje ratne odštete.

Vučić je kazao kako pravo glasa u UN-u imaju 84 afričke zemlje te zemlje latinoameričke i karipske skupine te dodao da se u New Yorku susreo s više od polovice predstavnika tih zemalja.

“To su za nas izuzetno važni kontinenti i narodi, uvijek su prijateljski raspoloženi prema nama, osjećaju brigu Srbije i zato su rezervirani prema svemu”, rekao je Vučić u intervjuu za Radioteleviziju Srbije.

Vučić je istaknuo da Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus o stavu oko aplikacije Kosova za članstvo u Vijeću Evrope, kao ni konsenzus o rezoluciji o Srebrenici, ali nikoga za to nije briga.

“Oni će ionako glasati kako hoće, baš ih briga što to nema veze. I ovdje vam je isto. Je li Lagumdžija dobio saglasnost za ovo? Pa nije. Nije ni pitao, naravno”, rekao je Vučić te dodao da rezolucija o Srebrenici otvara Pandorinu kutiju iz koje će izaći samo problemi i dodatne podjele u svijetu.

“Dan nakon toga Rusi će podnijeti zahtjev za donošenje rezolucije kojom se osuđuje njemački genocid nad ruskim i sovjetskim narodom. A hoćemo i za ono što su radili Nijemci, i za ono što su radili Hrvati, i za mnoge druge. Dan poslije, kad kažem metaforički dan poslije, hoće li to biti mjesec ili pet, svejedno je“, rekao je Vučić.

Srbijanski predsjednik tvrdi kako u UN-u imaju dvije skupine zemalja i to one koje se uvijek ponašaju odgovorno i odmah proslijede povratne informacije, te kako od nekih i dalje očekuje odgovor iako je s njima obavljeno nekoliko krugova konsultacija.

“Ovdje je temeljni problem zašto donosite tu rezoluciju – iz pijeteta, kajanja? Pognuo sam glavu ispred spomenika žrtvama, položio cvijet i, iako sam napadnut, odmah sam ih pozvao na razgovor. Ali zašto kažete da to nije kolektivna osuda, kad svi znaju da nemate nijedno ime u toj rezoluciji”, rekao je Vučić.

U rezoluciji o Srebrenici se podsjeća na razmjere genocida u kojem su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubili više od osam hiljada srebreničkih Bošnjaka i poziva se da 11. juli bude proglašen međunarodnim danom sjećanja na žrtve tog zločina kao i na privođenje pravdi preostalih počinitelja, te na sankcioniranje onih koji negiraju genocid.

Predsjednik i član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić razgovarali su prošle sedmice u UN-u s predstavnicima država članica te organizacije u sklopu nastojanja da se u Općoj skupštini osigura natpolovična potpora nužna za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici o čijem bi se prihvaćanju trebalo odlučivati na zasjedanju Opće skupštine UN-a 2. maja.