Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Njemačka mijenja propise od 1. augusta, slijedi li egzodus vozača iz BiH

Njemačka je odlučila od 1. augusta 2023. službeno priznati sve vozačke dozvole iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, sa svim položenim kategorijama za putnička i teretna vozila.
Ovakva odluka sigurno će doprinijeti i većem broju odlazaka iz BiH jer će se tako olakšati proces viziranja. Pretpostavka je da bi se, prije svega, trebao povećati broj odlazaka kvalificiranih i profesionalnih vozača, koji su jako traženi u Njemačkoj, a samim tim otežati situacija u BiH zbog nedostatka vozača, piše portal Večernjeg lista BiH.

U Bosni i Hercegovini registrirana su 23.773 vozača. Podaci pokazuju kako su ukupno registrirana 29.454 kamiona i autobusa te 4663 njihova vlasnika. Profesionalni vozači autobusa i kamiona i dalje su među najdeficitarnijim zanimanjima kako u inozemstvu tako i u BiH. Nekim kompanijama nedostaje ih po 50, pa čak i više.

Pojedine kompanije u BiH odlučile su budućim radnicima omogućiti polaganje vozačkog ispita i tako osigurati radnu snagu. Samo u protekle četiri godine našu zemlju napustilo je šest i po hiljada profesionalnih vozača, a najava uvođenja jedinstvenih digitalnih vozačkih dozvola na prostoru Evropske unije u idućim mjesecima mogla bi pokrenuti novi val odlaska vozača u inozemstvo, piše portal Večernjeg lista BiH.

Prijevoznici upozoravaju kako će se Bosna i Hercegovina, ako se ovako nastavi, ubrzo suočiti s tim da neće imati ko prevoziti ni robu ni putnike. Njemačka, koja potražuje nekoliko desetaka hiljada vozača kamiona i autobusa, trenutno ne priznaje vozačke dozvole iz BiH pa svi vozači koji namjeravaju raditi u ovoj zemlji moraju ponovno polagati vozački ispit, što košta oko tri hiljade eura.

Ove prepreke za bh. vozače uskoro više neće biti. Jedinstvene digitalne vozačke dozvole za sve zemlje članice Evropske unije, među ostalim, olakšat će i zamjenu vozačke dozvole koja je izdana u državi koja nije članica Unije za dozvolu države u kojoj vozač želi raditi.

Jedan od glavnih razloga čestog emigriranja profesionalnih vozača je visina plaće, koja je u zemljama Evropske unije znatno veća nego u BiH. Svjesni tog problema, poslodavci u Bosni i Hercegovini posljednjih godina podižu plaće te one dosežu i do 2500 maraka. Međutim, ne mogu se nositi s iznosima koje za taj posao plaćaju kompanije u inozemstvu. U Njemačkoj je plaća vozača pet hiljada eura, u Engleskoj pet hiljada funti, a u Americi pet hiljada dolara.

Uz Njemačku, veliki broj vozača iz Bosne i Hercegovine novog je poslodavca pronašao na adresama bliže doma, odnosno u Sloveniji i Hrvatskoj. Povećanje plaća kroz smanjenje doprinosa jedini je način da se zaustavi odlazak vozača u inozemstvo.

– Jedini je to način da zaustavimo odljev ljudi u inozemstvo jer bismo tako omogućili ljudima da normalno žive. Siguran sam da je 95 posto njih više zainteresirano biti sa svojim obiteljima u svom gradu nego ići u inozemstvo – ističe Safudin Čengić iz Udruženja za transport u Privrednoj komori Federacije BiH.

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Almir u ratu otišao u Švedsku i postigao ogroman uspjeh: Nije zaboravio na svoje korijene i to prenosi mlađim naraštajima

Almir Karahodža je kao dijete napustio Stolac, te je sa porodicom otišao put Švedske. U ispovijesti za N1 govorio je o tome kako je nakon završetka dva fakulteta postao uspješan poslovni čovjek koji rukovodi velikim lancem stomatoloških ordinacija u Švedskoj.

Međutim, on nije zaboravio svoje korijene i odakle dolazi, te svoje slobodno vrijeme posvećuje malađim generacijama koje podučava bosanskim narodnim igrama i nošnjama te kulturi i tradiciji sa ovih prostora.

Na početku je Karahodža govorio o svom putu iz ratom zahvaćene BiH ka Švedskoj.

“1994. godine smo došli u Švedsku. Sve je to krenulo da se čovjek morao boriti. Prvo se borilo u ratu, da ostaneš živ, da preživiš. Nismo imali hrane, ničega. Otac bio u zatvoru. Onda smo dobili drugu šansu da živimo u drugoj državi, pa je i tu krenula borba. Ne možeš sebe gledati kao žrtvom i doseljenikom, već kako da uspiješ u novoj državi i sredini”, prisjetio se Karhodža.

Sada je on direktor stomatoloških klinika širom Švedske.

“Imamo preko 240 uposlenika i ja sam tu regionalni šef i direktor firme”, naveo je on.

Također, Karahodža je za N1 je naglasio šta je za njega najveći uspjeh otkako je iz ratom zahvaćenog Stoca stigao u Švedsku.

“Moj najveći uspjeh je da nisam zaboravio ko sam i šta sam i to je zahvaljujući roditeljima. Ponos je preživjeti rat i nastaviti dalje. Ne gledati sebe kao gubitnika iako su moje najljepše godine oduzete kao i mnogim mojim vršnjacima. Meni je bilo da što više pokažem u novoj državi”, istakao je Karahodža.

Svoje slobodno vrijeme Karahodža posvećuje djeci i kako da djeca rođena u Švedskoj ne zaborave kulturu i tradiciju iz BiH.

“Formirao sam svoje KUD Zlatni behar 2010. godine. Od tada smo osam puta prvaci Švedske. Sva ova djeca koja igraju su rođena u Švedskoj i kada obuku narodnu nošnju, vidiš Bosnu u njima”, s ponosom je istakao Karahodža.

Karahodža je dodao da su i Šveđani oduševljeni kada vide djecu u bosanskoj narodnoj nošnji. Volio bi, kaže, da provodi vrijeme malo u Švedskoj, malo u BiH.

“Mora li se ići u penziju sa 68, 69. godina. Zašto ne otići sa 55. godina?”, kazao je.

Pogledajte ovu inspirativnu priču u videu na ovom LINKU.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Načelnik Vojnića u Hrvatskoj tražio vojsku na granici sa BiH: ‘Ne osjećamo se sigurno’

Načelnik Vojnića u Hrvatskoj tražio vojsku na granici sa Bosnom i Hercegovinom i kritikovao Andreja Plenkovića zbog njegove reakcije, prenosi Hina.

Načelnik Vojnića u Hrvatskoj Nebojša Andrić i saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot kritikovali su danas hrvatske vlast zbog migrantske krize i nezakonitih prelazaka u Hrvatsku, a Troskot je poručio da je ozbiljno povrijeđen hrvatski suverenitet pa bi na granicu trebalo poslati vojsku.

Andrić je na konferenciji za novinare zatražio vojsku na granici, a povod za to je izjava komesara policije Unsko-sanskog kantona da na pograničnom području djeluje skupina migranata iz Afganistana naoružana vatrenim automatskim oružjem, koja iznuđuje i pljačka migrante, a od policije iz BiH se sklanja u Hrvatsku.

“Tražimo da se granica hitno zatvori i vrati sigurnost u domove. S obzirom na pucnjavu na granici i na spoznaje da postoji naoružana skupina, ne osjećamo se sigurno. Svi smo tu u kućnom pritvoru i tražimo zaštitu”, rekao je Andrić. Izrazio je duboko razočaranje izjavom premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska neće graditi zidove i ograde prema Hrvatima u BiH.

“Jedan sam od Hrvata iz BiH, a za moje je rođake ograda već podignuta jer moraju čekati satima na graničnom prijelazu da uđu legalno u Hrvatsku. Dok preko granice ne mogu prenijeti niti sendvič, pretresa ih se i maltretira, drugi mogu nesmetano prelaziti granicu”, poručio je Andrić.

Andrić je bio član HDZ-a, ali kaže da je prije par mjeseci napustio HDZ i za sada nije član niti jedne stranke. Troskot je ustvrdio da su migranti nedavno pucali na hrvatsku specijalnu policiju.

“Metak je pogodio u drvo prošavši između dvojice policajaca. Da je metak pogodio policajca, bi li ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović rekao da je policajac ubio samoga sebe nespretnim rukovanjem oružjem”, upitao je.

Rečeno je da su migranti pucali iz nervoze, a što je s našim ljudima? Policija radi odličan posao, ali visoke politike nema nigdje, kaže Troskot. Također je rekao da je iz geostrateških razloga pogrešno graditi centar za prihvat migranata kod Krnjaka u Karlovačkoj županiji.

Poručio je da se migranti ne bi olako upuštali u prelazak granice, ako bi znali da je čuva vojska, a državni vrh nazvao “mlakonjama” istaknuvši da prije svega misli na premijera i ministra unutarnjih poslova. Također smatra da bi se lokalne zajednice mogle samoorganizirati “jer im nacionalna politika neće pomoći”.

HINA

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Šta se dešava: Njemačka uvodi kontrole na granicama sa dvije zemlje

Njemačka ministrica unuttašnjih poslova Nancy Faeser najavila je uvođenje pograničnih kontrola i na granici prema Poljskoj i Češkoj, prenose danas, 23. septembra, njemački mediji.

“Mislim da sada moramo biti pragmatični i uvesti stacionarne pogranične kontrole i na granicama prema Poljskoj i Češkoj“, rekla je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) u razgovoru za dnevnik “Welt am Sonntag”.

 

Ona je rekla kako već sada postoje dubinske kontrole u pograničnim područjima koje će se nadopunjavati stacionarnim kontrolama na samoj granici. Faeser je istovremeno rekla kako se ne smije očekivati da će uvođenje stalnih kontrola granica prema Poljskoj i Češkoj riješiti problem ilegalnih migracija.

“Ovo je samo jedan od instrumenata koji bi trebali pridonijeti smanjenju broja izbjeglica koje dolaze u Njemačku”, rekla je njemačka ministrica unutrašnjih poslova.

 

Faeser je mjesecima odbijala zahtjev opozicije i saveznih pokrajina na istoku Njemačke koje se nalaze na udaru sve snažnijeg vala izbjeglica koje u posljednje vrijeme pojačano dolaze preko Češke i prije svega Poljske. Ovakve kontrole još od 2015. postoje i na njemačko-austrijskim graničnim prijelazima.

Najavu Faeser da ipak uvede kontrole prema Poljskoj i Češkoj pozdravili su sindikati policajaca kao i demokršćanska opozicija.

Kako javlja javni servis ARD, u posljednje vrijeme tzv. Balkanska ruta do Njemačke vodi pojačano preko Mađarske i dalje Slovačke, Češke ili Poljske. Kao razlozi za promjenu rute se navodi pojačana kontrola na granici Hrvatske prema BiH kao i strožiji režim registracije izbjeglica u Austriji.

Faeser je rekla kako je jedan od razloga povećanja broja izbjeglica i činjenica da sporazum između Europske unije i Turske o sprječavanju odlaska izbjeglica prema EU “trenutno ne funkcionira dobro”.

Borba za smanjenje broja izbjeglica glavna je društveno-politička tema posljednjih dana u Njemačkoj, a vlada je signalizirala opoziciji kako teži nadstranačkom rješenju ovog pitanja.

U prvih osam mjeseci ove godine u Njemačku je stiglo preko 200.000 izbjeglica što je više nego cijele prošle godine, a vlasti strahuju kako bi brojke mogle dosegnuti razmjere iz kriznih godina 2015. i 2016. kada je u Njemačku stiglo preko milion izbjeglica mahom iz Sirije.

Gradovi i općine već mjesecima šalju apele na saveznu vladu da zaustavi priljev izbjeglica zbog popunjenosti prihvatnih kapaciteta i probijanja financijskih okvira.

Radiosarajevo.ba

Nastavi čitati

Najčitanije

✕