Kakav će biti ishod energetske krize? To ovisi o politici. Hoće li mjere štednje u javnosti izazvati solidarnost ili otpor? To će biti jasno tek onda kada stignu računi, i to tijekom zime. Ipak, kancelar Olaf Scholz ne želi čekati, što se vidi i po njegovoj izjavi za njemački javni servis ARD prošlog mjeseca, kada je rekao da su rastući troškovi grijanja poput „bačve baruta za društvo”, piše Deutsche Welle. Javnim eksponiranjem ovog problema, kancelar i njegova vlada pokušavaju spriječiti izbijanje nemira u zemlji.

„Time što opisuje energetsku krizu kao ‘bačvu baruta‘ kancelar pokušava pripremiti teren za ključne odluke“, izjavio je za DW Ricardo Kaufer, profesor političke sociologije na Sveučilištu u Greifswaldu. Kaufer je dodao da Scholz tako pokušava privoljeti potencijalno komplicirane aktere na kompromis.

Drugim riječima, njemački kancelar tako signalizira koalicijskim partnerima, političkoj oporbi, poslovnom i civilnom društvu, da se svako prepiranje oko političkih mjera radi na štetu države.

Mjere i poruke

Bundestag je već usvojio zakon kojim se najugroženije stanovništvo želi poštedjeti velikih skokova cijena. Istovremeno, njemačkim komunalnim poduzećima će biti dozvoljeno da dio dodatnih troškova energije prebace na potrošače.

Takvim potezima vlasti demonstriraju hod po tankoj žici. Vlada želi pomoći kućanstvima, posebno onim ljudima s niskim primanjima, ali ta pomoć ne ide tako daleko da se baš „uništi” motivaciju građana da i sami štede energiju.

Moguće je da će doći do nekih olakšica za građane nakon ljetne pauze, ali i dalje je nepoznato kako će one točno izgledati.

Najmanja stranka vladajuće koalicije, liberali (FDP), kontrolira Ministarstvo financija, što im daje značajnu moć. Resorni ministar Christian Lindner je jasno stavio do znanja da namjerava štedljivo koristiti tu moć, on se zalaže za vrijednosti svoje stranke – odnosno niske poreze, niske državne izdatke i što manje regulative. S druge strane, Scholzova Socijaldemokratska stranka (SPD) i Zeleni se zalažu za velikodušniju pomoć građanima.

Čak i ako vlada uvede mjere koje treba uvesti, poruke koje ona time šalje građanima mogu biti pogrešne. Da su novac i resursi samo pola dobivene bitke, to je već pokazala i pandemija. Podjednako je bitna jasna i dosljedna komunikacija. „Percepcija je odlučujuća”, kaže za DW Evelyn Bytzek, profesorica političke komunikacije na Sveučilištu Koblenz-Landau. „Na kraju krajeva, svi se ponašamo više u skladu s onim što smatramo istinitim, nego s onim što je doista istina.”

Ona dodaje da je simbolika moćno oruđe u održavanju javne podrške i ukazala je na posjet Gerharda Schrödera poplavljenim područjima u istočnoj Njemačkoj 2002. godine, što mu je na koncu i donijelo pobjedu na saveznim izborima u jesen te godine.

Scholz je pobijedio na prošlogodišnjim izborima dijelom zbog svog pasivnog stila rukovođenja, nalik Angeli Merkel. Međutim, ako građani primijete da na brodu nema kapetana, taj pasivni stil može se pretvori u njegovu slabost.

„Kriza nije samo opasnost, već je to i prilika da se pridobije povjerenje ako se tom krizom dobro upravlja”, istakla je Bytzek.

Vicekancelar Robert Habeck to, izgleda, itekako shvaća. Kao ministar gospodarstva Habeck ima vodeću ulogu u energetskoj politici i mora donositi teške odluke koje su često bile suprotne liniji njegove stranke (Zeleni). Ipak, ankete pokazuju da je osvojio mnoštvo političkih poena, jer je redovito objašnjavao razloge koji su doveli do donošenja tih odluka.

Međutim, postoje i granice u političkoj komunikaciji. Habeck je u zadnje vrijeme bio izviždan na nekoliko javnih događaja.

Procjena rizika

Iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) za DW objašnjavaju da se, ovisno od tome u kojoj mjeri troškovi i opskrba energijom budu opteretili društvo, mogu očekivati protesti istih razmjera kao i oni koji su organizirani protiv mjera za suzbijanje koronavirusa.

„Možemo pretpostaviti da će populisti i ekstremisti ponovo pokušati utjecati na prosvjede na svoj način“, kaže glasnogovornica MUP-a za DW i dodaje da ekstremistički akteri i neke skupine u Njemačkoj mogu izazvati nemire, ako im to „dozvole” odgovarajući uvjeti vezani uz krizu u društvu.

Savezna policija, koja je u nadležnosti MUP-a, kaže za DW da za sada nema uvid u konkretne prijetnje vezane uz energetsku krizu.

Nestabilnost u Njemačkoj ima negativnu konotaciju, smatra znanstvenik Kaufer, jer se, kako kaže, ona često povezuje s krvavim uličnim sukobima zbog hiperinflacije tijekom Weimarske republike, koji su doveli i do porasta popularnosti nacista. Nisu prepoznati pozitivni primjeri iz njemačke povijesti, nastavlja Kaufer, te dodaje: „Postoji strah od protesta, postoji strah da će ljudi poduzeti neke akciju bez procesa legitimacije, na primjer izbora.”

Kao pozitivne primjere prosvjeda iz prošlosti koji bi trebali dobiti više mjesta u kolektivnom sjećanju, Kaufer navodi ulične proteste u Istočnoj Njemačkoj 1953. godine, mirnu revoluciju 1989. i zapadnonjemački anti-nuklearni pokret 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.