BiH
Novo odredište za iseljavanje: Građani BiH više ne biraju Njemačku, sada idu u ovu državu
Prije deset godina, kada je izvršen posljednji popis u Bosni i Hercegovini, popisano je 3,531.159 osoba, a od tada do danas brojčano stanje bh. građana svedeno je na procjene.
Tako ona koja datira od sredine 2022. godine, a iza koje stoji Agencija za statistiku BiH, pokazuje da nas je bilo oko 3.434,000. Ili, kada se povuče crta, jednostavni izračun pokazuje da je u tom razdoblju BiH izgubila svega oko 97.000 građana, što je podatak kojem niko ne vjeruje, a ponajmanje demografi. Pojednostavljeno rečeno, danas apsolutno ni od koga ne možete dobiti informaciju o tome koliko nas je u BiH, objavio je Večernji list BiH.
Službeni podaci
Kada govorimo o emigraciji iz Bosne i Hercegovine na godišnjoj razini, jedini podaci u Bosni i Hercegovini koji se mogu koristiti kao statistika emigracija po godinama su oni koje vodi Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine radi iseljenja u druge države.
Prema njihovim podacima, u 2023. godini 2777 je osoba odjavilo boravak u Bosni i Hercegovini, stoji u migracijskom profilu za 2023. godinu, a koji je objavilo Ministarstvo sigurnosti BiH. Ti podaci ne mogu biti pokazatelji trenda emigracije iz Bosne i Hercegovine jer ne predstavljaju sveukupne podatke o iseljavanju iz Bosne i Hercegovine, ali upućuju na to da su najčešće destinacije za emigrante iz Bosne i Hercegovine zemlje Europske unije, piše Večernji list BiH.
Četiri države u koje najčešće odlaze državljani Bosne i Hercegovine su Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska. Najviše ljudi koji su se prošle godine odjavili iz BiH otišlo je u Hrvatsku, tačnije njih 719, slijedi Austrija, gdje se odselilo 618 osoba. Neočekivano, tek na trećem mjestu našla se Njemačka, gdje su se odselile 533 osobe. Na četvrtom mjestu je Slovenija s 476 osoba, dok se u sve ostale zemlje odselilo 96 osoba.
Pa se tako službeno iz BiH lani odselilo samo 2777 osoba. Godinu ranije odabir zemalja bio je znatno drugačiji. Naime, službeno su se tada iz BiH u četiri zemlje odselile 2554 osobe. Najviše njih otišlo je u Njemačku – 834, na drugom mjestu našla se Austrija – 767, na trećem je bila Hrvatska, gdje se odselilo 627 osoba, a na četvrtom Slovenija, gdje se odselilo 326 građana BiH.
Isti redoslijed zemalja bio je 2021. godine, s tim da su se u Njemačku odselile 802 osobe, Austriju 778, Hrvatsku 635, a u Sloveniju 498 osoba. Zanimljivo je da se u 2020. godini iz Bosne i Hercegovine u Njemačku odselilo dvostruko više osoba nego prošle godine. Pa tako službeni podaci za tu godinu pokazuju da se iz BiH u Njemačku odselilo 1006 osoba, Austriju 861, Sloveniju 617, a Hrvatsku 581.
Ostaju prijavljeni
Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u posljednjih desetak godina iz Bosne i Hercegovine je otišlo oko 600.000 građana.
“To je naša statistika, to je naša procjena na osnovi terenskog rada”, kazala je ranije Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Ona vjeruje da u BiH danas ne žive ni tri miliona ljudi. Kaže da se, službeno, u posljednjih sedam-osam godina iz Bosne i Hercegovine odjavilo oko 90.000 građana, odnosno oni nemaju više bh. državljanstvo.
Ona, međutim, napominje da naši ljudi, kada odlaze, nisu u obvezi odjaviti se iz mjesta u kojem su živjeli, tako da se vode kao neko ko još živi tu, a fizički su izvan granica Bosne i Hercegovine.
“Imamo čak primjere da se ljudi i po pet godina ne odjavljuju jer im to nije zatraženo u zemljama u koje su otišli”, rekla je Zukić.
Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine dosegnulo je zabrinjavajuće razmjere, a podaci pokazuju da se veliki broj građana odlučuje za trajni odlazak iz zemlje. Zbog sve većeg odljeva radne snage, posebno mladih i kvalificiranih radnika, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju budući ekonomski razvoj i stabilnost društva. Ako se ovaj trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne, od depopulacije do urušavanja socijalnih i ekonomskih struktura zemlje, što zahtijeva hitne mjere i strategije kako bi se zaustavio ovaj masovni egzodus.
BiH
Ademović: Trojka bez Schmidta ne smije ni u toalet, a kamoli u smjenu Špirića!
Faktor
BiH
Nedeljko Elek prijetio Zvonku Komšiću: ‘Trebat će ti pasoš da dođeš na Jahorinu ili u Trebinje’
“Hajde više, prestani prijetiti već uradi. Da vidimo. Čuj ti da svojataš našu Jahorinu, govedo migrantsko”, “Nedeljko, volio bih da me lično ti zaustaviš i tražiš pasoš na Jahorini. Da te vidim, Turčine”, samo su od nekih komentara na Elekovu objavu
Nakon što je lider stranke Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović gostovao u Jutarnjem programu BHRT-a te upao u žestoku polemiku i verbalni sukob sa voditeljem Zvonkom Komšićem, što je rezultiralo prekidom emisije, došlo je do priličnog političkog potresa u BiH. Poslije Vukanovićeve reakcije, u hajku protiv voditelja Zvonka Komšića uključio se i jedan od najodanijih saradnika Milorada Dodika, predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina, Nedeljko Elek.
Elek nije birao riječi odgovarajući Komšiću na opasku da bi oni koji ne navijaju za BiH trebali sreću potražiti u Srbiji. Njegova poruka otišla je dalje od običnog prepucavanja i predstavlja skoro pa direktnu prijetnju Komšiću.
– Nećemo mi ići u Srbiju ali će tebi trebati pasoš da dođeš na Jahorinu ili u Trebinje… – napisao je Elek na platformi X.
Ova objava izazvala je buru komentara i rekacija koji su napali Eleka i stali u odbranu Komšića.
“Pa zar ti još nije jasno da vas u Srbiji ne žele pa ne možete ići tamo. Teško vama, nigdje niste pristali gurate se negdje gdje vas neće. Žalosno nigdje ponosa”, “Hajde više, prestani prijetiti već uradi. Da vidimo. Čuj ti da svojataš našu Jahorinu govedo migrantsko”, “Nedeljko volio bih da me lično ti zaustaviš i tražiš pasoš na Jahorini. Da te vidim turčine”, “U Vojkoviće ćeš ti”, “Za to mu** trebaju”, samo su neki od komentara na Elekovu objavu.
(DEPO PORTAL/au)
BiH
U Mostaru pokušali ukloniti mural ratnom zločincu Slobodanu Praljku, spriječila ih okupljena grupa
U mostarskom naselju Ortiješ u danas je pokušano uklanjanje murala posvećenog ratnom zločincu Slobodanu Praljku, a prema informacijama s terena, akcija nije dovršena, piše portal Mostar.live.
Riječ je o muralu čije je uklanjanje ranije zatražio zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan, nakon čega je, prema ranijim informacijama, za mural u Ortiješu pokrenut postupak uklanjanja.
Prema informacijama s mjesta događaja, u Ortiješu se okupio jedan broj građana koji su se usprotivili uklanjanju murala.
Nejasno je zašto policija i inspekcija nisu obavili posao za koji su zakonom nadležni.
BiH
Dodik o uspjehu Zmajeva: U kući niko nije gledao utakmicu, na kraju sam saznao da su naši pobijedili
BiH
Ako od oktobra niste putovali u EU, evo šta vas čeka na granici zbog EES sistema
Evropska unija je odlučila uvesti EES sistem radi poboljšanja upravljanja vanjskim granicama te osiguranja poštivanja propisanog trajanja boravka u državama članicama.
Sistem se od 12. oktobra primjenjuje na svim međunarodnim graničnim prijelazima, kao i na onim pograničnim prijelazima koji su temeljem Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine privremeno određeni za međunarodni promet. Od danas, 10. aprila, sistem je u punoj primjeni.
Posebne trake na granicama za državljane trećih zemalja
Na graničnim prijelazima postoje posebne ulazno/izlazne EES trake primarno za one putnike trećih zemalja koji podliježu EES sistemu (sistem će bez obzira na to biti operativan na svim ulazno/izlaznim trakama zbog perioda velikih gužvi i vršnih opterećenja kada će biti neophodno za EES potrebe koristiti i druge trake).
EES se primjenjuje na određene državljane trećih zemalja koji ulaze ili izlaze iz schengenskog prostora. Od primjene su izuzeti putnici koji su nositelji boravišne iskaznice, boravišne dozvole ili viza za dugotrajni boravak, kao i nositelji pogranične propusnice te na ostale izuzetke navedene u Uredbi EU.
EES sistem se ne primjenjuje na državljane Evropske unije uključujući i državljane Republike Hrvatske, bez obzira na mjesto prebivališta.
Šta bilježi EES sistem?
EES elektronski bilježi vrijeme, mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja koji imaju odobrenje za kratkotrajni boravak u državama članicama EU te izračunava trajanje dopuštenog boravka.
Kako izgleda uzimanje podataka na granici?
Prilikom prvog ulaska nakon uspostave EES sistema, uz podatke o putnim ispravama, prikupljaju se i biometrijski podaci – otisci četiri prsta desne ruke i slika lica (kreira se lični EES dosje, uz pripadajuću bilješku o vremenu i mjestu ulaska/izlaska).
Prilikom ponovnog dolaska, identitet putnika se biometrijski potvrđuje usporedbom uživo snimljene slike lica i prethodno pohranjenih podataka.
Kod izlaska iz schengenskog prostora također će se biometrijski provjeravati identitet državljana trećih zemalja, usporedbom uživo snimljene slike lica, uz provjeru putne isprave.
A kod djece?
Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od uzimanja otisaka prstiju, dok se slika lica uzima bez obzira na starost osobe.
Ako putujete avionom:
Samouslužni EES kiosci nalaze se na šest zračnih luka u Hrvatskoj: Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar i Rijeka.
Kiosci su namijenjeni državljanima trećih zemalja koji prvi put ulaze u schengenski prostor i još nemaju kreiran dosje putnika, koji nisu nositelji boravišnih dozvola, boravišnih iskaznica, viza za dugotrajni boravak te ne pripadaju među druge izuzete kategorije prema Uredbi (EU) 2017/2226.
Kako izgleda proces na kiosku?
Putnik na kiosku prolazi predregistraciju koja uključuje: skeniranje putne isprave, izuzimanje biometrije lica i otisaka četiri prsta desne ruke, kratak upitnik o razlogu dolaska.
Koliko se čuvaju podaci u EES-u
Osobni podaci određenih državljana trećih zemalja (osobni EES dosje s pripadajućim bilješkama o ulasku i izlasku) u pravilu se čuvaju tri godine nakon zadnjeg izlaska iz schengenskog prostora, nakon čega se automatski brišu, dok se osobni podaci određenih državljana trećih zemalja koji nisu izašli iz državnog područja država članica unutar dopuštenog razdoblja boravka čuvaju pet godina.
Gužve na granicama
Za očekivati je da će se povećati trajanje granične kontrole na cestovnim graničnim prijelazima jer će određeni putnici iz trećih zemalja prilikom prvog dolaska nakon uspostave morati izaći iz vozila radi kreiranja osobnog EES dosjea i kasnije radi provjere identiteta.
Očekuje se da će se čekanja smanjiti nakon uhodavanja sustava i stvaranja većeg broja osobnih EES dosjea.
KLix
BiH
EES sistem stupa na snagu: BiH bi mogla ostati bez 20.000 vozača
Puna primjena EES sistema počinje danasa gužve na granicama već se očekuju. Ručno pečatiranje pasoša zamijenjeno je biometrijskim skeniranjem, što donosi nove izazove za prevoznike iz Bosne i Hercegovine.
Neizvjesnost oko boravka vozača
Prevoznici će na granice krenuti napeti, nadajući se da će doći do automatskog „brisanja“ ili „resetovanja“ prethodno evidentiranih boravaka, čime bi dobili dodatne dozvoljene dane.
“Nismo tačno informisani da li će biti nulirani dani ili će se računati i dani koji su se već nakupili prilikom prvog skeniranja pri probnom dijelu ESS, nemamo zvanično ništa. Nemamo zvanično da li će biti nulirani dani”, rekao je Sanel Hodžić za N1.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto kaže da bi resetovanje dana trebalo biti omogućeno, ali priznaje da nema zvaničnu potvrdu iz Evropske unije.
“Ne čini mi se da je neka vrsta ignorisanja od Republike Hrvatske. Evo i predsjedavajuća Krišto je direktno razgovarala s njima na tu temu, ja sam u kontaktu sa ministrom Butkovićem. Nama samo treba sistemski pristup, sastanak sa nadležnim tijelima o konkretnim rješenjima o kojima treba da govorimo”, kazao je Forto.
Prijeti odlazak hiljada vozača
Iz Konzorcija Logistika upozoravaju da bi posljedice mogle biti ozbiljne za transportni sektor.
“Otprilike 20 hiljada se može računati da ćemo narednih 18 mjeseci izgubiti i zaposliti ih u zemljama EU. Slovenija, Hrvatska… to će se desiti. Nećemo moći naravno zabraniti odlazak, a naše transportne kompanije će dva-tri mjeseca uspjeti platiti doprinose i biti na prinudnom odmoru, tri hiljade ljudi smo sada imali na prinudnom odmoru zbog ovih zabrana. Znači 33% će biti selidba ili reorganizacija kapaciteta”, rekao je Velibor Peulić.
Pokušaji ublažavanja posljedica
Bh. prevozničke kompanije pokušat će reorganizacijom spriječiti kolaps transportnog sektora, uključujući preusmjeravanje na tržišta izvan Evropske unije.
Ipak, vozači ističu da rade u velikoj neizvjesnosti.
“Zadnjih mjeseci idemo na granicu ne znamo šta nas čeka, ogorčeni smo. Osjećaju vozači da su napušteni. Imaju ljudi obaveze, kredite… ako se bude primjenjivalo… oni za 15 dana u mjesecu ne mogu zaraditi dovoljno, koliko bi mogli za 25”, naveo je Hodžić.
Institucije traže rješenja
Iz Ministarstva komunikacija i prometa poručuju da rade na ublažavanju problema kroz saradnju sa susjednim državama i institucijama.
“Tu je bio ured za veterinarstvo koji nam je jako pomogao u smislu formulacije zaključaka koje treba uraditi sa Hrvatskom. Nije vezano za boravak, nego za usklađivanje radnog vremena inspekcija sa obje strane. Također, UIO moramo se sastati kako bi formulisali zahtjev za izmjene zakona koji bi omogućio ne samo povrat akciza, nego i reciprocitet sa državama gdje je to moguće”, rekao je Forto.
Naredni sastanak Radne grupe očekuje se u narednih 15 dana, dok će prva iskustva vozača nakon uvođenja sistema odrediti daljnje korake.
-
Sportprije 5 danaNijemci pitali Demirovića, hoće li kako je obećao, častiti cijeli stadion pivom: Ja lično ne pijem alkohol, ali…
-
Cazinprije 4 danaPotpredsjednik NS BiH: Irfan Durić o budućnost bh. nogometa i sportskom naslijeđu (VIDEO)
-
Sportprije 4 danaVasilj objasnio šta je bilo s Donnarummom: Prvi put mi se desilo nešto slično, tražio sam karton kod sudije
-
Sportprije 3 danaIrfan Durić otkrio kako će FSBiH podijeliti milione od plasmana Zmajeva na Mundijal: Najviše onima koji su najzaslužniji
-
Sportprije 4 danaOdbio je BiH jer se nadao Dalićevom pozivu pa ostao bez Svjetskog prvenstva
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselila Hašić (rođ. Mehmedović) Fatima
