Svijet / Zanimljivosti
Očajnički vapaj majke u Gazi: Ovo je moje jedino dijete…
Petomjesečni Abdulaziz al-Hourani leži u svom krevetu u bolnici al-Ahli u sjevernoj Gazi, a njegovo malo tijelo pokazuje znakove pothranjenosti. Težak samo 3 kilograma, Abdulaziz je upravo pušten s odjela intenzivne njege, gdje je liječen zbog teške pothranjenosti. Njegova majka kaže da ne može dobiti hranu koja mu je potrebna u Gazi. “Ovo je moje jedino dijete. Trebao bi težiti najmanje 5 kilograma, i jako sam zabrinuta za njegovo zdravlje. Ne mogu ga odvesti u inostranstvo jer su granice zatvorene”, kazala je očajna majka. Priču donosi BBC.
Abdulazizova priča nije jedinstvena. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od 8000 djece mlađe od pet godina dijagnosticirano je i liječeno od akutne pothranjenosti od početka rata – od tih 1600 bili su teški slučajevi.
Prošle sedmice, glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da su “već bila 32 smrtna slučaja pripisana pothranjenosti, uključujući 28 među djecom mlađom od pet godina”.
Početkom juna, UN-ova agencija za djecu, Unicef, izvijestila je da devet od 10 djece u Gazi doživljava ozbiljnu nestašicu hrane, preživljavajući na dvije ili manje grupe namirnica dnevno. Rečeno je da su “mjeseci neprijateljstava i ograničenja humanitarne pomoći urušili prehrambene i zdravstvene sustave, što je rezultiralo katastrofalnim posljedicama” i da su djeca “u opasnosti od pothranjenosti opasne po život”.
Prazne tržnice
Autor teksta napominje kako je rođen u Gazi, gdje je živio sa svojom porodicom – odakle je izjveštavao do februara.
Prije rata poznavao je četvrti al-Tufah na sjeveru Gaze kao užurbano mjesto s hiljadama kupaca. Ali kad kontaktira ljude koji su još tamo da ih pita o uvjetima, šalju mu slike koje pokazuju da je sada gotovo pusto.
“Nema paradajza, krastavaca, voća i kruha”, kaže Salim Shabaka, stariji čovjek na tržnici. Kaže da je izložena samo neka rabljena odjeća i ograničena količina konzervirane hrane.
“Nikad nismo upoznali ovakav život – ništa za kupiti ili prodati”, dodaje drugi ulični prodavač.
“Imam sedmero djece i nisam primio nikakvu pomoć”.
Svakodnevno se stvaraju dugi redovi ispred “Tikkeyasa” – malih štandova s hranom koji nude besplatne obroke. Mnoge su financirali imućniji pojedinci u sjevernoj Gazi, ali manjak zaliha znači da je njihova budućnost neizvjesna.
Za sada neka djeca tu odlaze po topli obrok, a druga po vodu pješače daleko.
Glad i bolest
Gotovo svaki dan razgovara s rodbinom i prijateljima u Gazi. Na slikama koje mu šalju vidi da su smršavjeli i primjećuje promjenu na njihovim licima.
I dr. Tedros iz WHO-a upozorio je da “uprkos izvještajima o povećanoj isporuci hrane, trenutno nema dokaza da oni kojima je najpotrebnija dobivaju dovoljnu količinu i kvalitetu hrane”.
Dodao je da zbog nesigurnosti i nedostupnosti trenutno mogu raditi samo dva stabilizacijska centra za teško pothranjene pacijente. Upozorio je da nedostatak zdravstvenih usluga, čiste vode i sanitarnih uvjeta “značajno povećava rizik od pothranjene djece”.
Situacija znači da je širenje zaraznih bolesti, poput hepatitisa, također vjerojatnije. Većina bolnica i klinika je zatvorena, a one koje još rade oštećene su i prenapučene.
“Iscrpljeni smo i bez energije”, kaže Umm Fouad Jaber, starija žena iz Jabalije, u sjevernoj Gazi. “Raseljeni smo nekoliko puta, a ljude ubijaju svaki dan.”
“Jeli smo životinjsku hranu, a djeca i žene padaju u nesvijest zbog pothranjenosti. Bolesti su pojele naša tijela”.
Palestinski liječnik Moatasem Saed Salah, član odbora za hitne slučajeve u ministarstvu zdravstva koje vodi Hamas, potvrđuje da se svakodnevno bilježe desetine slučajeva pothranjenosti, posebno među djecom te trudnicama i dojiljama.
Kaže da se mnogi ljudi, koji već boluju od hroničnih bolesti, sada bore i s drugim zdravstvenim problemima.
Izazovi humanitarne pomoći
Rat je počeo nakon što je Hamas napao Izrael 7. oktobra, ubivši oko 1200 ljudi i odvevši 251 osobu natrag u Gazu kao taoce, prema izraelskim vlastima.
Ministarstvo zdravstva koje vodi Hamas kaže da je više od 37.000 Palestinaca ubijeno od početka rata, a još stotine hiljada ih je ranjeno ili raseljeno.
Stanovnici Gaze tražili su humanitarnu pomoć kako bi preživjeli, ali ne stiže dovoljno zaliha.
U jednom je trenutku prijelaz Rafah na egipatskoj granici na jugu Gaze bio glavna ulazna tačka za pomoć. Ali budući da Izrael sada kontrolira prijelaz s Gaze, on je zatvoren.
Također na jugu je prolaz Kerem Shalom iz Izraela. Otvorena je, ali su borbe ograničile dotok pomoći ovom rutom.
Nešto hrane također se šalje na sjever preko novih prijelaza, ali količina pomoći je pala za dvije trećine od 7. maja, prema podacima UN-a, a zalihe su sve manje na jugu, prema Svjetskom programu za hranu.
Plutajuće pristanište za pošiljke pomoći koji su izgradile SAD nije bilo u funkciji danima nakon što ga je oštetilo loše vrijeme, a od tada je privremeno premješten zbog visokog mora.
Dvadeset međunarodnih humanitarnih agencija upozorilo je da je “nepredvidivi dotok pomoći u Gazu stvorio privid poboljšanog pristupa dok je humanitarni odgovor na rubu kolapsa”.
Prošle sedmice, vlada Gaze koju vodi Hamas saopštila je da u Gazu ne stiže više od 35 kamiona dnevno, i rekla je da su oni jedini izvor hrane i lijekova za 700.000 ljudi u sjevernoj Gazi.
Ali u objavi na X od 13.juna, izraelsko tijelo odgovorno za humanitarnu koordinaciju, Cogat, navelo je: “Preko jedne milijarde funti hrane prebačeno je u Gazu od početka rata. Nema ograničenja u iznosu humanitarne pomoći, uključujući sve vrste lijekova koji mogu ući u Gazu”.
U drugoj objavi istog dana Cogat je saopštio da je 220 kamiona s humanitarnom pomoći ušlo u Gazu toga dana. Agencije za pomoć okrivljuju se za logističke propuste u distribuciji hrane i drugih potrepština, kazavši da više od 1.300 kamiona pomoći još uvijek čeka na prikupljanje.
UN kaže da je distribucija onoga što prođe ozbiljno otežana borbama, rušenjem reda i zakona i drugim izraelskim ograničenjima.
U nedjelju je izraelska vojska najavila dnevne “taktičke pauze vojnih aktivnosti” duž ceste u južnoj Gazi kako bi omogućila ulazak većih količina humanitarne pomoći. Ali je naglašeno da nema prekida vatre i da će se borbe nastaviti u Rafahu. Izrael kaže da je njegova operacija u Rafahu neophodna kako bi se izbacio Hamas iz onoga što naziva “posljednjim velikim uporištem” te grupe.
Ove stanke, za koje je rečeno da su počele u subotu, trajat će od 08:00 do 19:00 sati po lokalnom vremenu i utjecat će samo na rutu koja vodi sjeverno od prijelaza Kerem Shalom.
Glasnogovornik UN-a pozdravio je najavu, ali je u nedjelju primijetio da još nije povećana pomoć na terenu.
Agencije UN-a ranije su upozorile da bi se, ako se neprijateljstva nastave, više od milijun Palestinaca u Gazi moglo suočiti s teškom gladi do sredine jula.
BBC
Svijet / Zanimljivosti
Zašto uvijek ”tučemo” konja koji vuče, tj.radnika koji najviše radi!?
Svijet / Zanimljivosti
VIŠE OD 70.000 PRIJAVA ZBOG VELIČANJA RATKA MLADIĆA: PLJUŠTE ZAHTJEVI ZA SANKCIJE, OTKAZI I BOJKOTI ŠIROM BIH I DIJASPORE
Objave kojima se veliča ratni zločinac Ratko Mladić izazvale su veliki talas reakcija građana širom Bosne i Hercegovine, ali i među bh. dijasporom. Prema informacijama koje kruže društvenim mrežama i među organizovanim grupama građana, broj prijava zbog spornih objava i postupaka već je premašio 70.000.
Posebna pažnja usmjerena je na osobe zaposlene u institucijama i kompanijama čiji su postupci izazvali reakcije javnosti. Prema navodima koji se trenutno dijele, samo u Oružanim snagama BiH više od 100 prijava nalazi se u fazi analize, dok je oko 40 slučajeva već upućeno u dalju proceduru. Navodi se i da je nekoliko osoba već sankcionisano.
Pored pripadnika OSBiH, prijave su, prema istim informacijama, podnesene i protiv zaposlenih u drugim državnim institucijama. Spominje se i desetak slučajeva povezanih sa zaposlenima u državnom zatvorskom sistemu, kao i nekoliko osoba čiji se slučajevi razmatraju u okviru sigurnosnih službi.
REAKCIJE PRIVATNOG SEKTORA
Talasi reakcija nisu ograničeni samo na državne institucije. Prema navodima koji se pojavljuju u javnosti, određeni broj privatnih kompanija u BiH također je reagovao prema zaposlenima za koje se utvrdilo ili navodno utvrđuje da su veličali Mladića.
U pojedinim slučajevima spominju se otkazi u sigurnosnom sektoru, trgovini i drugim uslužnim djelatnostima. Istovremeno, građani pozivaju na bojkot pojedinih objekata čiji su vlasnici, prema tvrdnjama koje se objavljuju na društvenim mrežama, javno veličali ili zahvaljivali se Ratku Mladiću.
Prema tim navodima, najmanje 25 objekata sa sjedištem u Federaciji BiH trenutno se suočava sa pozivima na bojkot.
REAKCIJE STIŽU I IZ DIJASPORE
Organizatori i učesnici kampanje tvrde da se reakcije ne zaustavljaju na granicama Bosne i Hercegovine.
U Njemačkoj se, prema navodima koji se šire društvenim mrežama, govori o više slučajeva otkaza zaposlenima u različitim kompanijama i gradovima. Spominju se i slučajevi povezani sa zaposlenima na aerodromima i u privatnim kompanijama.
Slične informacije stižu i iz Austrije, dok se u drugim evropskim državama, uključujući Švicarsku, Dansku i Švedsku, navodno analiziraju prijave protiv osoba koje su javno veličale ratne zločince.
Ipak, važno je naglasiti da broj prijava, otkaza i drugih navodnih sankcija treba razlikovati od službeno potvrđenih podataka nadležnih institucija i kompanija.
NOVE REAKCIJE NAKON IZJAVA LIDIJE VUKIĆEVIĆ
Dodatne reakcije javnosti izazvale su i nove izjave glumice Lidija Vukićević, koja je posljednjih dana ponovo boravila u Srbiji i svojim javnim istupima otvorila pitanje odnosa prema Ratku Mladiću.
Za dio javnosti takve izjave predstavljaju dodatnu provokaciju i neprihvatljivo relativiziranje zločina počinjenih tokom rata u BiH.
Zbog toga se sve glasnije mogu čuti zahtjevi da se prema osobama koje javno veličaju ratne zločince primijene i strožije mjere, uključujući, tamo gdje za to postoje zakonski osnovi, zabranu ulaska u Bosnu i Hercegovinu.
„OVO NE FUNKCIONIŠE SAMO OD SEBE“
Iza velikog broja prijava, prema tvrdnjama učesnika kampanje, stoji organizovan rad većeg broja građana.
Navodi se da je u nekoliko timova angažovan veliki broj mladih ljudi koji prikupljaju informacije, dokumentuju sporne objave i podnose prijave nadležnim institucijama i kompanijama.
„Ovo ništa ne funkcioniše samo od sebe“, poručuju učesnici kampanje, naglašavajući da su brojni građani svoje vrijeme, energiju i lične podatke stavili na raspolaganje kako bi se reagovalo na javno veličanje ratnih zločinaca.
Prema njihovim tvrdnjama, u aktivnosti su uključeni ljudi iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine i dijaspore, uključujući brojne Krajišnike i članove različitih građanskih inicijativa.
PORUKA KOJA ODJEKUJE ŠIROM BIH
Bez obzira na to što se dio navedenih brojki i slučajeva još uvijek ne može nezavisno potvrditi, obim reakcija pokazuje koliko je pitanje veličanja Ratka Mladića i drugih pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i dalje izuzetno osjetljivo pitanje u Bosni i Hercegovini.
Za mnoge građane granica je jasna: sloboda izražavanja ne bi trebala biti izgovor za glorifikaciju ratnih zločina i njihovih počinilaca.
Sada ostaje da se vidi koliko će prijavljenih slučajeva dobiti institucionalni epilog i hoće li nadležne institucije, poslodavci i druge organizacije potvrditi razmjere sankcija o kojima se već danima govori u javnosti.
Svijet / Zanimljivosti
Najsigurnije zemlje svijeta u 2026.: Island ponovo na vrhu, BiH na 48. mjestu
Prema najnovijem Global Peace Indexu za 2026. godinu, stanje mira u svijetu dodatno se pogoršalo. Od 163 analizirane države, čak 99 zabilježilo je pad nivoa mira, dok su ratni sukobi i rast vojnih izdvajanja među glavnim razlozima sve veće globalne nestabilnosti.
Na vrhu liste ponovo je Island, koji titulu najmirnije zemlje svijeta drži još od 2008. godine. Slijede Novi Zeland, Švicarska, Slovenija i Irska, dok među deset najsigurnijih zemalja još ulaze Austrija, Portugal, Singapur, Finska i Japan.
Na drugom kraju liste nalazi se Rusija, koja je zauzela posljednje mjesto, dok najlošije rangiranih pet kompletiraju Sudan, Demokratska Republika Kongo, Ukrajina i Izrael.
🇧🇦 BiH na 48. mjestu
Kada je riječ o zemljama regije, Slovenija je ubjedljivo najbolje rangirana, zauzevši četvrto mjesto u svijetu. Hrvatska je 23., Crna Gora 30., Albanija 36., Sjeverna Makedonija 46., dok se Bosna i Hercegovina nalazi na 48. mjestu.
Kosovo je zauzelo 54. mjesto, dok je Srbija na 70. poziciji i najlošije je rangirana među zemljama bivše Jugoslavije obuhvaćenim ovom listom.
Izvještaj upozorava da svijet ulazi u period sve veće geopolitičke fragmentacije. Istovremeno rastu vojni budžeti, broj oružanih sukoba i ekonomski troškovi nasilja, koji su prema procjenama dostigli čak 21,8 biliona dolara.
Iako Evropa i dalje prednjači kao najmirniji dio svijeta, sve veća izdvajanja za odbranu pokazuju da sigurnost postaje jedno od ključnih pitanja narednih godina.
Svijet / Zanimljivosti
Berlin optužuje Moskvu za napad dronom u Leipzigu: Kremlj najavljuje odgovor
Njemačka vlada zvanično je optužila Rusiju da stoji iza pokušaja napada dronom na aerodrom Leipzig/Halle 4. augusta. Njemačke sigurnosne službe tvrde da pronađeni dron, eksploziv i sistem za aktiviranje odgovaraju obrascima ranijih ruskih hibridnih operacija.
Kremlj je odbacio optužbe. Glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da Berlin nije predstavio dovoljno dokaza i ocijenio da Njemačka ide prema daljnjoj eskalaciji odnosa. I rusko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je navode, dok je Vladimir Putin optužbe nazvao još jednom ozbiljnom greškom Berlina.
Incident se dogodio početkom augusta, kada je u blizini ukrajinskog teretnog aviona pronađen dron sa eksplozivnom napravom. Dron je uspješno onesposobljen, a aerodrom je privremeno obustavio saobraćaj. Kasnije su istražitelji pronašli i dodatne tragove koji bi mogli biti povezani sa operacijom.
Kao odgovor, Njemačka je najavila zatvaranje ruskog generalnog konzulata u Beču, raskid ugovora o Ruskom domu u Berlinu, nove sankcije i pooštravanje mjera prema ruskim državljanima. Rusija je poručila da će na njemačke poteze odgovoriti.
Slučaj dodatno zaoštrava već teško stanje u odnosima Berlina i Moskve i otvara novo pitanje o obimu ruskih navodnih hibridnih operacija u Evropi.
Svijet / Zanimljivosti
Čuda Allahovog stvaranja: Zašto mrav umire sam?
Ovo je slikovit primjer u životinjskom carstvu gdje jedinka stavlja interese zajednice ispred ličnih potreba
Ukoliko mrav oboli od neizliječive bolesti izdvaja se od ostatka zajednice i umire sam, a to čini kako bi se bolest ne bi proširila i na ostale članove zajednice, pogotovo imajući u vidu da bolest ostavlja traga na ponašanje mrava u obavljanju svojih zadataka.
Primjećeno je i to da oboljeli ne samo da se izdvaja od ostatka zajednice nego ostavlja sve svoje poslove i veze sa bilo kojim članom kolonije.
Također, primjećeno je da je to ponašanje kojem pribjegavaju svi članovi kolonije, bez obzira da li je već bolestan ili ima određene pokazatelje da će se razboliti.
Na kraju, imajmo na umu da ovo ponašanje nije svojstveno samo mravima nego se može primjetiti i kod drugih insekata koji žive u zajednicama, kao što su pčele.
Na ovaj način bolesni mrav štiti svoju zajednicu od širenja raznih bolesti.
Ovo je slikovit primjer u životinjskom carstvu gdje jedinka stavlja interese zajednice ispred ličnih potreba.
Prijevod i obrada: Akos.ba
BiH
Starlink stigao na korak do BiH: Građani već mogu naručiti opremu i rezervisati internet
„Svemirski internet“ kompanije SpaceX sve je bliže Bosni i Hercegovini. Građani BiH već mogu putem službene stranice Starlinka unijeti svoju adresu, naručiti opremu i uplatiti depozit za uslugu, što bi moglo značiti da se početak komercijalnog rada u BiH približava.
Američka kompanija SpaceX, u vlasništvu milijardera Elon Muska, registrovala je pravno lice u Bosni i Hercegovini, a najnoviji korak dodatno potvrđuje da kompanija ozbiljno priprema ulazak na tržište naše zemlje.
Riječ je o usluzi Starlink, koja omogućava pristup internetu putem mreže satelita koje SpaceX postavlja u niskoj Zemljinoj orbiti.
Građani BiH već mogu rezervisati opremu
Novost je da korisnici iz Bosne i Hercegovine sada na Starlinkovoj internet stranici mogu provjeriti dostupnost usluge unosom svoje adrese te započeti proces naručivanja opreme.
Korisnicima je omogućeno da uz depozit od devet dolara budu evidentirani na listi čekanja. Na taj način mogu rezervisati svoje mjesto za trenutak kada usluga i oprema budu dostupni na njihovoj lokaciji.
Ukoliko korisnik naknadno odustane od kupovine, depozit se, prema informacijama kompanije, vraća.
Kako funkcioniše Starlink?
Za korištenje Starlinka potrebna je satelitska antena, odnosno terminal koji se postavlja na lokaciji korisnika. Antena komunicira sa Starlinkovim satelitima u niskoj Zemljinoj orbiti, a korisnik putem posebnog uređaja dobija internet konekciju.
Za razliku od klasičnog interneta, nije potrebno postavljati optičke ili druge kablove do objekta, niti zavisiti od dostupnosti baznih stanica mobilnih operatera.
S obzirom na to da se Starlinkovi sateliti nalaze znatno bliže Zemlji od tradicionalnih geostacionarnih satelita, kašnjenje signala je manje, pa je iskustvo korištenja bliže klasičnom širokopojasnom internetu.
To posebno može biti značajno za korisnike u ruralnim i nepristupačnim područjima gdje nema kvalitetne optičke ili druge infrastrukture.
Kome bi Starlink mogao biti najzanimljiviji?
Starlink vjerovatno neće biti neophodan većini domaćinstava koja već imaju kvalitetnu optičku, kablovsku ili mobilnu internet vezu.
Međutim, usluga bi mogla biti posebno interesantna:
- vlasnicima vikendica u ruralnim područjima,
- korisnicima koji nemaju dostupnu optičku infrastrukturu,
- kompanijama i ekipama koje rade na udaljenim lokacijama,
- korisnicima koji često putuju,
- objektima na područjima sa slabom mobilnom pokrivenošću,
- firmama kojima je potrebna pouzdana internet veza na terenu.
Koliko bi Starlink mogao koštati u BiH?
Zvanični cjenovnik za Bosnu i Hercegovinu još nije objavljen, zbog čega se konkretne cijene ne mogu potvrditi.
Prema cijenama Starlinka na pojedinim tržištima u regionu, očekuje se da bi mjesečna pretplata mogla biti oko 55 KM, dok bi početni trošak za satelitsku opremu mogao iznositi nekoliko stotina maraka, potencijalno i oko 700 KM.
Ipak, konačne cijene, brzine, uslovi korištenja i eventualne promotivne ponude biće poznati tek nakon zvaničnog početka pružanja usluge u BiH.
Forto potvrdio da je procedura u toku
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto ranije je potvrdio da je procedura za ulazak Starlinka na tržište Bosne i Hercegovine u toku.
Kompanija je 22. maja 2026. godine Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK) podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca usluga pristupa internetu.
Nadležne institucije trenutno analiziraju dostavljenu dokumentaciju, a završetak regulatorne procedure bit će ključan za početak zvaničnog pružanja usluge.
Mogućnost rezervacije opreme za korisnike iz BiH predstavlja novi korak prema dolasku Starlinka na domaće tržište. Ako regulatorna procedura bude završena bez većih prepreka, korisnici bi uskoro mogli dobiti novu mogućnost za brz internet, posebno tamo gdje postojeća infrastruktura nije dovoljno razvijena.
Avion od nekoliko miliona ili helikopter koji može spašavati živote? Šta zapravo treba Krajini?
Čuvajmo tuđa prava i ne činimo zulum jedni drugima
Bosna i Hercegovina je prvak svijeta u uličnom nogometu tri na tri
Zašto uvijek ”tučemo” konja koji vuče, tj.radnika koji najviše radi!?
