Očajnički vapaj majke u Gazi: Ovo je moje jedino dijete…

Petomjesečni Abdulaziz al-Hourani leži u svom krevetu u bolnici al-Ahli u sjevernoj Gazi, a njegovo malo tijelo pokazuje znakove pothranjenosti. Težak samo 3 kilograma, Abdulaziz je upravo pušten s odjela intenzivne njege, gdje je liječen zbog teške pothranjenosti. Njegova majka kaže da ne može dobiti hranu koja mu je potrebna u Gazi. “Ovo je moje jedino dijete. Trebao bi težiti najmanje 5 kilograma, i jako sam zabrinuta za njegovo zdravlje. Ne mogu ga odvesti u inostranstvo jer su granice zatvorene”, kazala je očajna majka. Priču donosi BBC.

Abdulazizova priča nije jedinstvena. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od 8000 djece mlađe od pet godina dijagnosticirano je i liječeno od akutne pothranjenosti od početka rata – od tih 1600 bili su teški slučajevi.

Prošle sedmice, glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da su “već bila 32 smrtna slučaja pripisana pothranjenosti, uključujući 28 među djecom mlađom od pet godina”.

Početkom juna, UN-ova agencija za djecu, Unicef, izvijestila je da devet od 10 djece u Gazi doživljava ozbiljnu nestašicu hrane, preživljavajući na dvije ili manje grupe namirnica dnevno. Rečeno je da su “mjeseci neprijateljstava i ograničenja humanitarne pomoći urušili prehrambene i zdravstvene sustave, što je rezultiralo katastrofalnim posljedicama” i da su djeca “u opasnosti od pothranjenosti opasne po život”.

Prazne tržnice

Autor teksta napominje kako je rođen u Gazi, gdje je živio sa svojom porodicom – odakle je izjveštavao do februara.

Prije rata poznavao je četvrti al-Tufah na sjeveru Gaze kao užurbano mjesto s hiljadama kupaca. Ali kad kontaktira ljude koji su još tamo da ih pita o uvjetima, šalju mu ​​slike koje pokazuju da je sada gotovo pusto.

“Nema paradajza, krastavaca, voća i kruha”, kaže Salim Shabaka, stariji čovjek na tržnici. Kaže da je izložena samo neka rabljena odjeća i ograničena količina konzervirane hrane.

“Nikad nismo upoznali ovakav život – ništa za kupiti ili prodati”, dodaje drugi ulični prodavač.

“Imam sedmero djece i nisam primio nikakvu pomoć”.

Svakodnevno se stvaraju dugi redovi ispred “Tikkeyasa” – malih štandova s ​​hranom koji nude besplatne obroke. Mnoge su financirali imućniji pojedinci u sjevernoj Gazi, ali manjak zaliha znači da je njihova budućnost neizvjesna.

Za sada neka djeca tu odlaze po topli obrok, a druga po vodu pješače daleko.

Glad i bolest

Gotovo svaki dan razgovara s rodbinom i prijateljima u Gazi. Na slikama koje mu šalju vidi da su smršavjeli i primjećuje promjenu na njihovim licima.

I dr. Tedros iz WHO-a upozorio je da “uprkos izvještajima o povećanoj isporuci hrane, trenutno nema dokaza da oni kojima je najpotrebnija dobivaju dovoljnu količinu i kvalitetu hrane”.

Dodao je da zbog nesigurnosti i nedostupnosti trenutno mogu raditi samo dva stabilizacijska centra za teško pothranjene pacijente. Upozorio je da nedostatak zdravstvenih usluga, čiste vode i sanitarnih uvjeta “značajno povećava rizik od pothranjene djece”.

Situacija znači da je širenje zaraznih bolesti, poput hepatitisa, također vjerojatnije. Većina bolnica i klinika je zatvorena, a one koje još rade oštećene su i prenapučene.

“Iscrpljeni smo i bez energije”, kaže Umm Fouad Jaber, starija žena iz Jabalije, u sjevernoj Gazi. “Raseljeni smo nekoliko puta, a ljude ubijaju svaki dan.”

“Jeli smo životinjsku hranu, a djeca i žene padaju u nesvijest zbog pothranjenosti. Bolesti su pojele naša tijela”.

Palestinski liječnik Moatasem Saed Salah, član odbora za hitne slučajeve u ministarstvu zdravstva koje vodi Hamas, potvrđuje da se svakodnevno bilježe desetine slučajeva pothranjenosti, posebno među djecom te trudnicama i dojiljama.

Kaže da se mnogi ljudi, koji već boluju od hroničnih bolesti, sada bore i s drugim zdravstvenim problemima.

Izazovi humanitarne pomoći

Rat je počeo nakon što je Hamas napao Izrael 7. oktobra, ubivši oko 1200 ljudi i odvevši 251 osobu natrag u Gazu kao taoce, prema izraelskim vlastima.

Ministarstvo zdravstva koje vodi Hamas kaže da je više od 37.000 Palestinaca ubijeno od početka rata, a još stotine hiljada ih je ranjeno ili raseljeno.

Stanovnici Gaze tražili su humanitarnu pomoć kako bi preživjeli, ali ne stiže dovoljno zaliha.

U jednom je trenutku prijelaz Rafah na egipatskoj granici na jugu Gaze bio glavna ulazna tačka za pomoć. Ali budući da Izrael sada kontrolira prijelaz s Gaze, on je zatvoren.

Također na jugu je prolaz Kerem Shalom iz Izraela. Otvorena je, ali su borbe ograničile dotok pomoći ovom rutom.

Nešto hrane također se šalje na sjever preko novih prijelaza, ali količina pomoći je pala za dvije trećine od 7. maja, prema podacima UN-a, a zalihe su sve manje na jugu, prema Svjetskom programu za hranu.

Plutajuće pristanište za pošiljke pomoći koji su izgradile SAD nije bilo u funkciji danima nakon što ga je oštetilo loše vrijeme, a od tada je privremeno premješten zbog visokog mora.

Dvadeset međunarodnih humanitarnih agencija upozorilo je da je “nepredvidivi dotok pomoći u Gazu stvorio privid poboljšanog pristupa dok je humanitarni odgovor na rubu kolapsa”.

Prošle sedmice, vlada Gaze koju vodi Hamas saopštila je da u Gazu ne stiže više od 35 kamiona dnevno, i rekla je da su oni jedini izvor hrane i lijekova za 700.000 ljudi u sjevernoj Gazi.

Ali u objavi na X od 13.juna, izraelsko tijelo odgovorno za humanitarnu koordinaciju, Cogat, navelo je: “Preko jedne milijarde funti hrane prebačeno je u Gazu od početka rata. Nema ograničenja u iznosu humanitarne pomoći, uključujući sve vrste lijekova koji mogu ući u Gazu”.

U drugoj objavi istog dana Cogat je saopštio da je 220 kamiona s humanitarnom pomoći ušlo u Gazu toga dana. Agencije za pomoć okrivljuju se za logističke propuste u distribuciji hrane i drugih potrepština, kazavši da više od 1.300 kamiona pomoći još uvijek čeka na prikupljanje.

UN kaže da je distribucija onoga što prođe ozbiljno otežana borbama, rušenjem reda i zakona i drugim izraelskim ograničenjima.

U nedjelju je izraelska vojska najavila dnevne “taktičke pauze vojnih aktivnosti” duž ceste u južnoj Gazi kako bi omogućila ulazak većih količina humanitarne pomoći. Ali je naglašeno da nema prekida vatre i da će se borbe nastaviti u Rafahu. Izrael kaže da je njegova operacija u Rafahu neophodna kako bi se izbacio Hamas iz onoga što naziva “posljednjim velikim uporištem” te grupe.

Ove stanke, za koje je rečeno da su počele u subotu, trajat će od 08:00 do 19:00 sati po lokalnom vremenu i utjecat će samo na rutu koja vodi sjeverno od prijelaza Kerem Shalom.

Glasnogovornik UN-a pozdravio je najavu, ali je u nedjelju primijetio da još nije povećana pomoć na terenu.

Agencije UN-a ranije su upozorile da bi se, ako se neprijateljstva nastave, više od milijun Palestinaca u Gazi moglo suočiti s teškom gladi do sredine jula.

BBC