Connect with us

BiH

Od 1. novembra promjena u saobraćaju u BiH, kazne će biti do 500 KM

Published

on

U periodu od 1. novembra 2024. godine do 1. aprila 2025. godine u BiH zakonski je obavezno posjedovanje i korištenje zimske opreme.

Posjedovanje obavezne zimske opreme bez obzira na vremenske uvjete obavezno je za sva motorna vozila izuzev svih motocikala (L kategorija) i traktora (T i C kategorije).

Koje gume koristiti

Kada je riječ o obaveznoj zimskoj opremi, to su gume s oznakama MS, M+S ili M&S te znakom pahuljice, a minimalna dubina gazećeg sloja mora iznositi 4 mm.

Moguće je koristiti i gume s ljetnim profilom minimalnog gazećeg sloja od 4 mm, ali u priboru moraju biti odgovarajući lanci za stavljanje na pogonske kotače u slučaju zimskih uvjeta.

Gume na vozilima moraju odgovarati dimenzijama što ih je prijavio proizvođač, ovisno o najvećoj dopuštenoj brzini kretanja vozila i najvećem dopuštenom opterećenju osovina na kojima su postavlјene, te na istoj osovini vozila moraju biti jednake po dimenzijama, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti, konstrukciji, marki, proizvođaču i tipu.

Propisane kazne

Ako vozilo ne posjeduje zimsku opremu, vozač će biti novčano kažnjen u iznosu od 40 KM. Kazne za poduzeća i samostalne prijevoznike iznose 500 KM.

Osim novčane kazne, postoji mogućnost da će se takva vozila preventivno isključiti iz prometa u uvjetima kada je snijeg na kolniku jer postoji mogućnost da se vozila koja ne posjeduju zimsku opremu mogu ispriječiti na cesti prilikom vožnje u takvim uvjetima te time zaustaviti promet i potencijalno ugroziti i sebe, a i ostale sudionike u prometu.

Ali, ukoliko novčanu kaznu vozači plate u roku od osam dana, platit će samo 50 posto iznosa.

Propisi za određene vrste vozila

Za motorna vozila do 8 sjedišta i motorna vozila najveće dopuštene mase do 3,5 tone:

Gume sa zimskim profilom (zimske gume) na svim kotačima, s tim što dubina gazećeg sloja mora iznositi minimalno 4 mm ili gume s ljetnim profilom (ljetne gume), s tim što dubina gazećeg sloja minimalno 4 mm i u priboru odgovarajući lanci koji se postavljaju na pogonskim kotačima u slučaju zimskih uvjeta, piše Fokus.

Za motorna vozila sa više od 8 sjedišta i motorna vozila najveće dozvoljene mase preko 3,5 tone:

Gume sa zimskim profilom na pogonskim kotačima (zimske gume), s tim da dubina gazećeg sloja minimalno 4 mm, lanci za snijeg ili ili gume s ljetnim profilom s tim da dubina gazećeg sloja mora iznositi minimalno 4 mm i u priboru odgovarajući lanci koji se postavljaju na pogonskim kotačima u slučaju zimskih uvjeta (kada pada snijeg i zadržava se na kolniku, ugažen snijeg na kolniku, kiša koja se ledi na kolniku, zaleđen kolnik).

Na vozilima se ne smiju postavljati gume s ekserima.

Šta podrazumjevaju zimski uslovi

Pod zimskim uvjetima prometa na cestama smatra se postojanje najmanje jedne od sljedećih situacija:

-kada pada snijeg i hvata se na kolniku
-kada na većoj površini kolnika ima ostataka ugaženoga i zaleđenoga snijega
-kada pada kiša i ledi se na kolniku
-kada je cesta zaleđena

Novčane kazne za neposjedovanje zimske i druge opreme:

40 KM za vozača po članku 238. st. 1. tačka 38.
500 KM za poduzeća ili drugu pravnu osobu po članku 234. stavak 1. tačka 22.
500 KM za fizičku osobu koja samostalno obavlja djelatnost prijevoza po članku 234. stavak 2. tačka 22.

Podsjećamo, prije dvije godine vozači u BiH obaveznu zimsku opremu morali imati od 15. novembra do 15. aprila.

BiH

Ostajemo li bez radne snage: Zabrinjavajući podaci o odlasku iz BiH u inostranstvo

Published

on

By

Zabrinjavaju podaci o odlasku iz Bosne i Hercegovine na rad u inostranstvo. Samo u Sloveniju godišnje ode oko 15 hiljada radnika. Slovenačko tržište rada ima potrebe za raznim zanimanjima. Prethodnih nekoliko dana predstavili su kompanije i zanimanja u gradovima širom BiH. Ostajemo li bez radne snage?

Vozač. Potom poslovođa voznog parka u firmi. To je put Dragana Blagojevića, radnika iz Banjaluke, koji je prošao tokom 10 godina rada u Sloveniji. Kaže, nije bilo jednostavno, piše BHRT.

“Tada sam otišao kao vozač. Nije bilo tako jednostavno kao sada. Bilo je na početku malo više truda. Trebalo je svega, više odricanja”, Dragan Blagojević, radnik iz Banje Luke.

Potreba za radnicima u Sloveniji je velika. Brojna su deficitarna zanimanja. Među najtraženijim su zdravstveni radnici. Potrebe tržistra rada u Sloveniji su slična, kao i u Bosni i Hercegovini.

“Pedijatrija nam je stvarno deficitarna. Onda specijalisti porodične medicine. Isto tako. Mi imamo u Mariboru 15.000 ljudi koja su bez doktora”, kaže Helena Blažun Vošner iz Doma zdravlja u Mariboru.

Minimalna neto plata u Sloveniji za puno radno vrijeme je 902 eura. Prosječna 1.500 eura. Našim radnicima u Banjaluci se predstavilo 47 poslodavaca.

“Puno ih je iz sektora države. Znači zdravstvo, dugotrajna opskrba, socijalno. Imamo promet i skladiščenje, predjelovanje djelatnosti. Turizam, gradbeništvo i tako dalje”, kaže Anka Rode iz Zavoda za zapošljavanje Slovenije.

Od 2013. godine i početka primjene Sporazuma o posredovanju pri zapošljavanju između Slovenije i Bosne i Hercegovine izdate su ukupno 124.074 radne dozvole za Sloveniju.

“Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih te imaju prava na rad u navedenim državama, kao i domaća radna snaga u tim državama. Za osobe koje odlaze u inostranstvo mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH nemamo podatke jer te osobe nisu dužne nigdje da evidentiraju svoj odlazak.”

Loši uslovi rada, niska primanja. Politička nestabilnost i visok stepen korupcije. To motiviše radnike iz Bosne i Hercegovine da traže stabilnije okruženje za svoju porodicu. Za to vrijeme uvozićemo strane radnike.

Nastavi čitati

BiH

Kada tačno u Bosnu i Hercegovinu stiže polarni vrtlog: Meteorolozi upozoravaju na anomalije

Published

on

By

Meteorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) za četvrtak, 7. novembar, najavljuju u većem dijelu naše zemlje da se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove magla ili niska naoblaka, koja ponegdje može biti i dugotrajna. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 21 °C.

 

U Sarajevu prije podne magla ili niska naoblaka, a u ostatku dana pretežno sunčano. Jutarnja temperatura zraka oko 1, a dnevna oko 10 °C.

 

Ipak, to vrijeme ne bi trebalo dugo potrajati jer italijanski meteorolozi u medijima već u srijedu, 6. novembra, upozoravaju građane na prodiranje hladnijih vjetrova s Balkana, piše Ilmeteo.

 

Oni najavljuju da se u narednim danima očekuju značajnije atmosferske promjene prema dugoročnim prognozama koje nudi europski model ECMWF, piše Meteotoscana.

Analizirana slika prikazuje anomaliju geopotencijalne visine na 500 hPa, što je ključni pokazatelj za prepoznavanje područja visokog i niskog pritiska u atmosferi, te za procjenu temperature i stabilnosti vremenskih prilika.

Prema njihovoj karti, sljedeći će dani donijeti negativnu anomaliju, označenu plavom bojom, koja zahvaća veći dio središnje i zapadne Europe te se proteže i prema Italiji.

Ova atmosferska depresija signalizira nestabilne vremenske uvjete i hladnije temperature u usporedbi s prosjekom za razdoblje od 1979. do 2010. godine. Očekuje se da bi ova negativna anomalija mogla dovesti hladne zračne mase iz sjevernih ili istočnih dijelova Europe prema Mediteranu.

Posljedica toga moglo bi biti zahladnjenje, donoseći hladnije i potencijalno znatno ispodprosječne temperature.

Ako se takva konfiguracija zadrži duže vrijeme, Italija, a i Bosna i Hercegovina kao i susjedne zemlje regiona bi već u novembru mogle doživjeti niz arktičkih prodora s ranim zimskim uvjetima.

Meteorolozi pozorno prate situaciju jer trenutne anomalije pristiska sugeriraju dinamičnu zimu s mogućim epizodama intenzivnog hladnog vremena prije uobičajenih sezonskih hladnoća, piše Meteogiornale.

Nastavi čitati

BiH

“Trump može dozvoliti otcjepljenje RS-a!” Vlado Vurušić zabrinjava: “On je nepredvidiv! Sve je moguće!”

Published

on

By

“Od Trumpa možemo očekivati i najcrnje scenarije! On je notorni populist!”, ističe Vlado Vurušić.

Vurušić: “Amerika se sigurno neće prestati baviti Balkanom i svim ostalim kriznim žarištima na svijetu, jer je to Amerika… Administracija će, naravno, obratiti pažnju na Balkan jer smo važan igrač! Možemo očekivati da Trump napravi sve i ništa! Ne bi iznenadilo da Trump u nekom trenutku kaže: ‘RS ima pravo da se otcijepi!’ On to može reći! Ne bi nas iznenadilo ni da pojača sankcije protiv Milorada Dodika!”

Cijelo gostovanje vanjskopolitičkog analitičara “Jutarnjeg lista”, Vlade Vurušića, pogledajte u videoprilogu.

Face.tv

Nastavi čitati

Najčitanije