Connect with us

BiH

Odluka je donesena: Ukoliko Rusija blokira novi mandat EUFOR-a, u BiH dolaze NATO snage!

Published

prije 2 godine

on

Vlasti Bosne i Hercegovine već su obaviještene da čelnici NATO-a trenutno razmatraju plan raspoređivanja svojih jedinica koje bi, iskoristi li Rusija veto u Vijeću sigurnosti, zamijenile EUFOR-ove jedinice. Informacija bi zvanično trebala biti saopćena početkom naredne sedmice kada u Bosnu i Hercegovinu dolazi američka ambasadorica pri NATO-u Julianne Smith.

NATO će rasporediti svoje snage u Bosni i Hercegovini, ukoliko početkom oktobra Vijeće sigurnosti UN-a ne produži mandat snagama EUFOR-a, saznaje Istraga.ba iz više diplomatskih izvora. Vlasti Bosne i Hercegovine već su obaviještene da čelnici NATO-a trenutno razmatraju plan raspoređivanja svojih jedinica koje bi, iskoristi li Rusija veto u Vijeću sigurnosti, zamijenile EUFOR-ove jedinice. Informacija bi zvanično trebala biti saopćena početkom naredne sedmice kada u Bosnu i Hercegovinu dolazi američka ambasadorica pri NATO-u Julianne Smith. Ona bi u BiH, objavio je u portal Klix, trebala doputovati u ponedjeljak, a kako saznaje Istraga.ba, imat će sastanke sa zvaničnicima Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, u novembru prošle godine Vjeće sigurnosti Ujedinjenih nacija produžilo je na godinu dana mandat jedinicama EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Pretohodno je Ruska Federacije insistirala da se iz Rezolucije usvojene 3. novembra 2021. godine izbaci OHR, te da se visokom predstavniku zabrani obraćanje pred Vijećem sigurnosti. Ostale članice su popustile pod ucjenama i mandat EUFOR-a je produžen.

“Vijeće sigurnosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u suradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljedbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provedbom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u suradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je priopćeno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. studenog 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavka 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije”, navedeno je posljednjem, usaglašenom tekstu Rezolucije koju je Vijeće sigurnosti UN-a, nakon višesedmičnog pregovaranja, usvojilo 3. novembra prošle godine.

Dakle, mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini traje do 3. novembra i ukoliko prije toga Vijeće sigurnosti UN-a ne usvoji novu rezoluciju o produženju mandata EUFOR-u, ove jedinice više neće moći biti na teritoriji Bosne i Hercegovine. U odnosu na prošlu godinu, situacija u Vijeću sigurnosti UN-a se dodatno zakomplikovala, jer je, u međuvremenu, Rusija započela agresiju na Ukrajinu. Međutim, ukoliko Ruska Federacija ne prihvati novu rezoluciju, u BiH će, sada je izvjesno, biti razmještene NATO snage koje su bile predviđene i Dejtonskim mirovnim sporazumom.

“Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a”, navedeno je u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks I, član 1, tačka a.

Vijeće sigurnosti je, potom, usvojilo rezoluciju kojom je IFOR zamijenjen SFOR-om, da bi kasnije, kao pravni sljedbenici bile snage EU i NATO-a, koje bi djelovale isključivo u skladu sa ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To je potvrđeno i u Rezoluciji 1575, donesenoj u novembru 2004. godine.

“Potvrđuje podršku vlastima Bosne i Hercegovine snagama EU-a i kontinuiranoj prisutnosti NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni sljedbenici SFOR-a za ispunjavanje svojih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih Aneksa i dodataka i relevantnih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i da mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući korištenje sile, kako bi se osigurala usklađenost s Aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, navedeno je u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik 20. septembra putuje u Rusiju gdje bi trebao razgovarati sa tamošnjim predsjednikom Vladimirom Putinom. Jedna od tema sastanka Putin – Dodik bi trebala biti nova rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o produžavanju mandata snagama EUFOR-a. Dodik će, kako saznajemo, tražiti od Putina da Rusija ne blokira EUFOR, jer je svjestan da bi, u tom slučaju, u BiH došle snage NATO-a. Osim toga, Milorad Dodik preko Mađarske i Francuske pokušava da izlobira donošenje odluke prema kojoj bi jedinice EUFOR-a bile stacionirane samo na području Federacije BiH. Jedan od zagovornika te ideje je i bio i frankcuski general Brice Houdet, inače operativni komandant EU za operaciju ALTHEA. To je onaj oficir koji se u maju ove godine sastao sa Miloradom Dodikom, nakon čega je Dodik kazao da “EUFOR ima njegovu podršku”.

Upravo na tom sastanku Houdet je Dodiku otkrio povjerljive planove i, kako saznaje Istraga.ba, on u budućnosti neće biti operativni komandant EU za operaciju ALTHEA. Mada je, kao zvanični razlog, navedeno da Houdet više ne može obavljati ovu funkciju zbog “narušenog zdravlja”, Istraga.ba saznaje da je francuski oficir uklonjen zbog brojnih pritužbi na njegov rad, prije svega u Bosni i Hercegovini.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Isak svečano dočekao Munjića i Selmanovića: Postrojen policijski vod, uposlenici aplaudirali

Published

prije 2 sata

on

25. Aprila 2024.

By

Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odlučio da ne postoji osnovana sumnja Tužilaštva BiH da su prvi čovjek FUP-a Vahidin Munjić i šef specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović počinili krivična djela zbog kojih bi im bio određen pritvor, upriličen je svečani doček za njih dvojicu.

Međutim, treba naglasiti da nepostojanje osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo ujedno ne znači da krivično djelo zaista ne postoji, nego da tužilac nije uspio uvjeriti sudije u svoje sumnje i dokaze. To ne mora značiti da je istraga u njihovom slučaju završena, niti da je nastavljena, a o svemu se treba očitovati Tužilaštvo BiH.

Prilikom dolaska u prostorije FUP-a Munjića i Selmanovića je dočekao federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak.

Video pogledajte OVDJE.

U njihovu čast su postrojeni vodovi specijalne policijske jedinice i jedinice za podršku.

Njih su također dočekali načelnici odjeljenja, a službenici i namještenici su im aplaudirali na hodnicima prilikom ulaska u zgradu.

Podsjetimo, Munjić i Selmanović su uhapšeni u sklopu akcije “Black Tie 2”, a u rješenju se navodi kako su tvrdnje protiv njih zasnovane na indicijama i posrednim saznanjima trojice policijskih službenika, a koja se ne mogu koristiti kao dokazi.

Odlukama Suda BiH je utvrđeno da za ukupno 15 osoba postoji osnov sumnje da su počinili krivična djela, dok za preostalih osam ne postoji.

Nastavi čitati

BiH

Šokantne tvrdnje Miletića: Najmanje 25 sarajevskih policajaca drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga

Published

prije 3 sata

on

25. Aprila 2024.

By

Bivši premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, je u zatvoru. Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, je na sudu. Predsjednik državnog suda, Ranko Debevec, uhapšen, suspendiran pa pušten da se uz mjere zabrane brani sa slobode. Bivši šef obavještajne službe, Osman Mehmedagić uhapšen, pa nakon pritvora pušten. Direktor Federalne uprave policije u ponedjeljak uhapšen u istoj akciji kao i komandant specijalne jedinice, s njima i niz policajaca, biznismena, doktora i influensera. Dok se svi pitaju koga će to akcija ‘Crna kravata’ svezati, nekadašnji prvi čovjek FUP-a, a sada državni delegat, Zlatko Miletić, upozorava na sve ono što se odvija iza kulisa naizgled mirnog života u Sarajevu.

Na današnjem ročištu uhapšenim u akciji ‘Black tie 2’ mogli su se čuti šokantni detalji, između ostalog, i njihovi “planovi” o preuzimanju države. Večerašnjeg gosta Pressinga, akcija raduje, ali istovremeno, skreće pažnju i na sve nedaće koje će čekati tužitelje.

“Nadam se da je ovo početak borbe protiv organizovanog kriminala u državi koja je po tome šampion”, započinje razgovor na ovu temu Miletić, no ističe još jedan stav: Tužilaštvo BiH je u ovom slučaju sebi dalo težak zadatak.

Onda se postavlja pitanje – šta je sve potrebno za uspješno procesuiranje?

“To su djela koja se jako teško dokazuju, radi se o jako velikoj grupi. Zato će morati raditi najmanje po dva ili tri tužitelja da bi se to dokumentovalo kako treba”, pojasnio je.

S obzirom na prirodu slučaja i niz uhapšenih, Miletić priznaje da na sve gleda poprilično emotivno, naročito jer je ravnatelj policije bio osam godina.

“Jedan dio ljudi ja znam, neke sam čak ja i zaposlio. To je takva bruka i sramota da sam sebi ne mogu da objasnim šta se desilo u Federalnoj upravi policije”, rekao je.

No, šta se, zapravo, desilo?

“Kada sam došao FUP ništa nije imao. Za osam godina od njega smo napravili brend. Od 2010. godine, toliki je bio uticaj politike na instituciju da se ona počela ruinirati, i to traje već 15 godina. Ko zna gdje će to završiti. Političari su postavljali nesposobne kadrove, a vremenom su im trebali podobni i poslušni – tako smo došli do ovoga do čega smo došli. Sve politike žele ovladati policijskim agencijama, po mojoj pretpostavci zato što se može desiti da njih treba procesuirati, pa da budu pošteđeni. Uticaj su, nažalost, protegnuli i na tužiteljstva i sudove, to je toliko duboko ukorijenjeno, da bez razloga nismo jedna od najgorih zemalja po pitanju korupcije”, pojašnjava.

Posebno ga zabrinjava pitanje – otkud policija u društvu takve bande, takvih kriminalaca?

“Ako vam par mafijaša vodi državu i odlučuje o našim životima, ovo će biti posljedica ukupnog stanja”, rekao je podsjećajući i na izvještaj Tužilaštva BiH iz prošle godine gdje glavni tužitelj tvrdi da nije moglo biti boljih rezultata zbog involviranosti kriminala u policijske agencije.

“Ovo je sve privid”, dodaje.

Zbog aktuelne situacije treba podsjetiti da su lideri Trojke ne tako davno slavodobitno govorili o aplikacijama Sky i ANOM. Sada, više nego ikada prije, vrijedi postaviti pitanje, gdje nas one sve mogu odvesti?

“Doći će to i do pojedinih političara, tu nema nikakve dileme. Ako su policijski službenici radili ono o čemu se piše, nisu to mogli raditi da niko ne zna”, stava je Miletić.

A piše se, između ostalog, da su oni obezbjeđivali narko bosa prilikom njegovog posjeta Sarajevu, a zauzvrat dobili uniforme.

“Oprema je najmanji problem. Veći problem je to kako ti spavaš u istom hotelu sa dilerom, kako isfingiraš svoje odsustvo i sa službenim vatrenim oružjem pređeš granicu, odeš s njim dok obavlja posao i vratiš se, a zauzvrat uzmeš sedam hiljada eura. Ako ja to znam, kako je moguće da oni koji s njim rade to ne znaju? Svi rade na tome da se to prikrije”, pojasnio je Miletić.

Prao se novac, kupovale su se nekretnine, no ni djelić svega onoga što se u ovom krugu odvijalo još nije rasvjetljen, kaže Miletić.

“Vidjet ćete vi do čega će to sve dovesti. Ja znam za jedno lice koje je kupilo na desetine nekretnina u Sarajevu. Tri momka iz ovih policijskih struktura imaju svoje ugostiteljske objekte, to je zakonom zabranjeno dok se radi kao policajac. Po tvrdnjama mojih kolega najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži svoje ugostiteljske objekte koje oni koriste za rasparčavanje narkotičkih sredstava”, tvrdi.

Kaže da se radi o službenicima raznih policijskih agencija, piše N1.

“Kriminalci im pomognu da ih kupe ili zakupe i u njima su zaštićeni. Droga se valja u takvim ugostiteljskim objektima. To pola Sarajeva zna i svi šute na to”, naglasio je.

 

Nastavi čitati

BiH

Senad Pećanin Objavio slike Sabine Ćudić i Sanje Vulić i poručio – “pronađite razliku”

Published

prije 4 sata

on

25. Aprila 2024.

By

On je na svom Twitter profilu Sabinu Ćudić uporedio sa zvaničnicom SNSD-a Sanjom Vulić uz poruku “pronađi razliku”.

Stranka za BiH pozvala je u jučerašnjem saopštenju Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH da započnu operativne pripreme za odbranu države od prijetnje koja dolazi od rukovodstva entiteta RS, čiji predsjednik Milorad Dodik iznosi otvorene prijetnje teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.

Na sadržaj ovog saopštenja otvoreno je negodovala visoka zvaničnika i državna parlamentarna Naše stranke Sabina Ćudić koja je optužila predsjednika Stranke za BiH da “poziva na rat”.

“Evo, imali ste poziv od strane predsjednika Stranke za BiH… izuzetno neodgovorno gdje se poziva Oružane snage da se pripremaju za nešto. Pa znate li koliko je degutantno u ovoj se zemlji igrati sa tim traumama, pozivati na rat, pozivati na oružane sukobe”, poručila je Ćudić.

 

Ovakva reakcija Sabine Ćudić naiša je na žestoku osudu uglednog bh. novinara i advokata Senada Pećanina. On je na svom Twitter profilu Sabinu Ćudić uporedio sa zvaničnicom SNSD-a Sanjom Vulić uz poruku “pronađi razliku”.

“Vjerovali ili ne: Dodikova poslanica Sanja Vulić optužila Semira Efendića da ‘poziva na rat’! Pardon, ne radi se o Sanji Vulić, već o Sabini Ćudić, koalicionoj partnerki ‘evropskog Dodika’.

Istom poslanicom koja se u medijima hvalila da je presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Slaven Kovačević protiv BiH’ donešena zahvaljujući njenom ‘lobiranju u Strasbourgu’, što je bio glavni adut njene partnerke u vlasti Borjani Krišto da zatraži (i dobije) preispitivanje presude kojom se ukazuje na neprihvatljivost etničke diskriminacije građana BiH”, poručio je Pećanin.

 

Nastavi čitati

Najčitanije

✕