Connect with us

BiH

Plata KV čovjeka koji radi dnevnu smjenu je 944 KM, to je ponižavajuće

Published

on

Potpisivanje kolektivnih ugovora je i način zadržavanja radne snage

 

Jedan od načina borbe za ostvarivanje boljih radničkih prava je kolektivni ugovor koji definira materijalni status, ali i bolje uslove rada. Da je to veoma važna stavka za uposlene u realnom sektoru, prepoznali su u Zeničko-dobojskom kantonu i sindikatima metalske industrije.

Preko 3000 radnika ostvaruje benefite kolektivnog ugovora, što je tek mali garant za zadržavanje radne snage u aktuelnom vremenu. No, kako se većinom radi o privatnim kompanijama, do postizanja dogovora za bolji materijalni status radnika nerijetko se dolazi velikim naporima sindikata.

Kako bi znatno unaprijedili status radnika, najveća kompanija metalske industrije na području Zeničko-dobojskog kantona, Arcelor Mittal Zenica u prijedlogu novog kolektivnog ugovora nastoji postići povećanje satnice, plaće, isplatu regresa, ali i dodatne benefite s obzirom na uslove rada.

“Prvo su rudari što se tiče težine posla, drugi smo mi. Plata KV čovjeka koji radi dnevnu smjenu je 944 marke – to je ispod svakog nivoa, to je ponižavajuće s obzirom na to da znamo koliko i kako posluje firma. To je apsurd“, tvrdi Rašid Fetić, predsjednik Sindikata radnika Arcelor Mittala Zenica.

No, ugovaranje prava i obaveza između poslodavca i radnika nerijetko zavisi i od dobre volje poslodavca. Aktuelni kolektivni ugovor za radnike zeničkog Mittala istječe krajem maja, a kada bi mogli biti vođeni pregovori o novom, nismo uspjeli saznati ni mi nakon upita menadžmentu.

„Jednostavno imam osjećaj da se izbjegava nešto – ne znam zašto i kako. Do sad ni jedan kolektivni ugovor nije išao lagano, tako da ne očekujem ni ovaj sad, ali tu smo – mi smo spremni na sve“, poručuje Fetić za Federalnu TV.

Da radnik nije samo trošak za poslodavca, već nasuprot tome, dokazuju i primjeri nekolicine privatnih kompanija metalske industrije koje imaju potpisane kolektivne ugovore, što je ujedno i način zadržavanja radne snage.

„Dobili smo uvećanje plate, naknade koje nemaju karakter plata, definisali smo topli obrok, ubacili prevoz, regres i uvećanje godišnjeg odmora. Potpisivanjem kolektivnog ugovora firma će otvoriti vrata kao budući poslodavac svim dobronamjernim radnicima da mogu zasnovati svoj radni odnos u istoj firmi“, objašnjava Ismir Salkičević, predsjednik Sindikata Pobjede Tešanj.

U većini sindikalnih organizacija kompanija metalske industrije u ovom kantonu zaključeni su kolektivni ugovori kojima su poboljšana materijalna prava za više od 3000 radnika. Prema podacima sindikata, radničke plate u prosjeku su povećane za 11 do 22 posto ili u nekim apsolutnim iznosima od 100 do 150 maraka – što zavisi od kompanije do kompanije.

„Prosječna plata u firmama koje djeluju u Sindikatu metalaca ZDK-a je između 1050 i 1520 maraka – s tim da imamo primjere majstora koji sa određenim dodacima izađu i na 2 i preko 2 hiljade maraka. Je li to dovoljno? Nije“, kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a.

Sveukupne prilike koje nisu stimulativne za bavljenje biznisom jedan su od uzroka za evidentan problem sve manjeg broja radnika u prerađivačkom sektoru. Uzme li se u obzir da upravo taj sektor privrede, ne umanjujući zasluge drugih, puni budžet, postavlja se pitanje budućnosti domaće industrije.

„Imamo situaciju da je 98 hiljada radnika uposleno u sektoru tgovine. Broj radnika u prerađivačkoj djelatnosti i trgovini je skoro identičan, što jasno ukazuje na zaključak da je isplatnije baviti se trgovinom i maržama nego prerađivačkom djelatnošću. U tom smislu – polako, ali sigurno – dolazi do deindustralizacije BiH“, napominje Mujkanović.

Spremni su zato, kažu metalci, ustupiti povremene aplauze nadležnih koje dobijaju za očuvanje ekonomije u zamjenu za kvalitetan opći kolektivni ugovor koji će utvrditi najnižu cijenu rada i najnižu platu. Uz adekvatnu zaštitu na radu i sigurnost radnog mjesta, tako se može osigurati i dostojanstvo metalaca, ali i drugih radnika u realnom sektoru.

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije