Connect with us

BiH

Plenković u Dejtonu: “Prava bh. Hrvata ne mogu ovisti o demografiji”

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u Dejtonu kazao kako je Zapadni Balkan ključan za dugotrajan mir u Evropi i snagu NATO saveza i dodao kako Hrvatska podržava euroatlantske težnje Bosne i Hercegovine.

“Zapadni Balkan nije periferno pitanje. On je ključan za dugoročni mir Evrope i snagu našeg transatlantskog saveza”, poručio je Plenković na prijemu “Obnovljeni fokus na mir i prosperitet na Balkanu”.

Plenković učestvuje na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu, gdje je prije 30 godina potpisan sporazum kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, prenosi Index.hr.

“Uprkos činjenici da je prošlo 30 godina, sjećanje na brutalan rat, ljudske patnje i razaranje, naročito u BiH, i dalje je živo”, rekao je Plenković.

Kazao je da je Hrvatska, jedna od potpisnica sporazuma, ponosna na konstruktivnu i krucijalnu ulogu koju je imala u okončanju tog rata.

Advertisement

“A stajala je uz BiH u njenim najmračnijim trenucima, pružajući sklonište izbjeglicama, održavajući humanitarne koridore otvorenima i konačno, izvođenjem odlučujućih vojnih operacija koje su pripremile put prema miru”, istakao je Plenković.

Dodao je da se ta solidarnost i danas nastavlja te da je Hrvatska i dalje jedan od najpouzdanijih partnera BiH, podržavajući njene euroatlantske težnje i zagovarajući reforme, dijalog i jednaka prava za sve njene konstitutivne narode.

Advertisement

Naglasio je da “prava Hrvata nikada ne smiju ovisiti samo o demografskim podacima jer je Bosna i Hercegovina njihova domovina koju su branili, izgradili i doprinijeli njezinoj budućnosti”.

“Hrvatska pak ima moralnu dužnost i strateški interes da osigura da Hrvati u BiH uživaju jednaka prava, a ne specijalne privilegije”, istakao je Plenković.

Dodao je da Hrvatska nastavlja zagovarati uključiv dijalog i kompromis unutar Bosne i Hercegovine kako bi ona mogla potpuno ostvariti svoj potencijal kao stabilna, demokratska i prosperitetna država.

“I kao i 1990-ih, ponudit ćemo tu istu podršku drugim zemljama u jugoistočnoj Europi na njihovom putu prema stabilnosti, prosperitetu i integraciji u transatlantsku zajednicu”, poručio je na kraju Plenković.

Advertisement

Klix

BiH

Inicijativa Federalne televizije: Najavljeno poskupljenje RTV takse

Published

on

By

Upravni odbor Radio-televizije Federacije BiH je na svojoj devetoj sjednici, održanoj danas, jednoglasnom odlukom utvrdio prijedlog Statuta RTV FBiH.

Ovim je Upravni odbor RTV Federacije BiH ispunio svoju zakonsku obvezu da u roku od 60 dana od imenovanja dostavi na odobrenje prijedlog Statuta, piše Raport.

“Pripremljen je novi krovni dokument po kojemu funkcionira ovaj javni servis i koji je sasvim usklađen sa Zakonom o RTV Federacije iz 2008. godine.

Upravni odbor Radio-televizije Federacije BiH je na današnjoj sjednici uputio i inicijativu Regulatornoj agenciji za komunikacije da prema Parlamentarnoj skupštini BiH pokrene postupak usklađivanja RTV takse s pokazateljima inflacije”, saopćila je Federalna televizija.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Zašto je Radmanova izjava o “prevarenim Hrvatima” historijski netačna i opasna

Published

on

By

Izjava hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, izrečena na Dubrovnik Forumu, izazvala je niz nedoumica i otvorila važne historijsko-političke pitanja koja zaslužuju pažnju.

Naime, Radman je ustvrdio da Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum “da su tada znali da se njegova načela neće primjenjivati u praksi”, implicirajući da je ravnopravnost Hrvata narušena i da je izmjena Izbornog zakona ključ za “vraćanje balansa”.

Problem s ovom izjavom je višeslojan i dobrim dijelom historijski neutemeljen. Prije svega, tvrdnja da bi Hrvati “odbili potpisati” Dejton da su znali kako će se on primjenjivati je svojevrsna retroaktivna konstrukcija — politička fikcija koja zanemaruje kompleksnost tadašnjih pregovora i historijsku evidenciju.

Washingtonski sporazum, ne Dejton, temelj je za poziciju Hrvata

Za razliku od onoga što sugerira Radman, pravni i politički temelj za institucionalnu poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini leži prvenstveno u Washingtonskom sporazumu iz 1994. godine, kojim je okončan hrvatsko-bošnjački sukob i uspostavljena Federacija BiH. Ustav FBiH, nastao na osnovu tog sporazuma, garantuje konstitutivnost Hrvata i Bošnjaka unutar Federacije. Dejtonski sporazum iz 1995. godine, koji je zaključio rat i uspostavio ustavno uređenje cijele BiH, nije derogirao taj dogovor, nego ga je inkorporirao u širi okvir.

Advertisement

Time je jasno da tvrdnja o Dejtonu kao “garantu ravnopravnosti” predstavlja nepotpunu i tendencioznu interpretaciju. Radman, čini se, zanemaruje da je upravo Washingtonski sporazum osigurao proporcionalno učešće Hrvata u institucijama Federacije, dok Dejton odražava kompromis između vojno-političkih stvarnosti kraja rata — uključujući i teritorijalni raspored i odnose snaga.

Dejton kao kompromis, ne prevara

Još jedan problematičan aspekt Radmanove izjave jeste insinuacija da su Hrvati, odnosno njihova delegacija u Dejtonu, bili nekako prevareni. To naprosto nije tačno. Prema svjedočenjima učesnika i brojnim zapisima, u Dejtonu se raspravljalo o različitim modelima izbora članova Predsjedništva BiH.

Delegacije su tražile dodatne garancije, primjerice kroz jaču ulogu Doma naroda, ali su te opcije bile odbijene. Uprkos tome, Franjo Tuđman je odlučio potpisati sporazum, svjestan da mehanizmi apsolutne zaštite etničkih interesa nisu usvojeni.

Advertisement

Drugim riječima, Hrvati su potpisali Dejton s punom sviješću o njegovim ograničenjima, u trenutku kad je međunarodna zajednica bila spremna završiti rat i podijeliti odgovornost među potpisnicima. Očigledno je da tadašnji hrvatski politički vrh nije smatrao mehanizme izbornog sistema dovoljnom preprekom da odustanu od sporazuma.

Politička retorika zamagljuje realnost

Izborni zakon u BiH svakako jeste tema koja zaslužuje racionalnu raspravu. Međutim, korištenje narativa o “narodu koji nikada ne bi potpisao sporazum” predstavlja opasan oblik političkog revizionizma koji zamagljuje činjenice i manipulira osjećajem kolektivne ugroženosti. Takva retorika ne doprinosi dijalogu niti rješavanju realnih problema. Naprotiv, jača animozitete i pokušava reinterpretirati povijesne događaje kako bi se ostvarili kratkoročni politički ciljevi.

Podsjetimo, Hrvati u BiH, kao konstitutivan narod, nisu nikada institucionalno isključeni — njihova prava su sadržana u Ustavu BiH i Ustavu FBiH. Problemi u predstavljanju su političke, a ne sistemske prirode: kada HDZ ne uspije ostvariti politički cilj, to ne znači da Hrvati kao narod nisu ravnopravni.

Advertisement

Realnost ravnoteže i političke odgovornosti

Važno je napomenuti i da Bošnjaci ne mogu zaobići Ustav Federacije, čak i kada imaju brojčanu prednost. Ustavna struktura Federacije BiH predviđa učešće svih konstitutivnih naroda u vlasti, kroz Dom naroda i druge mehanizme. U tom smislu, Hrvati ostaju nezaobilazan faktor u svim važnim političkim procesima. Zato tvrdnja da “nema ravnopravnosti” ima više političku nego pravnu težinu.

Na istom panelu na kojem je govorio Radman govorilo se i ruskom utjecaju u BiH, posebno kroz strukture Republike Srpske. U takvom kontekstu, insistiranje na reviziji Dejtona iz hrvatske perspektive bez uvažavanja cjelokupnog regionalnog i sigurnosnog konteksta djeluje kao da se takva koristi, a ne da je riječ o konstruktivom doprinosu stabilnosti.

Grlić Radmanova izjava nije tek diplomatska gaf ili emocionalna refleksija — ona je simptom šireg trenda u kojem se događaji iz rata, ali i nakon njega, reinterpretiraju kako bi služili dnevno-političkim agendama, piše Klix.

Advertisement

Ravnopravnost naroda u BiH se ne gradi manipulacijom prošlosti, nego iskrenim dijalogom i poštivanjem postojećih ustavnih okvira. Politički lideri u Hrvatskoj morali bi to imati na umu, ako im je zaista stalo do stabilnosti i evropskog puta Bosne i Hercegovine kojeg gotovo svakodnevno pominju.

Nastavi čitati

BiH

FOTO Slovenski mediji: Ovo je Vila u Portorožu koju su kupili Dodikovi ljudi

Published

on

By

U Sloveniju se posljednjih godina intenzivno seli kapital iz RS. Tajkuni i biznismeni iz tog dijela Bosne i Hercegovine kupuju firme, projekte u nekretninama i potraživanja, najčešće na području Ljubljane.

 

Pri tome se stalno govori da ljudi iz kruga Milorada Dodika, predsjednika RS-a i dugogodišnjeg lidera bosanskih Srba, posjeduju i luksuzne vikendice i apartmane u slovenskoj Istri.

U redakciji Necenzurirano.si krenuli su tragom tih informacija. Nakon višemjesečne provjere pokazale su se barem djelomično tačnima.

Advertisement

Ovaj portal je objavio podatke o dvospratnoj vili s bazenom u centru Portoroža, koja je prema procjeni Geodetske uprave (GURS) zajedno sa zemljištem vrijedna gotovo 1,2 miliona eura, a na tržištu vjerovatno još i više. Vlasnik vile je Đorđe Đurić, 35-godišnji državljanin Srbije i biznismen kojeg su SAD u junu prošle godine stavile na listu sankcija.

Razlog: bliske poslovne veze s Dodikovim sinom Igorom Dodikom, protiv kojeg su Amerikanci sankcije uveli još 2023. godine. Prošle godine su ih proširili i na Đurića, inače badžu Igora Dodika, jer su Dodik mlađi i Đurić oženili dvije sestre.

Prema nalazima američkog Ministarstva finansija, Đurić je do prošle godine bio službeni vlasnik i direktor više firmi u kojima je Igor Dodik imao glavnu riječ u poslovnim i finansijskim odlukama. Navodno je Dodiku pomagao i u prebacivanju milionskih iznosa novca iz BiH u inostranstvo. Novinari Necenzurisano.si su otkrili da je sredinom juna u Portorožu, gdje Đurić ima vilu, boravio i Igor Dodik.

Postavlja se pitanje: je li pravi vlasnik luksuzne vile zapravo Igor Dodik? Odakle je došao novac za kupovinu? I kamo u Republiku Srpsku vode veze ljudi koji su Đuriću prodali vilu?

Advertisement

Đurićeva vila se nalazi na oko 1.200 kvadratnih metara zemljišta u samom centru Portoroža. Skrivena je u sjeni tri poznata hotela, a od neželjenih pogleda s ulice zaklanja je gusto zelenilo.

Đurić je postao vlasnik vile u novembru 2022. godine. Tada je bio i službeni vlasnik grupacije Infinity International, koja je posjedovala više IT firmi i medija. U velikoj mjeri finansirala se iz javnih sredstava RS.

 

 

Advertisement

Ali već nekoliko mjeseci ranije SAD su počele stezati obruč oko Dodikovog najužeg kruga. Početkom januara 2022. uvedene su sankcije protiv Milorada Dodika zbog korupcije i ugrožavanja Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH. Zbog povezanosti s Dodikom, tada se na listi sankcija našla i Alternativna televizija iz Banjaluke, koju je vlasnički kontrolisao Đurić.

oktobru 2023. Amerikanci su uveli sankcije i Igoru Dodiku, a nešto više od pola godine kasnije i Đuriću. Obrazloženje:

„Kao krajnji vlasnik grupacije Infinity i njenih kćerinskih firmi, Đurić je blizak saradnik Igora Dodika, kojem često pomaže u finansijskim aktivnostima.“

„Đurić i Igor Dodik su namjerno pokušali prikriti svoju povezanost s bankovnim računom i pravnim licem koje su kontrolisali.“

Advertisement

„To je Igoru Dodiku vjerovatno omogućilo da prebaci više miliona eura u inostranstvo“, naglasili su iz Washingtona.

Amerikanci su tako Igora Dodika prepoznali kao ključnog operativca poslovnog imperija kojim je njegov otac tokom dugogodišnje vladavine stekao značajno bogatstvo. Odmah nakon uvođenja sankcija, firme pod kontrolom Dodika i Đurića počele su gasiti račune u bankama i prestajale s radom.

Ako izuzmemo informacije o vezama s Dodikom, o Đorđu Đuriću u javnosti se gotovo ništa ne zna. Stalno prebivalište ima prijavljeno na adresi poslovnog centra u Beogradu. U Sloveniji nije vlasnik niti direktor ijedne firme.

Đurić je vilu, procijenjenu na oko 1,2 miliona eura, uspio kupiti bez podizanja kredita kod banke. Na nekretnini nikada nije upisana hipoteka. Ipak, Đurić je imao sreće: prema javno dostupnim podacima, za vilu je platio samo 750 hiljada eura, iako se nalazi na prostranom zemljištu na jedinstvenoj lokaciji blizu mora. Po nekim procjenama, bivši vlasnik je za nju mogao dobiti nekoliko miliona eura.

Advertisement

Od koga je Đurić kupio vilu? Prijašnji vlasnik je bila firma RSB Plus, registrovana za niske gradnje. Zanimljivo je da je ista vila, prema bilansima, u jesen 2013. plaćena 1,5 miliona eura. To je dvostruko više nego što je za nju devet godina kasnije platio Đurić. U međuvremenu su cijene nekretnina u Portorožu znatno porasle.

Ko je Đuriću prodao vilu s tolikim popustom? Osnivač firme RSB Plus također dolazi iz Republike Srpske. Riječ je o firmi Terex Inženjering iz Bijeljine, grada na sjeveroistoku BiH. Njen jedini vlasnik je građevinski biznismen Rade Ćorić, koji je 2014. godine uslovno osuđen zbog falsifikovanja dokaza.

Ćorićeva firma Terex je bila dobavljač Termoelektrane Ugljevik, koja je u vlasništvu državne Elektroprivrede Republike Srpske. Na čelu te kompanije je Luka Petrović, potpredsjednik Dodikove stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

S Termoelektranom Ugljevik Ćorić se 2006. upetljao u dugogodišnji sudski spor. Terex je pobijedio na jednom javnom tenderu, ali s elektranom nikad nije potpisao ugovor. Zbog toga ju je tužio za odštetu. Sud je firmi prije deset godina dosudio skoro tri miliona eura, koje je TE Ugljevik isplatila.

Advertisement

Potom je došlo do obrta: viši sud je 2021. tu odluku poništio zbog pravnih grešaka, a Terex je morao vratiti novac s kamatama. Nedugo nakon toga Ćorić je vilu u Portorožu, koju je kupio u jesen 2013., prodao Đuriću.

Vila u Portorožu nije bila jedina nekretnina koju je posjedovala Ćorićeva slovenska firma RSB Plus. Već 2010. i 2011. Ćorićeva firma kupila je dva stana u kompleksu Rezidenca Park Lucija, koji je izgradio obalski investitor Gašpar Gašpar Mišič. On je kasnije, za vrijeme vlade Alenke Bratušek, postao predsjednik uprave Luke Koper.

Novembra 2013. Mišič, tada još član Pozitivne Slovenije, koju je vodio Zoran Janković, kao prvi čovjek Luke Koper sastao se s Miloradom Dodikom. Predsjednik Republike Srpske tada je bio u neformalnoj posjeti Sloveniji. Kako su saopćili iz Luke, cilj Dodikove posjete bio je „razmotriti mogućnosti korištenja koparske luke za privredu BiH“.

Samo nekoliko sedmica prije te posjete, Ćorićeva firma RSB Plus potpisala je ugovor za kupovinu vile u Portorožu. Kupovina je finansirana kreditom. Neposredno prije prodaje vile vlasništvo firme RSB Plus preuzeo je Bojan Ćorić, koji je imao prijavljeno privremeno prebivalište u jednom od stanova u Luciji.

Advertisement

(Vijesti.ba)

Nastavi čitati

BiH

Ćulumov povratak na čelo SIPA-e je ismijavanje i ponižavanje države, još jedno u nizu

Published

on

By

Skoro četiri mjeseca Darko Ćulum nije dolazio na posao u Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) nakon što je 18. marta, u jeku pritiska da se privede Milorad Dodik i drugi osumnjičeni za napad na ustavni poredak, podnio ostavku.
Ćulum nije želio da se suprotstavlja svom političkom šefu, a to je upravo Milorad Dodik. Povukao se i nakon što je dao otkaz, obavještavajući Vijeće ministara, angažovan je kao savjetnik direktora policije entiteta Republika Srpska.”Ja sam podnio lični zahtjev za razrješenje. To znači da dajem otkaz. Oni to mogu prihvatiti ili ne prihvatiti. Oni mene nisu razriješili jer srpski predstavnici u Vijeću ministara nisu željeli da se imenuje v.d. Vjerovatno je to razlog. Inače, o ličnom zahtjevu za ostavkom se više ne može raspravljati”, rekao je Ćulum u martu nakon ostavke.

Danas, potpuno druga priča. O ostavci prvi Ćulum govori i raspravlja. Ili mu nedostaje novca ili želi izvršiti politički pritisak da se imenovanje na novi mandat ubrza. No, postavlja se pitanje pravnog uporišta. Kako se neko, ko je četiri mjeseca bio van radnog mjesta, sada može tek tako vratiti s porukom da odustaje od ostavke.

Odgovornost je i na Vijeću ministara BiH, koje na ovaj način dozvoljava da se manipulira državnom policijskom agencijom. To je poražavajuća poruka svim drugim službenicima, poraz sistema, ma kakav on bio i obesmišljavanje svih zakona i procedura.

Ova situacija se može posmatrati i na drugi način. Dakle. Ćulum, koji je imao zadatak da naredi privođenje Dodika i ostalih, podnosi ostavku i izbjegava odgovornost. Tako kupuje malo vremena za Dodika, jer je potrebno da se SIPA konsoliduje i da uopšte usmjeri svoj rad. U međuvremenu Dodik pokušava pregovarati i nakon 3,5 mjeseci izbjegavanja bez ikakve najave samo dolazi u Tužilaštvo i Sud BiH, koji mu ukidaju pritvor.

Advertisement

U takvim okolnostima Ćulum ponovo želi biti direktor SIPA-e, nakon što je oluja prošla. A ostavku je podnio jer je u martu na snazi bio Dodikov poziv pripadnicima SIPA-e iz RS-a da napuste tu agenciju.

Dakle, Ćulum niti je profesionalac niti poštuje procedure. Pokazao se kao politički igrač, koji želi nastaviti ponižavati i ismijavati državne institucije. Samo je pitanje ko će mu to dopustiti.

KLix

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Darko Ćulum: Vratio sam se na poziciju direktora u SIPA-u

Published

on

By

Darko Ćulum opozvao je ostavku i vratio se jutros na posao u SIPA-u, potvrđeno je za portal „Avaza“.

 

Ovu informaciju za portal „Avaza“ potvrdio nam je Ćulum.

– Vratio sam se na poziciju direktora u SIPA-u – kazao je kratko za “Avaz”.

Advertisement

 

Inače, Ćulum je ostavku podnio prije gotovo tri mjeseca i vratio se u MUP RS gdje je trebao obavljati savjetničku poziciju direktora policije RS Siniše Kostreševića.

Vijeće ministara BiH je odbijalo prihvatiti ostavku Ćuluma, što je njega faktički pro forme ostavilo na poziciji u SIPA-i.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Sven Alkalaj odgovorio Rodu Blagojeviću: “Milorad Dodik nije partner SAD-a, već Rusije”

Published

on

By

U jučer objavljenoj kolumni za američki Washington Times ambasador Bosne i Hercegovine (BiH) u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) Sven Alkalaj odgovorio je američkom lobisti Rodu Blagojeviću na tvrdnje o radikalizaciji Bošnjaka i vezama s Iranom.
Alkalajev komentar dolazi nakon teksta Roda Blagojevića koji je i Washington Timesu objavljen 7. jula pod naslovom “Iranska islamska revolucija je živa i zdrava u srcu Balkana.U odgovoru Alkalaj ističe da je Blagojević “plaćeni lobista entiteta Republika Srpska” podcrtavajući da je njegova lobistička aktivnost usmjerena na Milorada Dodika koji je partner i saveznik Vladimira Putina na Balkanu.

“Zlonamjerne, pristrasne i tendenciozne tvrdnje gospodina Blagojevića o navodnoj povezanosti Bosne i Hercegovine s Iranom, Hezbolahom i drugim ekstremističkim akterima nisu samo potpuno neosnovane, već su i čiste izmišljotine osmišljene da dovedu u zabludu i rasplamsaju situaciju”, napisao je Alkalaj.

Ovakva kampanja tvrdi Alkalaj, usmjerena je na prekid “euroatlantske putanje BiH s ciljem preoblikovanja iz statusa regionalnog partnera u sigurnosnu prijetnju SAD-u”.

“Oni za koje gospodin Blagojević sada lobira, uključujući gospodina Dodika, aktivno negiraju genocid, veličaju njegove počinitelje i nastoje demontirati sam ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom. Dodikova politika je u direktnom sukobu sa strateškim ciljevima Sjedinjenih Američkih Država. Podržavanje ili pojačavanje Dodikove agende, namjerno ili ne, ravno je potkopavanju američkog liderstva i utjecaja na Zapadnom Balkanu”, napisao je Alkalaj.

Advertisement

Alkalaj dodaje da “Milorad Dodik nije i nikada neće biti partner SAD-a jer je u stvari oruđe Putinovog programa”, čime se samo otvara prostor za ruski i kineski uticaj u BiH.

“Gospodin Dodik se sve više slaže s Moskvom i Pekingom, koristeći ekonomska partnerstva i političku podršku kako bi sistematski smanjivao zapadni utjecaj u regiji. Trumpova administracija je nedvosmislena u svom stavu – američki strateški interesi ne smiju biti potkopani neprijateljskim geopolitičkim projektima koje pokreću Rusija i Kina”, zaključio je Alkalaj.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije