Connect with us

USK

Policajka iz Bosanskog Petrovca prima prijetnje: Zeznula si narednika Džiguma, sad ćemo mi tebe!

Published

on

Svi problemi za Milicu Latinović počinju onog momenta kada se saznalo da je dala izjavu o kolegama koji su dvije godine fizičkim i pravnim licima opraštali kazne za počinjene saobraćajne prekršaje. U izjavi optuženog Šabote, koju je dao u SIPA, stoji da su se u stanici svi bojali Elvedina Džiguma jer je imao podršku komesara Koričića i komandira Dedića

Mlada policajka Milica Latinović iz Bosanskog Petrovca, zahvaljujući kojoj je i razotkrivena grupa policajaca koji su dvije godine uzimali mito i opraštali kazne za saobraćajne prekršaje privatnim i fizičkim licima, mjesecima trpi različite vrste pritisaka.  Prvi problemi su počeli onog momenta kada se saznalo da je dala izjavu o kolegama koji su u međuvremenu optuženi u predmetu „Nebo“, a radi se o naredniku Elvedinu Džigumu, komandiru PS Bosanski Petrovac Nerminu Mahmutspahiću, komandiru PS Bihać Šemsudinu Dediću i policajcu Slavku Šaboti, o čemu je Žurnal već pisao.

Žurnal je iz svojih dobro upućenih izvora dobio informaciju da najveći pritisci prema ovoj policajki dolaze od komesara Unsko-sanskog kantona Muje Koričića. Na ometanje istrage i pokušaj utjecaja i zastrašivanja svjedoka upozoravao je i tužilac koji je podigao optužnicu u predmetu „Nebo“ Adnan Tulić. Saznajemo da je MUP-u USK, Nadzornom odboru i Federalnom tužilaštvu uputio dopise o sudskim utvrđenim činjenicama o ometanju istrage, te pritisku na Latinović. Uz ove dopise priloženo je i rješenje Općinskog suda u Bihaću od 16. decembra prošle godine kojim su utvrđene činjenice iz kojih proizilazi osnov sumnje da je policijski komesar Mujo Koričić ometanjem istrage u ovom predmetu počinio jedno ili više krivičnih djela. 

Tužilaštvo USK je počelo istragu protiv Koričića, ali je rješenjem Federalnog tužilaštva taj predmet prebačen Tužilaštvu SBK. Naši izvori smatraju da je ovo namjerno urađeno kako bi se istraga usporila i dao imunitet Koričiću.

Prvi problem s kojim se suočila Milica Latinović, a nakon što se saznalo za njenu izjavu u Tužilaštvu i SIPA, jeste da joj je ukinuta dozvola da pored svog policijskog posla može obavljati i sportsku aktivnost sudije košarke. Za razliku od Milice, nekim njenim kolegama iz policije dozvoljeno je da se dodatno bave prevozom putnika, a ta rješenja, kažu naši izvori, potpisuje upravo komesar.

Latinović, koja je za tri godine rada u službi bila najbolje ocijenjena policajka, najednom je dobila tri disciplinske prijave. Jednu je podnio tadašnji komandir zbog navodnih saznanja da se Milica raspitivala o njemu i njegovoj porodici što je kod njega izazvalo „osjećaj ugroženosti“. Druga disciplinska je uslijedila nakon što su mediji objavili fotografiju komesara Koričića sa tada osumnjičenim, a danas optuženim Džigumom i sa bivšim načelnikom Općine Bosanski Petrovac Zlatkom Hujićem. Na račun Latinović upućene su optužbe da je fotografija napravljena i distribuirana medijima po njenom nalogu. Naši izvori navode da to nije tačno, te da ih je uslikao mladić koji uopšte ne poznaje Milicu Latinović.

Hujić je, podsjetimo, u aprilu prošle godine nepravomoćno osuđen zbog zloupotrebe položaja. Nakon što je u medijima objavljena njegova fotografija sa Koričićem i Džigumom on je došao u PS Bosanski Petrovac i Milici Latinović je uputio prijetnju „sredićemo mi tebe“ što je kod nje izazvalo strah i nesigurnost. Prijetnje su joj upućene pred kolegama od kojih niko nije stao u njenu zaštitu.

Treću disciplinsku prijavu protiv ove policajke podnio je „savjesni anonimni građanin“ koji tvrdi da mu je poznato da je Latinović u policijskoj stanici fotografisala evidencije i slala ih Tužilaštvu USK.

No, to nije sve. Osim ovih disciplinskih prijava Milica Latinović se suočava i sa pritiskom na njenu porodicu. Od momenta kada je dala iskaz inspekcija sve češće posjećuje trgovinu njenih roditelja u Bosanskom Petrovcu. Prije dvije sedmice, u kontrolu su “po anonimnoj prijavi” došli i inspektori Porezne uprave. Saznajemo da su porodici Latinović rekli da ih već neko vrijeme prate, ali da nisu utvrdili nikakve nepravilnosti.

Latinović uglavnom nema podršku radnih kolega. Pokušavaju joj pronaći i najmanju grešku. Tako su je jedne prilike prijavili za nepropisno parkiranje, da bi se kasnije utvrdilo da ona nije vozila taj automobil, već prijatelj njenog oca. Neuobičajeno je da su zbog nepropisnog parkiranja privodili tri osobe na ispitivanje i sve su zaveli u bilten dnevnih događaja. Naši izvori otkrivaju da je Latinović tokom intervencije u jednom lokalu prijetnje uputio jedan privatnih iz Prijedora. Rekao joj je da je „ona zeznula Džiguma i da će on dovesti vozače da kažu da su njoj davali pare, a ne njemu“.

 

Za Elvedina Džiguma kažu da je desna ruka komesara Koričića i da je to razlog zbog kojeg ga se plaše kolege u Bosanskom Petrovcu. Svi su ga doživljavali kao komandira, iako je u suštini bio samo policajac.

Ako bi mi trebao slobodan dan obraćao sam se Džigumu“, reći će nam jedan policajac, koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman.

Njega je u svom iskazu, kažu naši izvori, spominjao i optuženi Šabota. Žurnal je ranije pisao da postoji mogućnost da se Šabota nagodi sa Tužilaštvom USK. „Elvedin Džigum se više puta obraćao Slavku Šaboti da za više lica ne unosi zaštitnu mjeru u „Rof“ sistem jer je to od njega tražio komesar Mujo Koričić“, stoji u zapisniku o ispitivanju Šabote u SIPA.

Šabota je navodno istražiteljima rekao da je od Džiguma dobio naređenje da ne šalje zapisnike za nekoliko pravnih lica, a on ga je poslušao jer su se „u stanici svi bojali Džiguma jer je imao jaka leđa u komesaru Koričiću i komandiru Dediću“.

I od policajke Latinović je traženo da ne evidentira saobraćajne prekršaje ili da sačinjene zapisnike uništi, što se uostalom i navodi u potvrđenoj optužnici protiv Džiguma i ostalih. Ona je, inače, jednu godinu patrolirala zajedno sa Džigumom i u tom periodu se, saznajemo, nagledala mnogih nezakonitih radnji od propuštanja pisanja kazni za nepropisno parkiranje do uzimanja mita.

Jedina je koja je odbila postupati po zahtjevima Džiguma i ostalih zbog čega danas trpi strašan pritisak.

 

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

USK

Pretučen doktor u Domu zdravlja Ključ, policija uhapsila jednu osobu

Published

on

By

Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.

Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.

Kako saznajemo,  G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.

Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.

Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.

Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.

Nastavi čitati

Najčitanije