Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Prijeti li nova epidemija? Opet se pojavio najsmrtonosniji virus, oboljeli krvare iz očiju, usta i ušiju: “Spremamo se na kontrolu širenja”

Dvije osobe preminule su od iznimno smrtonosnog marburg virusa u Gani pa se zdravstvene institucije pripremaju na potencijalno izbijanje epidemije, piše Daily Mail a prenosi dnevnik.hr. Liječnici su poručili kako su pacijenti razvili simptome kao što su proljev, groznica, mučnina i povraćanje.

Predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije u Gani, Francis Kasolo, rekao je kako su zdravstvene službe na terenu te istražuju situaciju i pripremaju odgovor na moguću epidemiju.

“Blisko surađujemo s državom kako bismo otkrili slučajeve zaraze, pratili kontakte i bili spremni na kontroliranje širenja virusa”, rekao je Kasolo.

Ako se potvrdi da su dvije osobe preminule od tog virusa, to će biti drugi put da je Marburg otkriven u zapadnoj Africi nakon manjih slučajeva zaraze u Gvineji prošle godine.

Što je marburg virus?

Marburg virus najsmrtonosniji je virus na svijetu s obzirom na to da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ubije i do 90 posto zaraženih. Trenutno ne postoji lijek za tu bolest.

Početni simptomi uključuju jaku glavobolju, visoku temperaturu, proljev, bol u trbuhu i povraćanje. S vremenom simptomi postaju sve izraženiji. Nakon nekoliko dana, mnogi pacijenti imaju unutarnje krvarenje ili krvarenje iz tjelesnih otvora kao što su usta, oči i uši.

Marburg virus prenosi se na ljude koji su izloženi rudnicima ili špiljama u kojima se nalaze šišmiši. Nakon toga, virus se širi izravnim kontaktom s tjelesnim tekućinama zaraženih ljudi ili površinama i materijalima koje su bile u doticaju s tim tekućinama, piše ECDC.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet / Zanimljivosti

Horor u turskom ljetovališti: Tijela manekenke i njene kćerke pronađena umotana u čaršafe

Nestanak Irine i njezine kćeri prijavili su rođaci kada im se one nisu dugo javljale, a policija je u njihovoj vili u Bodrumu pronašla krv i otiske muških stopala

Ruska manekenka Irina Dvizova (42) i njezina kći Dajana (15) su ubijene, a njihova su tijela pronađena umotana u plahte u blizini popularnog turskog odmarališta Bodrum.

Nakon što su otkrivena njihova tijela, počela je međunarodna potraga za osumnjičenim Andrejem Kuslevičom (45), Irininim bivšim mužem.

Nagađa se da ubistvo možda ima veze sa sporom oko starateljstva nad Irininim mlađim sinom. Dječak se sada vodi kao nestao, piše Daily Mail, a policija smatra da je s ocem. Naime, Irina je ljetos na sudu tražila da se Kusleviča spriječi da dobije pristup dječaku.

Kuslevič je inače bio tjelohranitelj jednog ukrajinskog biznismena, a tražen je u Rusiji zbog bijega iz pritvora, gdje je bio zbog navodne krađe.

Nestanak Irine i njezine kćeri prijavili su rođaci kada im se one nisu dugo javljale, a policija je u njihovoj vili u Bodrumu pronašla krv i otiske muških stopala.

Policija je tijela pronašla zahvaljujući snimkama kamera njihovih automobila.

Irinin stariji sin David (20) je rekao da je očuh ranije maltretirao i tukao njegovu majku, a ona mu nije dopuštala da se približi mlađem sinu.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Državljanin BiH uhapšen pri pokušaju ulaska u Austriju uprkos trajnoj zabrani

Pripadnici granične policije uhapsili su noćas državljanina Bosne i Hercegovine (43), koji je, uprkos trajnoj zabrani ulaska u Austriji, pokušao da pređe granični prelaz Karavanke.
Naime, tokom kontrole policija je uočila da nešto nije u redu sa dokumentima ovog 43-godišnjaka, koji je sa suprugom pokušao da pređe granicu.

Nakon kratke provjere ispostavilo se da je riječ o čovjeku koji je prije 15 godina počinio nasilni zločin zbog čega je i osušen:

“Tokom provjere otkrili smo da je on osuđen na nekoliko godina zatvorske kazne zbog nasilnog zločina iz 2006. godine. Tada je uslovno pušten na slobodu, ali uz trajnu zabrana ulaska u zemlju”, stoji u saopštenju policije.

Jedna od zanimljivosti noćašnjeg hapšenja jeste i to da je državljanin BiH u domovini čak i legalno promijenio ime kako bi pokušao da izbjegne ovu zabranu, ali mu nije uspjelo.

“On nije pružao otpor pri hapšenju i već je sproveden u zatvor u Klagenfurtu”, navode na kraju u saopštenju iz policije.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Ko je bio Henry Kissinger? Od jevrejskog dječaka koji je pobjegao od nacista do nobelovca

Henry Kissinger, često opisan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. godine u Fürthu, Njemačka. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera je obuhvatila period velikih međunarodnih promjena i izazova.

Kissingerova porodična prošlost bila je oblikovana Drugim svjetskim ratom i nacističkim progonom Jevreja. S porodicom se preselio u Sjedinjene Američke Države 1938. godine, gdje je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga izdvojili kao obećavajućeg mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa.Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je dolazak na poziciju savjetnika za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Richardom Nixonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kissinger je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke vanjske politike tokom hladnog rata. Njegova sposobnost donošenja teških odluka i vođenja diplomatskih pregovora dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD-a i Sovjetskog Saveza.

Jedan od najpoznatijih trenutaka u Kissingerovoj karijeri bio je potpisivanje “SALT I” sporazuma o kontroli naoružanja 1972. godine, što je predstavljalo pokušaj smanjenja nuklearnih tenzija između dviju supersila. Njegova uloga u pregovorima o Vijetnamskom miru i potpisivanju sporazuma u Parizu 1973. godine također je ostavila dubok pečat na međunarodnim odnosima.

Nobelova nagrada za mir, koju je Kissinger primio 1973. godine, bila je priznanje njegovim naporima u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada doživjela je kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim postignućima, poput bombardovanja Kambodže tokom vijetnamskog rata.

Nakon svog vremena u Bijeloj kući, Kissinger je nastavio svoju karijeru kao diplomata, služeći kao državni sekretar pod predsjednikom Geraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Camp Davidski sporazumi) 1978. godine dodatno je produbila njegov ugled kao mirnodopskog pregovarača.

Međutim, Kissingerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari su ga optuživali za podržavanje diktatorskih režima u cilju očuvanja američkih interesa, dok su drugi osporavali etičke aspekte njegovih postupaka u vođenju spoljne politike, piše Klix.

Uprkos kontroverzama, Henry Kissinger ostaje važna figura u svjetskoj diplomaciji, čije su odluke i postignuća oblikovali međunarodnu scenu tokom ključnih trenutaka 20. vijeka.

Kissinger je, podsjećamo, preminuo u srijedu u svom domu u Connecticutu u dobi od 100 godina, objavila je konzultantska kompanija Kissinger Associates.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕