Connect with us

BiH

Puno nas koštaju: Halid Genjac za jedno pitanje i rasprave na četiri sjednice naplatio preko 240.000 KM

Published

on

Za plate i naknade članova Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH u protekle četiri godine iz budžeta je potrošeno oko 3,4 miliona maraka.

PišeCentar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Ministri i članovi Predsjedništva BiH su tako od početka mandata do jula 2022. godine mjesečno primali oko 5.000 KM.

Osim plata isplaćivani su im topli obroci, paušali, dnevnice, upotreba auta, prevoz, jubilarne nagrade, otpremnine, naknade za rad u komisijama, jednokratne pomoći, naknade za odvojeni život i smještaj, a pred ljetni odmor dobijali su i 300 KM regresa.

Treba podsjetiti da je Vijeće ministara BiH godinu i dva mjeseca nakon izbora radio u tehničkom mandatu, te da je novi saziv počeo sa radom tek krajem decembra 2019. godine.

Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo, 20 ministara i njihovih zamjenika je od tada za plate i naknade ukupno primilo 2,68 miliona maraka.

Mjesečno su u prosjeku dobijali oko 4.472 KM, a u ovom periodu održali su ukupno 116 sjednica.

Među najplaćenijim su predsjedavajući Vijeće ministara BiH Zoran Tegeltija i ministar finansija Vjekoslav Bevanda kojima je do sada pojedinačno isplaćeno oko 160.000 maraka.

“U njihovom mandatu BiH je uglavnom funkcionisala na privremenom finansiranju tokom kojeg nije bilo moguće realizovati razvojne projekte”, navodi se u istraživanju CIN.

Zastupnik Halid Genjac iz SDA je dio zakonodavne vlasti od 1996. godine. Četiri puta je bio poslanik i četiri puta delegat. No, većinu mandata nije osvojio glasovima birača, nego je Stranka odlučivala da on bude dio Parlamenta. Do mandata je stizao preko kompenzacijske liste ili delegiranjem u Dom naroda.

U aktuelnom sazivu se u raspravu uključio na četiri sjednice, a postavio je jedno poslaničko pitanje. Za to je dobio više od 241.000 KM. O svom radu nije želio razgovarati sa novinarima.

Ni delegat Munib Jusufović iz Saveza za bolju budućnost (SBBBiH) nije bio posebno aktivan. On je na pola mandata iz Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH prešao u državni Dom naroda početkom 2020. godine, preuzevši mjesto svog stranačkog šefa Fahrudina Radončića koji je imenovan za ministra.

Na izborima 2010, 2014. i 2018. godine u prosjeku je osvajao 500 glasova pa je za mandate u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta morao imati dodatnu podršku stranke koja mu je davala kompenzacijski mandat.

On je 2013. godine dobio otpremninu od oko 14 hiljada maraka pa uz visoku plaću u Parlamentu prima i penziju. Za delegatsku funkciju u ovom mandatu mu je isplaćeno 179.000 maraka. Za to vrijeme učestvovao je u raspravama na deset sjednica, nije postavio nijedno delegatsko pitanje niti je podnosio inicijative. Na zalasku karijere i mandata kaže da ne može biti zadovoljan učinkom tokom političke karijere.

„Nema niko od nas razloga da se pohvali. Bilo bi čak sramota da se pohvali“, kaže Jusufović.

Za razliku od ministara, tri člana Predsjedništva BiH koštali su građane oko 723.533 KM, a svaki od njih je u prosjeku mjesečno primao oko 5.609 KM. Za ove četiri godine održali su ukupno 178 sjednica.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je od početka mandata naplatio više od 243.000 maraka. Šefik Džaferović je u istom periodu plaćen nešto više od 247 hiljada maraka, dok je Željko Komšić dobio skoro 233.000 maraka iz budžeta BiH.

Više možete pročitati OVDJE.

BiH

Sastanci iza zatvorenih vrata: Konaković u OHR-u lobirao za Dodika, strategiju osmislio Miroslav Lajčak

Published

on

By

Ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković u četvrtak ujutro posjetio je OHR kako bi kod visokog predstavnika Christiana Schmidta lobirao za Milorada Dodika, saznaje Istraga.ba iz više diplopmatskih izvora.

O ovom sastanku Konaković nije obavijestio javnost. No, kako saznajemo, predsjednik Naroda i Pravde je kazao visokom predstavniku da je vladajuća državna koalicija saglasna da traži rješenja u Parlamentu BiH, te da bi sve to moglo “relaksirati odnose” u BiH.

Sve je ovo uslijedilo nakon sastanka nu Istočnom Sarajevu kada su lideri stranaka vladajuće koalicije najavili usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH. Te izmjene bi otvorile prostor Miloradu Dodiku da odustane od izbornog zakona Republike Srpske koji bi danas trebao biti na dnevnom redu Narodne skupštine RS.

“Drugačiji je danas ambijent, jer su se politički akteri su uspijevali dogovarati o veoma, veoma teškim pitanjima i zaslužili i tu vrstu nagrade i potvrde da se vrijedi razgovarati i dogovarati zvaničnim stavom Brisela koji vodi ka EU integracijama. Vrlo je težak bio sastanak danas, nimalo lagan, ali imamo svijest da domaći politički akteri moraju učiniti maksimum napora da riješe pitanja. Izborni zakon kao prioritet, ali i druga pitanja”, rekao je Konaković nakon sastanka u Istočnom Sarajevu.

Izmjene izbornog zakona je najavio i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

“Svima nam je žao da onaj zamah i ono što smo imali nakon otvaranja pregovora da je proizveden jedan zastoj u kome je blokiran rad Parlamenta i Vijeća ministara. Ovaj sastanak je završen na način da smo opredijeljeni da se pokušamo vratiti na evropski put, da deblokiramo taj put i da se okrenemo rješavanju pitanja. Uvijek su mi dosad govorili da i ono što smo dosad postizali je bilo da zajedničkim razgovorom, kompromisom dođemo do zakonskih rješenja koje ćemo mi donositi, a ne koja će biti nametnuta. Dogovorili smo se da damo sve od sebe da ponudimo Izborni zakon, odnosno u proceduru Parlamenta, kako bi izborne procedure bile rezultat dogovora lokalnih vlasti”, rekao je Nikšić.

Prema informacijama Istrage, glavni kreator priče o “domaćem dogovoru” koja bi trebala spasiti Milorada Dodika je Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana. Lajčak je tokom ove sedmice, na sastanku u Mostaru predložo Dodiku, Nikšiću i Draganu Čoviću da pred međunarodne zvaničnike izađu sa “vlastim prijedlogom”.

“Prije par dana kolega Nikšić, Dodik i ja smo zaključili da se trebamo sastati i naći rješenje iz situacije koja je nastala. Čini se da rješenje je da do idućeg petka usvojimo u parlamentarnoj proceduri Izborni zakon BiH i time bi riješili glavninu problema koje imamo”, izjavio je Čović.

Upravo zbog toga EU je pozvala na “dijalog”.

“Nakon prošlomjesečne odluke Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora, Evropska unija očekuje od Bosne i Hercegovine, uključujući entitet Republika Srpska, da napravi iskorake naprijed umjesto da preduzima radnje koje su u suprotnosti sa njenim evropskim putem. Odluka Evropskog vijeća je pokazala da dijalog, a ne eskalacija, donosi rezultate. Pozivamo sve lidere u Bosni i Hercegovini da ispune svoje obaveze i očekivanja građana i da se vrate za pregovarački sto za dobrobit ljudi u zemlji i njene budućnosti u Evropskoj uniji“, objavljeno je na zvaničnoj stranici EU.

Nastavi čitati

BiH

Helez građanima Banje Luke poručio da zavire u frižider prije kretanja na Dodikov miting: Zašto su penzije i primanja u RS najniža u Evropi?

Published

on

By

Ministar odbrane u Vijeću ministara BiH Zukan Helez komentarisao je za danas najavljeni skup u Banjoj Luci, kao i posebnu sjednicu NSRS-a koja je u toku.

Kako je rekao Helez, izbore u Bosni i Hercegovini pa tako i u bh entitetu RS, koji je sastavni dio BiH, će provoditi Centralna izborna komisija BiH.

“Oni koji budu učestvovali u donošenju entitetskog izbornog zakona krše Ustav BiH i moraju biti sankcionisani od pravosudnih institucija BiH.Izvještaj nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine je skup laži i primitivan pokušaj manipulisanja činjenicama. Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici je neosporna činjenica utvrđena pred Međunarodnim sudom u Hagu”, kazao je Helez.

Pozvao je sve političke aktere i građane u RS-u da prihvate istinu o genocidu u Srebrenici, kao što će to uraditi čitav svijet, za nekoliko dana usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN.

“Ova Rezolucija je poziv na mir, ona neće etiketirati srpski narod kao genocidni, kao što to tvrdi nelegalni predsjednik RS Milorad Dodik. Rezoluciju o Srebrenici je potrebna nama u BiH i našoj regiji zbog spoznaje istine i pravde, ali i ljudskom rodu koji stoji na ivici globalnog rata. Donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Ujedinjene nacije imaju priliku ispraviti historijsku nepravdu i pokazati odgovornost za ulogu koju su odigrali u ratu u Bosni i Hercegovini”, dodao je on.

Naglasio je da je najavljeni miting u Banjoj Luci skup podrške nelegalnom predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i njegovim sljedbenicima.

“To je stranački skup, za koji već znaju da će propasti. Iz tog razloga će doći autobusi ljudi iz Beograda da podrže ovo okupljanje. Prilika je ovo da se ‘naplati’ krađa izborne volje građanima Beograda na nedavnim izborima u ovom gradu. Građanima u Banjoj Luci poručujem da zavire u frižider prije nego krenu na miting. Zapitajte se zašto je prazan. Zašto su penzije i primanja u RS najniža u Evropi? Ko je odgovoran za to, Zukan Helez, Christian Schmidt, Michael Murphy ili neko drugi?”, pitao je Helez.

Na karaju je pitao ima li nelegalni predsjednik RS-a Milorad Dodik i svita okupljena oko njega ponuditi građanima RS-a išta osim sažvakanih nacionalističkih snova?

“Umjesto srbovanja i snova o otcjepljenju, okrenimo se euratlanskim integracijama. Bosna i Hercegovina je domovina svih nas, dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom u kojoj će svaki čovjek na svakome njenom pedlju imati jednaka prava te ugodno živjeti od svoga rada”, poručio je Helez.

Nastavi čitati

BiH

Schmidt o eventualnim izmjenama Izbornog zakona: Nema ništa bolje nego da nešto uradite sami

Published

on

By

Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, danas je održao konferenciju u Sarajevu, na kojoj je govorio o obrazovanju, ostanku mladih u ovoj zemlji, ali je i iznio mišljenje te poslao jasne poruke o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje su najavljene.

“Univerziteti su obično mjesta na kojima imamo primjere gdje se radi u oblasti nauke i istraživanja, a pogotovo su zato važni Pravni fakultet i Fakultet političkih nauka”, naveo je Schmidt.

Kako je rekao, do sada je bilo dosta razgovora u ovoj zemlji.

“Međutim, čini se da razgovori o brojnim temama u ovoj zemlji još uvijek nisu završeni i da je potrebno dodatno razgovarati. U tom smislu, mislim da je akademska zajednica važna jer bi trebala da se uključi u sve razgovore koje se vode”, rekao je visoki predstavnik.

Studentima je poručio da je potrebno iz prošlosti izvući lekcije za budućnost, te da je potrebno da studenti iz drugih zemalja posjete Bosnu i Hercegovinu.

“Često imam osjećaj da je znanje ljudi izvan ove zemlje, o tome šta se dešava u BiH, površno. Važno je da dođu i vide situaciju i razmisle da studiraju ovdje. BiH je zemlja koju treba obići i ostati, a nije zemlja iz koje treba odlaziti”, poručio je Schmidt.

Na pitanje novinara o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje je vladajuća državna koalicija obećala u narednim danima i današnjim dešavanjima u Parlamentu BiH, citirao je njemačkog mislioca da “nema ništa bolje nego da nešto uradite sami”.

“Mislim da lokalni organi vlasti trebaju preuzeti tu odgovornost i aktivnostima ispoštovati standard koji se očekuje u izborima, koje je potvrdio i OSCE”, smatra visoki predstavnik.

A ako ne postignu dogovor, Schmidt je rekao da se drži svojih izmjena koje je donio.

Poručio je političarima da ne igraju taktičke igre.

“Lokalni organi trebaju raditi na provedbi osnova koje sam ugradio u izmjene zakona koje sam donio kako bi glasači imali puno povjerenje” naveo je Schmidt te dodao:

“Nema puno vremena jer se moraju organizovati izbori i završiti sve pripreme za ove i naredne izbore”.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije