Connect with us

Sukob u Ukrajini

Putinovi propagandisti: ‘Narod želi da Putin udari na Washington i London! Zašto ih ne napadnemo?‘

Published

on

Simonjan i Solovjov i u posljednjem su se nastupu držali zadatka da potpaljuju podršku ruske javnost za nastavak krvavog rata

Kremaljski medijski eksponenti Margarita Simonjan, direktorica medijske kuće RT (bivši Russia Today), i televizijski voditelj Vladimir Solovjov, imali su novi niz šokantnih komentara u posljednjem izdanju emisije Nedjeljom navečer s Vladimirom Solovjovim.

Njihove izjave zapadni analitičari pomno prate jer taj dvojac, uz još nekoliko istaknutih novinara bliskih Vladimiru Putinu, najbolje odaje što se događa i kakva atmosfera vlada u Kremlju.

Potpaljuju podršku

Simonjan i Solovjov i u posljednjem su se nastupu držali zadatka da potpaljuju podršku ruske javnost za nastavak krvavog rata u Ukrajini, što su radili i prije, među ostalim huškajući na eskalaciju sukoba i spominjući neminovnost “trećeg svjetskog rata”.

Šefica ruske medijske kuće započela je svoju priču monologom tipičnim za Sjevernu Koreju ili SSSR, hvaleći Putinovo odlično zdravlje, nepobjedivi duh, neprobojno samopouzdanje i vedro raspoloženje, piše u svojoj analizi njezina nastupa Daily Beast.

Govoreći o tome kakvo je raspoloženje nacije i što se danas pitaju obični Rusi, urednica državnog medija zabranjenog u Europi i protjeranog iz SAD-a istaknula je kako ruski narod podržava svog predsjednika te kako apeliraju na njega da udari na “centre koji donose odluke” što je prije moguće. I ona i njezin domaćin, te gosti prethodnih emisija u udarnom terminu, već su spominjali potrebu da se krene na centre odlučivanja kao što su London “ili još bolje Washington”.

Stišćući šaku Simonjan je, piše Daily Beast, ljutito uskliknula: “I ja želim pitati zašto ih ne napadnemo! Gdje su te crvene linije?” Potom je otkrila Putinov odgovor na to pitanje iz Sankt Peterburga. “Neću im reći koje su naše crvene linije. Zbog vojne taktike. Zašto bismo im unaprijed pokazali naše karte?”

Putinovi razlozi

Prema riječima urednice RT-a, Putinovi razlozi da ne intenzivira napade u Ukrajini su praktični. “Rekao mi je: ‘Zašto bismo te gradove pretvorili u Staljingrad? Pa tamo su naši ljudi! Jasno je zašto. To je naša zemlja i naši ljudi, poslije ćemo morati obnavljati.'”

Simonjan je također iznijela tvrdnju da se u Ukrajini odvija građanski rat te da je Rusija stala iza ruskih govornika i Rusa. Pritom je kao objašnjenje navela snimku jednog ukrajinskog ratnog zarobljenika navodeći da nema razlike između njega i Rusa. “Njegovo lice je potpuno rusko. Velike plave oči, plava kosa i brada. Ni po čemu se ne razlikuje od naših vojnika”, ustvrdila je time, čini se, podcrtavajući anihilaciju Ukrajinaca kao naroda, što je često radio i Putin.

Naglasila je kako je tom vojniku “svejedno hoće li živjeti u Donjecku, Belgorodu ili njegovu rodnom selu kraj Kijeva”. “Moramo shvatiti da su mnogi od njih nasilno unovačeni”, rekla je Simonjan. No, upozorila je da postoji i veliki broj nacista “s kojima se nema što drugo nego ih strijeljati prema zakonima Narodne Republike Donjeck”. Osim što se tako Simonjan založila za ubijanje zarobljenih ukrajinskih vojnika, njezinim intervjuom je dominirala ideja da u susjednoj zemlji traje građanski rat te da “Rusija ne samo da nije pokrenula rat nego nije pokrenula ni specijalnu operaciju, nego je samo stala na stranu svojih ljudi – Rusa koje napadaju ‘antirusi’ u Ukrajini, nacisti i fašisti”, piše Jutarnji.hr.

Simonjan se također osvrnula na javnost izvan ruskih granica tvrdeći da je jasno zašto su mediji poput njezina RT-a zabranjeni na Zapadu. “Inače bi podrška za političare koji podržavaju Ukrajinu pala s 20-30 posto na nulu”, rekla je te naglasila da je bilo jako pametno od stranih vlada što su ukinule ruske medije jer bi inače javnost bila na ruskoj strani.

 

Sukob u Ukrajini

Kusturica se sastao s Putinom: Ukrajinu nazvao “historijskom pravdom”, tražio mu novac za tri filma

Published

on

By

Reditelj Emir Kusturica jučer je razgovarao u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, uz skandalozno opravdavanje ruske agresije na Ukrajinu.

Tom prilikom Kusturica je, između ostalog, zahvalio Putinu na navodnoj “historijskoj pravdi” u Ukrajini kazavši kako je to “početak novog svijeta”.

Na početku razgovora sagovornici su se prisjetili da su se posljednji put vidjeli na Kulturnom forumu u Sankt Petersburgu 17. novembra prošle godine.

Također, Kusturica je informisao Putina da želi da snimi “ruski triptih” od tri filma po piscima Fjodoru Dostojevskom, Nikolaju Gogolju i Lavu Tolstoju te je zatražio podršku.

“Imam ideju da napravim triptih u novom svetu, ruski triptih, tri filma. Prvi se zove ‘Inženjer lakih šetnji’ – to je moja savremena verzija Dostojevskog. Zatim moja verzija Gogolja ‘Kako se Ivan Ivanovič naljutio na Ivana Nikiforoviča’ – veoma smiješna i mislim da je važno da se to sada uradi. I treći film ‘Kozaci’ Lava Nikolajeviča Tolstoja”, naveo je Kusturica.Rekao je da planira završiti karijeru nakon rada na “ruskom triptihu” i filmu “Lovor” po djelu Jevgenija Vodolazkina, piše Klix.

Putin je ideje Kusturice nazvao “veoma zanimljivim” kazavši kako Kusturicino obraćanje historiji može da bude “vrlo zanimljivo i produktivno”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Moskovski patrijarh rekao da se u Ukrajini vodi “sveti rat”, vjeruje i da će Rusija preuzeti Kijev

Published

on

By

Poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril sa sjedištem u Moskvi opisao je invaziju na Ukrajinu kao “sveti rat” Rusije protiv Ukrajine.
Poglavar crkve, patrijarh Kiril pojačao je retoriku Kremlja o ratu Rusije u Ukrajini i označio ga kao egzistencijalni i civilizacijski “sveti rat”.Prema američkom Institutu za proučavanje rata, ovo je značajna infleksija za ruske vlasti koje su do sada pažljivo izbjegavale da rusku invaziju na Ukrajinu zvanično okarakterišu kao bilo kakvu vrstu rata. Prije nekoliko dana je i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao da je Rusija “u ratnom stanju”.

U novom ideološkom i političkom dokumentu, Kiril je Putinovu “specijalnu vojnu operaciju” nazvao, osim svetim ratom (Svyashennaya Voyna), i novom etapom u borbi ruskog naroda za “nacionalno oslobođenje… u jugozapadnoj Rusiji”, misleći na istočnu i jugoistočnu Ukrajinu.

Kiril je tvrdnje objasnio kazavši da vojnici brane “Svetu Rusiju” i svijet od naleta globalizma i pobjede Zapada, koji je pao u satanizam.

Patrijarh je ustvrdio da će se rat u Ukrajini završiti tako što će Rusija preuzeti ekskluzivni utjecaj na cijeloj teritoriji moderne Ukrajine i isključiti bilo koju ukrajinsku vladu za koju Kremlj utvrdi da je neprijateljska prema Rusiji.

klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

VIDEO Šta sve treba biti rusko: Medvedev objavio kartu svoje vizije istoka Evrope

Published

on

By

Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa Vijeća sigurnosti Rusije i saveznik predsjednika Vladimira Putina, rekao je da je Ukrajina dio Rusije i isključio mirovne pregovore s aktualnim ukrajinskim vodstvom.

U huškačkom govoru u južnoj Rusiji Medvedev je kazao da će Rusija nastaviti sa “specijalnom vojnom operacijom” sve dok druga strana ne kapitulira, dodavši da će se “historijski dijelovi Rusije vratiti kući”.

Medvedev je govor održao ispred karte Ukrajine koji prikazuje tu zemlju kao krnji teritorij stiješnjen uz Poljsku, s Rusijom koja u potpunosti kontrolira istok, jug i obalu Crnog mora.

“Jedan od bivših ukrajinskih vođa je u nekom trenutku rekao da Ukrajina nije Rusija. Taj koncept mora zauvijek nestati. Ukrajina je definitivno Rusija”, rekao je Medvedev.Bivši ruski predsjednik je isključio mogućnost mirovnih pregovora s aktualnim ukrajinskim vodstvom na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i poručio da će svaka buduća ukrajinska vlada, ako bude htjela pregovarati, morati prepoznati novu realnost na terenu.

“Teritoriji na obje obale Dnjepra dio su ruskih strateških i povijesnih granica. Zato su svi pokušaji da ih se nasilno promijeni, da se žive odsjeku, osuđeni na propast”, ​​dodao je Medvedev.

Osvrnuoi se i na odnose Istoka i Zapada optuživši američke specijalne snage i vojne savjetnike da vode rat protiv Rusije te je dodao da su odnosi Moskve i Washingtona gori nego tokom Kubanske krize 1962.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije