Connect with us

BiH

Radmanović: „Jasan je stav Republike Srpske – ne postoji imovina Bosne i Hercegovine”

Published

on

Radmanović je rekao da navodi o malignom uticaju Rusije na BiH predstavljaju floskulu bez ikakvog utemeljenja, te najavio da će ubuduće saradnje sa Rusijom biti više.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović (SNSD) rekao je da od novog Vijeća ministara BiH očekuje više zakonskih prijedloga i da se pitanja o kojima nema konsenzusa ostave po strani.

Radmanović je u intervjuu Srni rekao da očekuje da se u prvi plan ne stavljaju razlike u stavovima nego ono o čemu se svi slažu.

On je kazao da od novog Vijeća ministara BiH očekuje mnogo aktivniju ulogu, ne samo zbog kandidatskog statusa, nego i zbog toga što treba “njegovati novu atmosferu” koja može dati rezultate.

– Očekujemo iz te nove atmosfere i novu energiju. Moram da podsjetim da su u /odlazećem/ Savjetu ministara bili oni koji su stalno govorili kako nešto neće i u takvoj situaciji nije se moglo očekivati više. Kako očekivati više kada zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara /Bisera Turković/ nije dozvoljavala da se uvrste određene tačke, ocijenio je Radmanović.

-Bez obzira što je u partnerstvu na nivou BiH više političkih partija, neće biti onih koji će, “zato što im se ne sviđa kako je neko počešljan”, osporavati da se u dnevni red uvrste važne tačke. Iz ekspozea predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane Krišto moglo se vidjeti da su osnovni pravci rada evropske integracije o čemu su svi u BiH saglasni, kazao je on.

Radmanović je rekao da je problem u vezi sa pitanjem imovine u BiH nametnula međunarodna zajednica, ali da je jasan stav Republike Srpske – ne postoji imovina BiH.

– Prema mišljenju svih relevantnih stručnjaka i naučnika iz oblasti ustavnog prava Dejtonski mirovni sporazum je to riješio i imovina je u entitetima. Pojavili su se drugi nazovistručnjaci i naučnici koje je podgrijavao dio međunarodne zajednice, koji su rekli da je to `državna imovina` i mi danas imamo problem, kazao je Radmanović te dodao da “političko Sarajevo smatra da je sve državna imovina, te da je i vazduh koji se diše državni”.

– Mi u Republici Srpskoj zastupamo ustavno rješenje – da ne postoji imovina BiH jer to nije riješeno Aneksom četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, dakle Ustavom. Tamo je jasno rečeno da sve što nije nabrojano da su nadležnosti BiH je u nadležnosti entiteta. Među nadležnostima BiH nema državne imovine, kazao je Radmanović.

On je kazao da pitanje imovine nije jedina stvar u kojoj je međunarodna zajednica napravila problem jer je sve što su radili visoki predstavnici silom – problem u BiH.

Radmanović je rekao da u BiH spoljna politika mora biti u skladu sa Ustavom, dogovorom i uz poštovanje ravnopravnosti.

– Ukoliko bilo ko nastoji da dominira na bilo koji način – nastaje problem. Podsjećam da je Predsjedništvo BiH u kome je bio Mladen Ivanić usvojilo dokument o tome kako će se razvijati spoljna politika. Ivanić je bez konsultacija sa bilo kim u Republici Srpskoj prihvatio neke formulacije koje su protiv stavova Srpske i to je bio put kojim se, na neki način, daje pravo pojedinim krugovima u Sarajevu da rade mimo konsultacija sa Republikom Srpskom, što je pogrešno, kazao je Radmanović.

On je istakao da Ministarstvo spoljnih poslova unutar sebe mora poštovati pravila kao što se poštuju u drugim institucijama BiH i ne može samo iz jedne političke grupacije, jednog naciona imenovati ljude i sprovoditi po svom nahođenju spoljnu politiku.

– Tu se mora pokazivati i ogledati dogovor. Predsjedništvo BiH je vrlo važno. Ako se Predsjedništvo dogovara, a pokazalo se sada da makar jedan član Predsjedništva koji neće da se dogovara ni oko čega, onda imamo problem. Biće potrebno mnogo strpljenja i rada da se prevaziđe problem koji smo imali u prethodne četiri godine kada je riječ o spoljnoj politici, rekao je Radmanović.

Radmanović je konstatovao da su zbog jednostrane politike pojedinaca i stranaka u BiH odnosi sa Srbijom i Hrvatskom u dobroj mjeri narušeni, te da BiH mora što više sarađivati sa Srbijom i sa Hrvatskom.

On je dodao da su u prethodnim periodima ti odnosi nekada bolje funkcionisali sa Srbijom, nekada sa Hrvatskom, ali da BiH mora njegovati dobre odnose sa te dvije države jer sa njima dijeli granicu od gotovo 2.000 kilometara i najveća spoljnotrgovinska razmjena je sa njima.

– Međunarodna zajednica je i tu napravila problem. I Srbija i Hrvatska su potpisnice Dejtonskog sporazuma, a u OHR-u su to zanemarili. Čak ni u tom samozvanom Savjetu za sprovođenje mira nisu te dvije zemlje, što je van pameti. To je bio pokušaj da te dvije zemlje nemaju nikakav uticaj. Mi imamo specijalne paralelne veze koje smo koristili da to bude bolje i to ne može zavisiti od pojedinaca. Ne može biti važno ko je na čelu Srbije, Hrvatske i BiH da bi to funkcionisalo, kazao je Radmanović.

Radmanović je rekao da navodi o malignom uticaju Rusije na BiH predstavljaju floskulu bez ikakvog utemeljenja, te najavio da će ubuduće saradnje sa Rusijom biti više.

– Da se osvrnemo na obavještajno-političu floskulu oko malignog ruskog uticaja. To je floskula koju su izmislile neke parapolitičke ekipe jer ozbiljni političari nikad ne bi smislili takvu priču. Tvrdim i to se može dokazati da je najmanje od svih stranih utisaja ovdje uticaja Ruske Federacije. To je lako dokazati. Ovdje ne može da se živi od ambasadora Kvinte, specijalnog predstavnika EU i ostalih, a niko to ne pominje. Kada se osnuje jedna ruska čitaonica digne se cijela galama svih medija, a engleskih, francuskih i svih ostalih ima da im se broj ne zna i niko to ne spominje, kazao je Radmanović.

– Primjećujemo i po izdvajanju sredstava sa Zapada da će ta fiktivna bitka da se nastavi, a koja se svodi na to da prisluškuju određena lica, da zabranjuju ulazak u BiH određenim licima i da troše te međunarodne pare, a ne vidi se uopšte zašto. Nema ozbiljnih naznaka ko su nosioci tog uticaja ovdje. Mislim da bih ja trebao da budem među nosiocima tog uticaja ovdje jer imam odlikovanje Vladimira Putina, naveo je Radmanović, te dodao kako je “sva priča o malignom ruskom uticaju pogrešna i loša”.

BiH

Delegatima u FBiH za dva dana posla isplaćen milion KM?!

Published

on

By

Svaki od 80 federalnih delegata u prosjeku je dobio je po 6.197 KM po danu kada je došao na sjednicu, a neki su naplatili i više od 10.000 KM

 

 

Delegatima u Domu naroda Federalnog parlamenta iz budžeta je u prva tri mjeseca ove godine isplaćeno gotovo milion KM po osnovu plaća, naknada i ostalih prinadležnosti. Ovo su zvanične informacije iz Parlamenta FBiH.

Riječ je o 80 delegata koliko ih trenutno ima u ovom Domu. Od toga je 73 profesionalnih delegata i oni su inkasirali 978.418 KM, kao i sedam neprofesionalnih kojima je iz budžeta isplaćeno 13.104 KM. Ukupan precizan iznos koji je delegatima za tri mjeseca isplaćen iznosi 991.522. Zajedno sa primanjima sekretara Doma ovaj iznos premašuje milion KM.

U navedena tri mjeseca, međutim, federalni delegati su održali tek dvije redovne sjednice i jednu vanrednu sjednicu i to 25. januara i 25. marta. Dana 25. januara delegati su održali jednu redovnu i jednu vanrednu sjednicu, dok su 25. marta održali jednu redovnu sjednicu, piše Fokus.

Najviše za Ivu Tadića

Prema ovoj računici ispada da je svako od 80 delegata za dva dana posla u zgradi Parlamenta FBiH, gdje je proveo prisustvujući ovim sjednicama, dobio 12.394 KM, odnosno po 6.197 KM?!

Prema informacijama sa spiska primanja profesionalnih delegata vidljivo je da je najviše inkasirao delegat Ivo Tadić i to 20.102 KM odnosni po 10.056 KM po danu.

Po nekoliko delegata je naplatilo više od 19.000 KM. Na drugom mjestu je delegat Enes Peštek (SBiH). On je naplatio 19.286 KM, a na trećem Miomirka Melank (Naša stranka) koja je naplatila 19.218 KM.

Faksimil spiska primanja profesionalnih delegata
Nastavi čitati

BiH

Akcija Piramida: Na terenu više od 150 policijaca. Pretresi u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši…

Published

on

By

Prema preliminarnim podacima, ova međunarodna organizovana kriminalna grupa je u proteklih šest mjeseci ostvarila novčanu korist veću od šest miliona KM

Policijski službenici Granične policije Bosne i Hercegovine započeli su jutros realizaciju aktivnosti po operativnoj akciji kodnog naziva Piramida, čiji je cilj sprječavanje organiziranog krijumčarenja migranata.

Pretresi se vrše na više lokacija na području USK-a, ZDK i KS-a na ukupno 16 lokacija i to u Bihaću, Cazinu, Brezi, Visokom, Sarajevu, Kaknju i Velikoj Kladuši.

Do sada je pronađeno 14 osoba koje se sumnjiče da su počinile krivično djelo organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje kričičnog djela krijumčarenje migranata, te krijumčarenje ljudi, a koje su bile dio međunarodne organizirane kriminalne grupe, i koje su, u posljednjih šest mjeseci, preko teritorija Bosne i Hercegovine pokušali prokrijumčariti ili su prokrijumčarili preko 600 osoba, među kojima preko 100 maloljetnika.

Prema preliminarnim podacima, ova međunarodna organizirana kriminalna grupa, u proteklih šest mjeseci, ostvarila je novčanu korist veću od šest miliona KM.

– Aktivnosti čiji je nositelj organizacijska postrojba Granične policije BiH za sprječavanje prekograničnog organiziranog kriminala provode se zajedno s Upravom kriminalističke policije MUP-a Republike Hrvatske i EUROPOL-om, a pod nadzorom Tužiteljstva BiH. Današnju podršku u realizaciji, u kojoj sudjeluje preko 150 policijskih službenika, pružili su policijski službenici MUP-a Unsko-sanske županije, dok su tijekom istrage kontinuiranu podršku Graničnoj policiji BiH pružali Obavještajno-sigurnosna agencija BiH i Služba za poslove sa strancima, saopćili su iz Granične policije BiH.

Ističu da Granična policija BiH u kontinuitetu nastavlja poduzimati mjere na sprječavanju izvršenja kaznenih djela krijumčarenja ljudi, posebno protiv organiziranih kriminalnih grupa. Uz navedene aktivnosti, tokom prošle i u prva tri mjeseca ove godine policijski službenici Granične policije BiH su, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili 110 krivičnih djela krijumčarenja ljudi, nadležnim tužiteljstvima podnijeli 83 službena izvještaja protiv 177 osoba.

Nastavi čitati

BiH

CBBIH: Povlačenje novčanica od 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM iz opticaja

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine povlači iz opticaja novčanice konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine, kako slijedi:

  • Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 1998;
  • Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2002;
  • Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2007;
  • Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2008;
  • Apoen 50 KM sa godinom izdanja 2009.

 

Dinamika povlačenja novčanica iz opticaja:

Novčanicama konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenim u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine mogu se nesmetano vršiti plaćanja u prometu, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine.

Počev od 1. januara 2025. godine navedena izdanja novčanica KM prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obaveza, te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja.

Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, u 2025. godini će obavljati komercijalne banke u Bosni i Hercegovini.

Nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama zamjenu će obavljati Centralna banka BiH u roku u od 10 godina, počev od 01. januara 2026. godine, zaključno sa 31. decembrom 2035. godine.

 

Novčanice koje ostaju u opticaju:

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012., 2017., 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM ostaju u opticaju i na njih se ne odnosi proces povlačenja.

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit “Motion™”.

 

Novčanice koje se povlače iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje, te se na osnovu te lako uočljive vizuelne razlike može lako utvrditi da li se radi o izdanju koje će ostati u opticaju, ili o izdanju koje će prestati biti zakonsko sredstvo plaćanja sa 31.12.2024. godine.

Novčanice izdanja koje ostaju u opticaju nakon 31.12.2024. godine:

 

 

 

 

Povlačenjem novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine osigurat će se sljedeće:

  • Povećat će se nivo kvaliteta novčanica u opticaju, jer će se novčanice koje se povlače iz opticaja zamjenjivati sa novim novčanicama visoke kvalitete.
  • U opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osoba koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica.

 

Za dodatne informacije vezano za raspoznavanje novčanica koje se povlače iz opticaja, upiti se mogu poslati na email: povlacenje.novcanica.km@cbbh.ba ili na brojeve telefona: +387 33 278 335 i +387 33 278 212.

Nastavi čitati

Najčitanije