BiH
Radončić: Moglo je doći do teškog krvoprolića, ali Dodik nas je poslušao
“Dodik je već u pritvoru, čuva ga 50 naoružanih ljudi”, prokomentarisao je položaj predsjednika entiteta RS prije nekoliko dana Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost i bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine. U Danu uživo otkrio je kako je Dodik poslušao njega i Almira Džuvu, direktora OSA-e, na dan izricanja prvostepene presude i upozorio da je u protivnom “moglo doći do teškog krvoprolića”.
Kako vidite kraj krize u kojoj se BiH nalazi? Može li trenutno stanje postati trajno, do opštih izbora naredne godine?
Ljudi koji su ušli u državnu vlast, mislim na Trojku, lako su nam obećali da će se Dodik promijeniti, da će oni sve to riješiti nekim čarobnim štapićem. Nažalost, živimo vrijeme koje je bilo i prije. Situacija je sve teža i teža. A rekao bih, odgovora državničkog tipa, da smirimo međunacionalne tenzije, međuentitetske tenzije, da zemlju okrenemo razvoju, zapošljavanju, odgovornostima koje u ovom trenutku veliki geopolitičkih promjena treba da preuzme državna vlast, odnosno državnička politika. Umjesto toga da mi sada kažemo, pojavio se gospodin Trump. Šta je tražio gospodin Trump? Protjerivanje ilegalnih migranata. Pa i ja sam to tražio, pa su me rangirali ovdje, Džafirović se izvinjavao ambasadoru, jer tražim da odu ilegalni migranti. To je ogromna razlika od legalnih migracija na kojima je Amerika napravila rezultat. Da mi pravimo razvojne planove, kako da autoput Sarajevo-Krajina, Sarajevo-Tuzla, Telekom, ponudimo američkim partnerima, kako bi skrenuli njihovu pažnju i podržali njihovu diplomatsku, ekonomsku diplomaciju.
“Najvažnije je da uradimo Južnu interkonekciju i ponudimo je Amerikancima”
Dodik im nudi litijum na Majevici, kako bi zapravo isposlovao vraćanje, kako on to naziva, na dejtonske postavke BiH. Mislite li da je fokus Amerike uopšte danas na BiH i u jednom trenutku, s obzirom na ono što se dešava na svjetskoj sceni?
Ljudi iz ekonomskog odjela Američke ambasade u Sarajevu su već razgovarali sa mnom. Oni već imaju zahtjeve, ideje, molbe – da svaka zemlja u kojoj oni imaju ambasadu radi na ekonomskom podizanju poslovanja sa SAD. Mi u Federaciji nemamo niti jednu ideju. Govorimo o bošnjačkom političkom rukovodstvu, u kojoj sam ja javno čuo, možda postoje neki internet, da sačuvamo pažnju ili pridobijamo pažnju Vašingtona. Ne možete vi to. To je dobro da vi uzmete neku nevladinu organizaciju, sklopite ugovor kao o lobiranju, mada to nije lobistička kuća, nego nevladina organizacija. Sve to lažno predstavite građanima kao da smo tog minuta sjeli Trumpu u krilo, koji nas naravno ne vidi, vi ste u pravu, ali mi moramo imati interaktivnu politiku i prema novim geostrateškim izazovima i unutrašnjim izazovima.
BiH je ušla u proces Južne interkonekcije za vrijeme prošle američke administracije. Vidjeli smo jučer Nikšić se izvinjavao svom partneru, a Čović najavljuje revidiranje?
Nama je najvažnije da mi taj projekat uradimo, to je strateški američki interes, to je strateški interes Bosne i Hercegovine. Mislim da je to projekat na kome nema, kako bi narod rekao, cile mile, moramo to uraditi i dobro je da se to uradi. I dobro je da ga ponudimo vladi Sjedinjenih Američkih Država. Ali, mi moramo također da imamo i odgovore kada su domaći izazovi u pitanju. Mi sad imamo veliki problem koji se zove separatizam Milorada Dodika. Mi smo imali jednu tragikomičnu, karikaturalnu situaciju da se naši političari takmiče da će oni uhapsiti Milorada Dodika. Ja sam veoma biranim riječima ranije upozorio, nemojte to uraditi, dajete argumente advokatima da Interpol ne prihvati da radi svoj posao. I šta se dogodilo? Kako smo imali opštu političku trku, Interpol je to tretirao kao politički problem i oni koji su trčali da uzmu jeftine političke predizborne poene, danas su se sakrili, ne progovaraju. Mislim da mi moramo da prepustimo sve odgovore institucijama.
“Dodik može samo da pregovara putem advokata sa tužiocima i sudijama”
Danas Milorad Dodik na društvenim mrežama poručuje da je spreman da zaledi i sporne zakone donese u NSRS. Jesu li ovo posljedice jučerašnje poruke iz pariza, gdje su o Dodiku razgovarali Vučić i Makron?
Nama je veoma važan zvaničan stav šefa Francuske države koji je rekao da oni stoje čvrsto u očuvanju integriteta, teritorijalnog suvereniteta i tako dalje Bosne i Hercegovine. Dakle, očigledno to Vučićevo lobiranje nije dalo rezultata. Ne znam, ja nisam sklon da jednom popijem kafu sa gospodinom Dodikom i kažem biračima ko neko prije godinu i po dana, ‘gospodin Dodik se promijenio’. Ja ne vjerujem Dodiku. Zašto mi ne bismo ovo njegovo ponašanje i tu ponudu da kao nešto pregovaramo politički, testirali kao novu zamku? Prvo, političari nemaju šta da pregovaraju i razgovaraju i dogovaraju se onome što je ušlo u pravosudni postupak. Dodik treba i može jedino da pregovara, konsultuje se putem svojih advokata sa postupujućim tužiteljima i nadležnim sudom, a to je Sud Bosne i Hercegovine. Dodik je pokazao jednu vrstu odgovornosti da ne želi nikakvu vrstu oružanog sukoba onoga dana kad je bilo najdelikatnije, kad je trebalo da dođe njegovih 5.000 pristalica u centar Sarajeva, kad je poslušao predsjednika, šefa obavještajne službe gospodina Džuve, pa i mene, i te ljude sklonio u Banjaluku. Tu je moglo stvarno da dođe do teškog krvoprolića…
Je li vas konsultovao on po tom pitanju ili?
On i Džuvo su vodili direktne pregovore, ja sam zbog asistirao svojim iskustvom, kad sam rekao, kad sam ja bio u pritvoru, ja sam pozvao ljude da ne izlaze na ulice, jer možete imati demonstracije sa smrtnim ishodom. Ali opet je tu Dodik pokazao da ne želi bilo kakvu vrstu izazivanja, nečega što bi napravilo krv. Međutim, ovaj drugi dio koji se zove separatizam, odvajanje od BiH, nemojte biti naivni. To je plan koji se radi 5 ili 10 godina, a njegova presuda je bila samo praktično povod da se to izvuče iz ladice i neće se to tako lako vratiti.
Kakve reakcije bi moglo izazvati hapšenje Dodika, ukoliko do istog dođe? Dodik kaže – to će izazvati ustanak.
Sve je moguće i sve nije moguće. Najbolje je da mi ne licitiramo. Najbolje bi bilo kada bi se Dodik vratio u taj pravosudni okvir. On ima pravo žalbe kada je prva presuda u pitanju, i to su njegovi advokati uradili.
“U politici nikada ne treba reći nikad”
Ali za te prve presude je došlo još gomila poteza, koje će vjerovatno izazvati nove sudske procese i mnogo veće konsekvence?
Naravno, i to su već samo po sebi mnogo teža krivična djela, ali ja ne vidim način da će neko od bošnjačkih političara, pa i hrvatskih, sjesti i pregovarati o stvarima koje su pravosudne. Kako ja mogu pregovarati kao političar, vi idete u separatizam, ukidate zakone na nivou BiH, a mi ćemo ti garantovati slobodu. Koji će to sudija prihvatiti? Nije tako jednostavno kao što Dodik predstavlja. Vidjet ćemo da li on to zaista želi da uradi u dobroj namjeri. Vi kad pregovarate, pregovarate u dobroj namjeri, ili kada nudite neke ideje, radite u dobroj namjeri.
Ali za Dodika se lobira u Budimpešti i u Parizu, pa i izgleda da će i u Turskoj za vikend koji je pred nama. Postoji li mogućnost da uprkos protivljenju Trojke koja kaže da Dodik više nije relevantan sagovornik, da neko sa strane vrati Dodika za pregovarački sto sa partnerima, ili do jučerašnjim partnerima u BiH?
U politici nikada ne treba reći nikada. Ja sam to već jednom potencirao, vidjeli ste novog predsjednika ili šefa Sirije koji je do prije nekoliko mjeseci bio na američkoj potjernici i nuđena je nagrada od 10 miliona dolara za informaciju o njemu da bi se fizički likvidirao. Da je međunarodnom akcijom obrijao bradu, stavio kravatu i počeo da vodi Siriju i postao kredibilni pregovarač i partner međunarodne zajednice. Ništa nije nemoguće, ali kada je Dodikov slučaj u pitanju, ja mislim da bi to bilo pogrešno i da to treba da rješavaju institucije zajedno sa njegovim pravnim timovima.
U nekoliko navrata ste tokom razgovora skrenuli pažnju na to da je Trojka nekad na početku rekla kako je Dodik drugačiji čovjek, da se promijenio, a da se to nije desilo. Danas stranke Trojke uglavnom ne odgovaraju na Dodikove verbalne napade. Je li to dobra taktika, s obzirom da posljednjih već mjesec dana ili možda čak i više Dodik te svoje poruke ispaljuje u prazno?
Zapravo, nema odgovora sa druge strane. Nema sa kim da se svađa. Ja mislim da je bilo sreće da su te polemike trebale da prestanu još prije deset godina. Da se rukovodstvo Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih takmiče u dobrim stvarima, a ne u dizanju predizbornih tenzija i dobijanju lakih glasova. On će sada, naravno, govoriti u prazno, jer malo prije sam vam rekao teško je da ko može prihvatiti pregovore s nekim ko se tretira kao zvanični bjegunac od zakona.
“Najbolje bi bilo da Dodika isporuče Srbi”
Opozicija iz FBiH je stava da su institucije trebale reagovati odmah, promptno. Je li to dobra taktika, s obzirom da Dodika, kao što ste i sami rekli prije nekoliko dana, u ovom trenutku čuva 50 naoružanih ljudi?
Mi treba prvo da postavimo osnovno pitanje da li ćemo hapšenjem Dodika riješiti sve probleme. Prije toga dolazi još važnije pitanje. Da li se mi kao civili, odnosno političari, trebamo miješati u rad policijskih agencija? One su te koje donose procjenu, koje žrtvuju svoje ljude ili prave mudru strategiju i taktiku kako da do privođenja određenog lica dođu bez žrtava. Ja mislim da mi tu imamo iskustvo. Neki koji su mlađi, možda se ne sjećaju, Miloševića je isporučila Srbija. Mladića, također, kao ratne zločince, Karadžića, također. Najbolja stvar je da Dodika pravosudno, ako dotle on sam to ne uradi, isporuče njegovi Srbi.
U RS Dodik ima apsolutnu vlast, na državnom nivou se pregovora o prekompoziciji. Izgleda od toga još ništa jer je problem u FBiH – izborni zakon?
To ono što ja kažem, mi nećemo rješavati sve probleme takozvanim rješavanjem slučaja Dodik. Treba pustiti naše institucije. Ovo kada govorim da bi bilo najbolje da to završe Srbi, odnosno MUP Republike Srpske, ne znači da ja aboliram da SIPA ne treba ništa raditi. Naprotiv. Što se tiče ovih stvari, to su problemi koji nas pate ili prate, dvadeset godina.
“Najvažnije sačuvati BiH”
Pokušava li Čović da iskoristi ovu situaciju kakvu imamo danas? Da negdje “natjera” Trojku da napravi ustupke oko tog izbornog zakona? Jer, očigledno, ne odriče se Dodika, ne odriče se SNSD-a, drži na distanci opoziciju iz Republike Srpske, a Trojci se jedino, izgleda u ovom trenutku, žuri da dođe do te prekompozicije i da se otkoče procesi, jer bez toga nema ni napretka, a nema ni dobrog rezultata na izborima naredne godine.
Meni je najvažnije da mi ovu godinu sačuvamo Bosnu i Hercegovinu, u ovim velikim međunarodnim talasanjima, u jednom komadu i što snažnije. Kada je pitanje tog izbora hrvatskog člana Predsjedništva, ja sam već 12-13 godina, otkad sam učestvovao u tim pregovorima u Briselu i Strasbourgu, uvijek zagovarao indirektan način izbora. I mi da smo uzeli taj indirektan način izbora, mi smo mogli riješiti i presude međunarodnih sudova i našeg ustavnog suda. Mislim da bi Hrvati bili jako korektni, mislim na HDZ i politiku, da Bošnjacii Hrvati naprave zajednički lobi, koji će intervenisati prema međunarodnoj zajednici, da i Republika Srpska prihvati indirektan način izbora. I time bismo izbjegli ovolike tenzije zbog jednog mjesta koje jeste važno, ali na mnogim drugim pozicijama Hrvati su i tekako u kadrovskom smislu i zadovoljni i zastupljeni, da ne kažem prezastupljeni. Znači imamo jednu tačku koja nam koči cijelu BiH, i mudrost politike je da je nekako riješimo uz pomoć stranaca koji u to mnogo vjeruju.
Očigledno HDZ ne vjeruje toj bosanskoj ili bošnjačkoj komponenti, jer ona se u međuvremenu promijenila – bila je to SDA, sada je Trojka?
Vi ste vidjeli da su i HDZ i SNSD pokušavali javno da objave stenograme ili audiozapise sa svojih prvih sastanaka s Trojkom i oni su tvrdili i slali to mnogim redakcijama da im je neko obećao da će im to vrlo brzo riješiti. Znači Čović i HDZ drže ljude za riječ da će to riješiti. Neko je bio dovoljno neoprezan ili je mislio dobronamjerno, ne mora uopšte tu da bude zla namjera u pokušaju da neko govori da je to jednostavnije riješiti nego što jeste pa je obećao olako brzinu i vjerujem da mi nemamo drugog izbora. Mi Bošnjačka komponenta moramo sa Hrvatima napraviti da oni budu s naše strane pregovaračkog stola, a ne sa strane SNSD-a i ja zaista očekujem da će tu Trojka, ako treba i da joj se pomogne, napraviti rezultat koji je u najboljem interesu svih građana Bosne i Hercegovine i Hrvata i ispunjavanje svih predstava.
Hoće li sve stati na tom imenovanju Nebojše Vukanovića, ako uopšte i dođe do toga kada je u pitanju ova prekompozicija vlasti?
To pratim sa strane, nisam više siguran, a vidite da nije ni on hoće li biti izabran.
“Neko prejak u mafijaškoj vlasti opstruira istragu za klizište”
Ono zbog čega mnogi kritikuju federalnu Vladu jeste slaba ili nikakva reakcija nakon poplava u oktobru mjesecu. Jesu li za vas prihvatljiva opravdanja tipa – poštovanje procedura?
Veliko ništa nisu uradili. Popravka pruge urađena na sadaku, humanitarnom akcijom privatne kompanije Chengiz. To je poniženje za građane, ali prije svega žrtve. Vidite šta se dešava u Srbiji? Kod nas je poginulo preko 20 ljudi, niko nije odgovarao. To nije samo stvar federalne vlade, da budem precizan. Kako je moguće za 6 mjeseci da niko nije priveden. Neko je davao u koncesiju, neko je dozvolio da se tamo istovara. Šta je zaključak građana, pa i moj? Neko prejak u ovoj mafijaškoj vlasti, ili u tom dilu, da budem precizan, je toliko jak da opstruira svaku vrstu istrage i krivične odgovornosti za toliki broj smrti, da ne govorim o materijalnoj šteti.
Radončićevo mišljenje o (ne) radu Vlade FBiH, hapšenjima u Vladi KS i I transverzali pogledajte u videu N1.
BiH
Kako Dodik objašnjava što je SNSD protiv smanjenja akciza na gorivo: Pa gorivo je kod nas jeftinije nego u regionu
Milorad Dodik pokušao je danas objasniti zašto će SNSD glasati protiv izmjena zakona kojim se omogućava privremeno smanjenje ili ukidanje akciza na gorivo.
On kaže da je ‘prema Ustavu BiH fiskalna odgovornost na entitetima i da Vijeće ministara ni u kom slučaju ne može da bude nikakva vlada BiH, niti da donosi odluke o akcizama’.
Komentarajući današnju sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na čijem dnevnom redu je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, Dodik je rekao novinarima da se pod plaštom podvale plasira priča o akcizama s ciljem centralizacije još jedne funkcije na nivou BiH.
“Fiskalna odgovornost je na entitetima po Ustavu. Oni su sada smislili da Savjet ministara može da donosi odluke o akcizama, što je otimanje nadležnosti Republike Srpskoj i centralizacija pod plaštom populizma”, rekao je Dodik.
U ovom slučaju, kaže Dodik, može doći do dogovora samo ako Vijeću ministara izričitu saglasnost daju vlade Republike Srpske i FBiH.
“Međutim, oni to neće, jer hoće da se donose odluke bez vlada entiteta”, dodao je Dodik.
On je napomenuo da su i danas cijene goriva u Republici Srpskoj manje nego u drugim zemljama u okruženju.
BiH
Bizaran slučaj u BiH: Općinski sud prodaje fotelju zbog duga za RTV taksu
Iznos duga je 84,30 KM.
Prema sudskom dokumentu od 4. marta 2026. godine, sud je odredio prodaju zaplijenjene imovine izvršenika, a riječ je o jednoj fotelji procijenjenoj na 240 KM.

Prodaja će biti održana 25. marta 2026. godine u 13:15 sati u zgradi Općinskog suda u Kiseljaku, putem usmenog javnog nadmetanja.
U dokumentu se navodi da je najniža prihvatljiva cijena polovina procijenjene vrijednosti, što znači da se fotelja može prodati već od 120 KM.
Ovaj biuzarni slučaj pokazuje da se sudski postupci izvršenja provode i za relativno male dugove, pri čemu se prodaje lična imovina dužnika kako bi se naplatila potraživanja.
Dug prema javnom RTV servisu nastaje neplaćanjem RTV takse koja je zakonom obavezna za domaćinstva u Bosni i Hercegovini.
(Vijesti.ba)
BiH
Sanja Vulić i SNSD sami protiv svih: Žestoko se protive smanjenju cijena goriva
Zastupnik SDP-a Saša Magazinović obrazložio je hitnost ove inicijative:
“Nalazimo se u trci s vremenom zbog globalnih dešavanja. Mnogo ozbiljnije ekonomije od naše su na udaru i pokušavaju različitim mjerama spriječiti ovo što se dešava. Kod nas nažalost ne postoje alati, a tamo i gdje postoje nisam vidio da se reaguje. Interes privrede i stanovništva treba biti iznad svakog pritiska. Ljudi u ovoj državi ne mogu sami nositi teret krize. Koliko je ovo hitno najbolje pokazuje podatak da je jutros gorivo za 71 fening skuplje nego 3. marta na jednoj pumpi u BiH. Nafta će se vratiti jednog dana, a ne znam jeste li vidjeli da se ostali proizvodi vrate na stare cijene. Mi smo imali mnogo rigorozniji prijedlog od ovog u vrijeme korone i svi su ga podržali. Nijedan zastupnik nije bio protiv. Razišli su se samo oko toga na koliko dugo akcize treba ukinuti. Ne možemo se praviti mrtvi jer će nastupiti inflacija koju ćemo rješavati sljedećih pet godina”, rekao je Magazinović.
Prijedlog hitnosti podržao je i poslanik PDP-a Branislav Borenović.
“Ako je i jedan prijedlog zakona hitan onda je to ovaj. Moramo institucionalno djelovati i zaustaviti divljanje cijena”, rekao je.
Ipak, Sanja Vulić i njen SNSD su protiv.
“Ovo je tema za dvije vlade. Pokušaj pravljenja vlade od Vijeća ministara i pokušaj pravljenja Skupštine BiH od Predstavničkog doma za nas je neprihvatljivo. Ključni razlog zašto smo protiv ovog prijedloga je nepoštovanje ustavne nadležnosti, odnosno pokušaj prijenosa nadležnosti. Mi to nikad nećemo dozvoliti. Na ovaj način ne štitimo samo RS, nego i Federaciju BiH”, rekla je.
Magazinović joj je na to uzvratio riječima da se nastavlja brukati.
“Kolegice Vulić, nastavljate se brukati. To je najblaže što vam mogu reći. Pokušat ću ne koristiti neke grube riječi. Kako može biti prijenos nadležnosti izmjena zakona koji ste vi usvojili. Jesu li izdajnici RS-a oni koji su podržali ovaj zakon? Jučer ste brutalno udarili na vladu Republike Srbije koja je provela mjeru za koju vi kažete da ovdje ne možete jer je populizam. Ja vas ne mogu spriječiti da pokazujete vaše neznanje, ali sve živim u nekoj nadi da će nekada stati ta priča”, rekao je.
Protiv ove izjave Vulić bio je i Borenović:
“Vi s ovim što ste rekli ste jasno pokazali da ne želite podržati pojeftinjenje cijena goriva ni u RS-u ni u BiH. Na ovaj način kažnjavate i građane i privrednu zajednicu. To je vrhunac bahatosti i bezobrazluka. Nemojte tražiti izgovor tamo gdje ga nema. Poštenije je da kažete da ste protiv smanjenja cijena goriva. Protiv ste toga da gorivo umjesto 3 KM bude 2,5 KM. Protiv ste toga da to osjete ljudi koji žive i rade u RS-u”, rekao je.
Vulić nije ostala dužna ni Magazinoviću ni Borenoviću pa je kazala da SNSD ostaje pri svom stavu koji je “prije svega iskren, a čisti bezobrazluk je lažna briga o građanima”.
“Kolega Borenović očigledno više boravi u Federaciji što mu ne sporim, to je njegovo pravo. Ako prati srpske medije, znao bi da je izvršena kontrola na pumpama i da su pumpe koje su bez pravnog osnova povećavale cijene kažnjene s 825.000 KM. I dalje ponavljam da je ovo pitanje za entitetske vlade. Ako dođe do ovog usvajanja, cijene će biti stabilne, a postavlja se pitanje šta će biti ako budžet bude nestabilan”, rekla je Vulić.
Na to joj je Magazinović odgovorio da on nije rekao “da vi svi skupa ne znate, već da vi lično nemate pojma”.
Opciju da se ukinu akcize na gorivo i da se inicijativa provede po hitnom postupku podržali su tokom rasprave i brojni drugi zastupnici kao što su Mia Karamehić-Abazović iz Naše stranke, Albin Muslić iz SDP-a, Edin Ramić iz SDA i Nihad Omerović iz Naroda i Pravde, Jasmin Imamović iz SDP-a, kao i Šerif Špago iz SDA te Mira Pekić iz PDP-a.
Na kraju je prijedlog da se ova inicijativa razmatra po hitnom postupku usvojena s 32 glasa za i pet protiv.
KLix
BiH
Stanivuković: Zvanično imamo premijera Sava Boomerang. Kako god ga ‘baciš’, on se tri puta vrati
Predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS) i gradonačelnik Banje Luke, Draško Stanivuković, oglasio se povodom novih turbulencija u Vladi Republike Srpske, dajući nesvakidašnji nadimak aktuelnom premijeru Savi Miniću. Stanivuković je Minića prozvao „Sava Boomerang“, aludirajući na seriju ostavki i povrataka na funkciju prvog čovjeka Vlade.
„Nije šala! Zvanično imamo premijera – Sava Boomerang! Kako god ga ‘baciš’, on se vraća“, poručio je Stanivuković, komentarišući politički proces koji je u javnosti izazvao brojne kontroverze i zbunjenost.
Gradonačelnik Banje Luke istakao je da je Minić vjerovatno jedini premijer koji podnosi ostavku s namjerom da se na istu poziciju ponovo vrati.
BiH
Dvije ostavke i tri imenovanja: Jesu li Amerikanci sporili legitimitet i druge Vlade Save Minića?
Premijer Vlade RS Savo Minić podnio je ostavku na tu funkciju, ali je istovremeno najavio da će ponovo biti predložen za mandatara, što je otvorilo nova politička i pravna pitanja o statusu izvršne vlasti u tom entitetu.
Tako će Minić biti jedini premijer u BiH kojeg su imenovali tri puta za mandatara u roku od pola godine .
Iza Minića su ranije stali Milorad Dodik, koji se predlažući prošle godine Minića za mandatara lažno predstavljao kao predsjednik RS , zatim ga je predložila bivša v.d. predsjednica RS Ana Trišić-Babić i sad će ga predložiti aktuelni predsjednik RS Siniša Karan.
Dok su Milorad Dodik i SNSD proteklih sedmica likovali zbog svojevrsne ‘diplomatske ofanzive’ stranih zvaničnika predstavljajući to faktički uvažavanjem SNSD i njihove navodno ‘nove geopolitiče pozicije’ kao entiteta, Minićeva današnja izjava je u stvari pokazala pravu sliku stanja.
Naime, Minić je otkrio da su mu ambasadori stranih zemalja koji su ga posjećivali proteklih sedmica ‘spomnjali pravna sporenja’ oko legitimiteta Vlade na čijem je on čelu, o čemu se do sada šutjelo.
Jesu li dobili poruku od Amerikanaca?
No, Raportovi izvori iz entiteta RS kažu da je malo vjerovatno da bi se Minić osvrtao na ocjene evropskih ambasadora i da je vrlo izvjesno da su ta sporenja stigla od administracije Sjedinjenih Američkih Država kojima SNSD jedino ‘ide niz dlaku’.
Također, moguće je i da se SNSD , Dodik, Karan i Minić u potpunosti žele osigurati od za njih potencijalno negativne odluke Ustavnog suda BiH pred kojim je također apelacija za ocjenu ustavnosti sad već ‘pale’ Vlade RS nakon Minićeve ostavke.
U čitavoj zbrci u izvršnoj vlasti u RS pojavila se i priča da bi Minićeva ostavka i ponovo imenovanje mogli imati veze i s političkim dogovorom Milorada Dodika i Draška Stanivukovića uoči oktobarskih izbora i određenih benefita koje bi navodno donijela nova imenovanja u Vladi RS za Stanivukovića , a što bi on uzvratio određenim ustupcima za SNSD s pozicije gradonačelnika Banja Luke i lidera Pokreta za SS.
Raportovi izvori kažu da će se eventualno ovaj scenarij otkriti imenovanjem pojedinih novih ministara u Vladi RS.
Podsjetimo, Minić je prvi put imenovan za premijera 2. septembra 2025. godine, nakon što ga je za mandatara predložio Milorad Dodik, a Narodna skupština RS potom potvrdila sastav Vlade.
Međutim, ubrzo je pokrenut postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine jer je Dodik u trenutku predlaganja mandatara već bio ostao bez predsjedničkog mandata.
Naime, nakon pravosnažne presude Suda BiH od 12. juna 2025. godine Dodiku je prestao mandat predsjednika RS, što je naknadno konstatovala i Centralna izborna komisija BiH. Uprkos tome, on je 23. augusta prošle godine predložio Minića za mandatara, što je postalo predmet apelacija pred Ustavnim sudom BiH.
Zahtjeve za ocjenu ustavnosti podnijeli su državni zvaničnici i grupa parlamentaraca iz Državnog parlamenta, tvrdeći da predsjednik kojem je mandat prestao nije mogao predlagati predsjednika vlade.
Ustavni sud BiH već jednom proglasio neustavnom Minićevu Vladu
Ustavni sud BiH je krajem januara ove godine zaključio da su odluke o izboru premiejra i članova Vlade RS, donesene 2. septembra 2025. godine, bile u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, upravo zbog činjenice da je mandatara predložio Dodik u trenutku kada više nije imao legitiman predsjednički mandat. Sud je naveo da su odluke o izboru vlade bile neustavne u periodu od njihovog donošenja do trenutka kada su stavljene van snage sredinom januara 2026. godine.
Upravo uoči rasprave i konačne odluke Ustavnog suda BiH o tom pitanju, Minić je odlučio vratiti mandat, nakon čega mu je tadašnja vršiteljica dužnosti predsjednice RS Ana Trišić – Babić odmah ponovo povjerila mandat za sastav vlade. Cijela procedura u Narodnoj skupštini RS provedena je u vrlo kratkom roku . U razmaku od svega nekoliko sati prihvaćena je njegova ostavka, a zatim je održana nova sjednica na kojoj je Minić ponovo predstavljen kao mandatar i izabran za predsjednika Vlade.
Podsjećamo, prije toga je Dodika i Minića spasio Dževad Mahmutović, delegat SDA u Vijeću naroda RS koji nije htio podržati pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u ovom slučaju, pa su Dodik i Minić preduhitrili odluku Ustavnog suda BiH.
U međuvremenu, i na imenovanje Vlade RS u kojoj je Minića za mandatara predložila Ana Trišić-Babić podnijeta je apelacija Ustavnom sudu BiH.
Zato se i najnoviji političko-pravni manevar tumači kao pokušaj vlasti u RS da ‘resetuje’ situaciju i izbjegne posljedice eventualne odluke Ustavnog suda o neustavnosti prethodnog sastava vlade.
Ukoliko Narodna skupština RS ponovo potvrdi njegov kabinet, Minić bi tako postao premijer koji je čak tri puta predlagan i imenovan na čelo entitetske vlade u relativno kratkom vremenu, u presedanu koji je dodatno zaoštrio političke i pravne polemike u BiH o pitanju nadležnosti, ustavnosti i legitimiteta izvršne vlasti u entietu RS .
Iako Minić to što daje ostavku već drugi put naziva ‘normalnim procesima’ sve je to daleko od normalnih, zakonskih i pravnih procedura.
Činjenice pokazuju da je SNSD u roku od nešto više od pola godine organizovao dva imenovanja i dvije ostavke Valde RS, a upravo su najavili i imenovanje treće Vladu RS u sedam mjeseci.
BiH
HSP traži da EUFOR osigura postrojavanje veterana HVO-a u Derventi: Niko nema pravo Hrvatima to zabraniti
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine najoštrije osuđuje prijetnje i inicijative za zabranu obilježavanja ove obljetnice, kao i pokušaje rušenja spomen-obilježja podignutog u čast poginulim hrvatskim braniteljima iz Bosanske Posavine.
“Smatramo nedopustivim da se gotovo tri desetljeća nakon rata pokušava osporiti pravo hrvatskim braniteljima da dostojanstveno odaju počast svojim poginulim saborcima. Posebno zabrinjava činjenica da takve prijetnje dolaze iz Republike Srpske koja je prema Dejtonskom sporazumu samo entitet unutar Bosne i Hercegovine, ali se često lažno predstavlja kao država, odnosno republika te pokušava prisvajati ovlasti koje pripadaju institucijama Bosne i Hercegovine”, navedeno je u saopćenju.
Podsjetili su da je na području općine Derventa tokom rata ubijeno više od stotinu hrvatskih civila i zarobljenika, a nad hrvatskim stanovništvom provedeno je sistematsko etničko čišćenje zbog čega je broj Hrvata na tom području danas višestruko manji nego prije rata.
“HSP BiH jasno poručuje da se nikada neće dopustiti rušenje spomenika hrvatskim braniteljima niti zabrana obilježavanja obljetnica postrojbi koje su branile hrvatski narod i Bosnu i Hercegovinu. Pozivamo institucije Bosne i Hercegovine, međunarodnu zajednicu te snage EUFOR da osiguraju mirno i dostojanstveno obilježavanje obljetnice postrojavanja pripadnika HVO-a u Modranu”, dodaje se u saopćenju.
Zaključili su da “niko nema pravo zabraniti hrvatskom narodu da čuva uspomenu na svoje branitelje i njihove žrtve”.
Klix
-
Cazinprije 5 danaTri policijske intervencije i dva požara na području Cazina
-
USKprije 3 danaPolitička drama u Krajini: Prelazak Halilovića u SDA uzburkao Skupštinu USK
-
Cazinprije 4 danaVIDEO Ministarstvo obrazovanja USK za podršku privatnim predškolskim ustanovama osiguralo 400.000 KM
-
USKprije 4 danaSindikat tvrdi da su zastupnici u Skupštini USK sebi povećali plate za 40 posto, premijer kaže da je za 10 posto
-
USKprije 3 danaBihaćki vijećnik: Da li je normalno da 30 zastupnika primaju 4.000-5.000 KM za jednu sjednicu?
-
BiHprije 3 danaČović odgovorio Dodiku: Dalje ruke od hrvatskog naroda, branitelji mogu obilježavati sve na svakom pedlju BiH
