Connect with us

BiH

Reis Kavazović: Očekujemo da je u sredinama kao što je Sarajevo, manje islamofobije ali nije tako

Published

on

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je govorio o diskriminaciji muslimana u Bosni i Hercegovini, ratu u Ukrajini i refleksiji na bh. građane, islamofobiji i životu povratnika u entitetu Republika Srpska

Islamofobija u Bosni i Hercegovini je zastupljenija nego u nekim evropskim zemljama na koje se vrlo često referiramo kada govorimo o njoj. Islamofobija je sveprisutna, nije ona izuzeta ni iz ovih sredina u kojima su muslimani većina, poručio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

U razgovoru za Anadoliju, reis je govorio o diskriminaciji muslimana u Bosni i Hercegovini, ratu u Ukrajini i refleksiji na bh. građane, islamofobiji i životu povratnika u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Govorio je i o tome koliko nedostatak sporazuma države BiH i Islamske zajednice BiH nepovoljno utiče na ostvarivanje vjerskih prava i gdje su ti nedostaci najvidljiviji.

“Islamska zajednica nema potpisan ugovor sa državom i to je jedan veliki problem za Islamsku zajednicu. Smatramo da su muslimani kao najveća vjerska skupina u BiH diskriminirani. Ta diskriminacija se posebno primjećuje kada je u pitanju korpus privatnih prava lica – muslimana i muslimanki u nekim strukturama države, odnosno u javnom prostoru kao što je rad u sudovima, tužilaštvima, vojsci, policiji…”, pojasnio je Kavazović.

Podsjetio je da su nekoliko puta podnošene apelacije Ustavnom sudu radi povrede tih prava.

“Drugo je područje vakufske imovine Islamske zajednice koja godinama nastoji sa državom riješiti taj problem vakufske imovine. Država se nije obavezala, kao što se obavezala drugim vjerskim zajednicama, da će poštovati njihova imovinska prava. Postoje i druga područja, ali ova dva su najizraženija kada je riječ, na neki način, o kršenju vjerskih prava muslimana u BiH”, rekao je Kavazović.

Smatra da je riječ o opstrukcijama.

“U našoj državi imamo opstrukcije, nekada od strane hrvatskog člana Predsjedništva, kao što je to bilo u slučaju Čovića, pa onda Ivanića. Danas imamo Dodika. Mi smo učinili sve što smo mogli učiniti, imamo saglasnost vlade na taj sporazum, ali ‘zapinje’ iz političkih razloga”, pojasnio je Kavazović.

Dotakao se i Bejtul-mala (državna blagajna), navodeći da Islamska zajednica ima svoj budžet koji se donosi na početku godine.

“U tom budžetu su i projekti iz fonda Bejtul-mal. Uglavnom su to projekti koji su vezani za obrazovanje, za rad naših medresa, fakulteta, stipendiranje učenika, rad obdaništa koja su unutar Islamske zajednice, pomaganje naših džemata u RS-u, i tu je čitav paket socijalnih davanja u smislu da se pomognu siromašni ljudi, iznemogli”, izjavio je Kavazović.

– IMAMI U RS-U TRPE ZNAČAJNE PRITISKE –

Rijaset Islamske zajednice BiH pruža pomoć i imamima u entitetu Republika Srpska.

“Činimo maksimum, koliko možemo, da popravimo taj njihov materijalni status. Oni se tamo suočavaju sa nizom drugih problema koji su statusna pitanja, kao što je školovanje njihove djece, kao i drugih povratnika, penziono i socijalno pitanje, pitanje zdravstvene zaštite”, istakao je Kavazović.

Smatra da je položaj imama u RS-u teži u odnosu na imame u entitetu Federacija BiH.

“On je teži, jer se oni suočavaju sa nizom problema. Vrlo često su jedina adresa našim ljudima u RS-u. Tamo skoro da ne postoji druga institucija kojima se naši ljudi mogu obratiti. Naši imami u RS-u su pod pritiskom i trpe značajne pritiske u svom radu”, naglasio je Kavazović.

 

Mišljenja je da treba posjećivati džamije u RS-u, ali nije sklon tome da će te posjete značajnije olakšati tim ljudima.

“Više sam za to da se sistemski rješavaju pitanja naših ljudi u RS-u, kroz različite vidove pomoći, da se donose zakonski akti koji će pogodovati tim ljudima. Naravno, posjeta ljudi dobro dođe, ali ako je ona samo da se neko tamo uslika, da bi pokupio neke političke poene, ti ljudi od toga nemaju ništa”, izjavio je Kavazović.

– HADŽ OVE GODINE ZNATNO SKUPLJI –

Nakon pandemije vjernici će ove godine ponovo biti u prilici obaviti hadž, čija će cijena biti 12.000 KM.

“Mi smo naše pripreme skoro pa okončali, u tehničkom smislu. Sada smo pred potpisivanjem ugovora za hotele i avioprevoz. Nakon dvije godine, hadž je ove godine izazovan svima, i nama u BiH i vlastima Saudijske Arabije. Onima koji se pripremaju za hadž, želim da se dobro pripreme i duhovno i fizički. Postoje neka ograničenja s kojima se nismo ranije suočavali”, pojasnio je reis Kavazović.

Poručio je vjericima da jačaju svoju vjeru.

“Hadž je obred, ali i ibadet. To je zahtjevan obred, najzahtjevniji obred u islamu je hadž. Savjetovao bih im dvije stvari. Jedna je da budu u dobroj fizičkoj kondiciji, a druga je da ove dane provedu u ibadetu i jačanju svoje duhovne ličnosti”, poručio je Kavazović.

Svjedoci smo rastuće islamofobije u Evropi, pa tako i u Bosni i Hercegovini.

Reis Kavazović komentarisao je i nedavne izjave nekadašnjeg člana državnog Predsjedništva Stjepana Kljuića u vezi sa hidžabom kantonalne ministrice obrazovanja Naide Hota – Muminović.

– O ISLAMOFOBIJI U BIH –

“Uvijek očekujemo da je u sredinama kao što je Sarajevo ili kao što je Bosna i Hercegovina, manje islamofobije. Ali, vidimo da to nije tako. Islamofobija je jedna vrsta rasizma. Iako živimo jedni sa drugima, često živimo jedni pored drugih. Ne razumijemo islam, nemamo dovoljno znanja o tome šta je marama za muslimanku. Zabraniti ljudima da vrše funkcije u javnoj sferi samo zato što nose maramu na glavi je glupost. Nekada se čini, a mogli bi doći i do nekih istraživanja, da je islamofobija u Bosni i Hercegovini zastupljenija nego u nekim evropskim zemljama na koje se vrlo često referiramo kada govorimo o islamofobiji. Tako da je islamofobija sveprisutna, nije ona izuzeta ni iz ovih sredina u kojima su muslimani većina. I od Bošnjaka, Hrvata i Srba imamo islamofobične izjave kada su u pitanju muslimani”, istakao je Kavazović.

U cilju suzbijanja ovog problema, reis smatra da bi se svi trebali, prije svega, educirati o tome šta je to islam, muslimani i kakva je njihova vjerska tradicija…

“Možemo je (islamofobiju, op. a.) suzbijati samo tako što ćemo se u javnom prostoru zalagati za ljudska prava, da svako ima pravo da svoj život uskladi prema svom vjerovanju”, naglasio je Kavazović.

U subotu, 28. maja, će u Sarajevu biti upriličeno svečano otvaranje Upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

– PRIPREME ZA OTVARANJE ZGRADE RIJASETA –

“Pripreme su u toku i 28. maja imat ćemo svečano otvaranje zgrade Rijaseta. To je za Islamsku zajednicu velik i važan događaj. Očekujemo velike zvanice, važne goste iz Republike Turske koja je i pomogla dovršetak ove zgrade. Faktički je najveći dio sredstava obezbijedila Republika Turska, preko Direkcije vakufa. Želim da se zahvalim svim ljudima koji su u tome učestvovali, koji su donosili odluke. Želim zahvaliti i predsjedniku, vladi, ministrima i direktoru Vakufske direkcije Turske koji su omogućili da muslimani BiH imaju svoje sjedište, upravnu zgradu, sjedište reisu-l-uleme, muftija, svega onoga što je Islamskoj zajednici nedostajalo više od stoljeća”, pojasnio je Kavazović.

Podsjetio je da cijeli projekat traje više od deset godina, ako se uzme period od ideje do danas.

“Imali smo različite probleme tokom ovih godina. Prvi i značajan donator, koji je dao sredstva izvana, je bio Muammar Gaddafi. Tada je bio predsjednik Libije. Nakon toga smo proveli šest godina tragajući za donatorom koji bi dao sredstva da se izvedu radovi. Mislim da se radi o iznosu od 13-14 miliona maraka, kada je riječ o ovoj zgradi”, izjavio je reis Kavazović u razgovoru za AA.

Dotakao se i “asanacije” Zemljoradničke zadruge Kravica koja se vrši po naredbi Opštine Bratunac, čiji je cilj uklanjanje dokaza o streljanju najmanje 1.300 zarobljenih Bošnjaka 13. jula 1995. godine od tadašnjih MUP-a i VRS-a.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović je domaćim i međunarodnim zvaničnicima uputio pismo u kojem je upozorio da je riječ o uklanjanju tragova zločina genocida, odnosno dokaza za njegovo izvršenje, a koje se vrši po nalogu načelnika opštine Bratunac Srđana Rankića.

– KRAVICA JE MJESTO ZLOČINA –

“Bez sumnje, Kravica je mjesto zločina i to je mjesto gdje je ubijeno više od 1.000 Bošnjaka. To je stratište. Nažalost, kod donošenja pravilnika i Zakona o nestalim osobama, nije se povelo računa o stratištima, tamo su uglavnom lokaliteti iskopa i ukopa, dakle, masovne i pojedinačne grobnice, da se obilježe i da se obilježe mezarja i groblja. To je, po meni, zakonski propust. Ali, kada je u pitanju dotični lokalitet, tamo je Haški tribunal vršio iskop dva tijela, samim time je to mjesto iskopa i ono bi trebalo i moralo biti obilježeno, na zahtjev porodica”, pojasnio je Kavazović.

Nažalost, kako je kazao, u BiH stalno imamo opstrukciju zakona, propisa, pravilnika…

“Općina Bratunac vrši opstrukciju ovog Zakona o nestalim osobama, koji je donesen na nivou države i samim time krši zakon. Ono što slijedi jeste zahtjev porodica da se to mjesto obilježi i sačuva kao mjesto sjećanja. Ukoliko se to ne bude obezbijedilo, smatram da porodice nestalih treba da podnesu tužbu protiv načelnika općine koji to opstruira. Takođe, smatra da sudovi i tužilaštva u BiH, ministarstva pravde i civilnih poslova trebaju o tome povesti računa”, pojasnio je reis Kavazović.

Kako je kazao, Islamska zajednica u BiH je dobila birokratske odgovore u vezi s ovom temom.

“Stičemo dojam da ti sudovi i tužilaštva, ministarstva itd. služe sami sebi, da su tamo ljudi koji su našli uhljebljenje i da ih, izuzev njihove plate koju primaju od poreza koje svi mi dajemo, ništa više i ne interesuje”, poručio je reis.

Smatra da sudovi, kada donose presude o zločinima u BiH, trebaju da u presudi naznače da mjesto stradanja, mjesta masovnih grobnica, trebaju biti obezbijeđena, dakle, da nalože da budu obilježena.

“To bi bilo odgovorno prema svim ljudima u Bosni i Hercegovini koji su stradali, svejedno da li se radi o Bošnjacima, Srbima ili Hrvatima. Država bi trebalo da ima dug prema tim ljudima koji su nevino stradali. Na taj način čuvamo sjećanje na ono što se dogodilo i generacijama koje dolaze ukazujemo šta je bio loš put ‘90-ih godina”, rekao je Kavazović.

Od kraja rata u Bosni i Hercegovini, na području Podrinja je obnovljeno mnogo toga, vratio se veliki broj osoba. Reis smatra da je država pomagala u tome.

“Naravno, veliki su problemi. Dosta toga se učinilo, obnovljene su kuće i infrastruktura. Ono što tamo imamo kao problem jeste država – entitet RS, koja ne želi Bošnjake na tom prostoru. To je problem. Neki dan mi je dolazio čovjek koji kaže da tamo živi, vratio se u Konjević-Polje, koje nije malo mjesto, a žali se jer u svom selu nema školu, ambulantu, poštu ni matični ured. Sve je to nekada bilo tu. Danas vlasti Republike Srpske su to izmjestile u neka druga srpska naselja. Dakle, mi se suočavamo sa diskriminacijom. Bez našeg političkog učešća u Republici Srpskoj stvar se neće mijenjati. Bošnjaci moraju izaći na izbore, moraju glasati, i da se bore za školu, ambulantu, za mjesni ured, poštu, jer je to dio našeg života”, rekao je Kavazović.

Mišljenja je da “sistemski imamo problem u RS-u da oni opstruiraju život Bošnjaka na tom prostoru”.

– NE POSTOJE SNAGE U BIH KOJE MOGU PONOVITI DOGAĐAJE IZ ‘90-IH –

Dotakao se i sve češćih izjava političara o mogućem ratu u Bosni i Hercegovini, ali i na strah proizveden kod velikog broja građana.

“Čovjek nikada ne može kazati da neke usijane glave mogu ili ne mogu zagorčati naš život kao što je to bilo i ‘90-ih godina. Ovo što gledamo u Ukrajini, mislim da se svaka pametna glava treba ugledati na ono što vidimo u Ukrajini, kolika su to stradanja, koliki su razmjeri stradanja. Mi smo mala zemlja i prošli smo užasni rat i agresiju u BiH. Ne mislim da unutar BiH postoje snage koje mogu ponoviti ono što se događalo ‘90-ih godina, da imaju snage. Svi ti koji pozivaju na secesije, na ovo ili ono, radi se o ‘krezubim babama’, to je više onako priča koja otežava život. Odlaze nam djeca. Pitanje sigurnosti Balkana i ovoga ovdje je pitanje NATO saveza. Ali, uvijek treba biti oprezan”, poručio je Kavazović.

Istakao je da ga više brine povećanje cijena osnovnih životnih namirnica i goriva.

“Svojim sunarodnicima u BiH – Bošnjacima, Srbima, Hrvatima, muslimanima, katolicima, pravoslavcima, jevrejima, prije bih kazao da zasiju svoja polja, da budemo jedni drugima od pomoći, da preživimo ovo. Rat u Ukrajini je veliki udes u Evropi, to je vrlo ozbiljna krizna. Mislim da mi imamo važnija posla kojim ćemo se baviti nego da razmišljamo o nekim ratovima”, rekao je Kavazović.

BiH

Čović o Južnoj interkonekciji: Ne možete ući u biznis od 500 miliona eura, a da isključite interes Hrvata

Published

on

By

Odbacujemo optužbe da mi radimo u interesu nekoga. Mi samo radimo u interesu hrvatskog naroda Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a time i same BiH, rekao je Čović

Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH, Dragan Čović smatra da je odluka visokog predstavnika o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH potpuno nepotrebna i neprihvatljiva te je pozvao OHR i članice PIC-a da preispitaju Schmidtovu odluku.

– Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem europskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za integracijske perspektive i europsku budućnost BiH. Pozivamo OHR i članice PIC-a da preispitaju ovu odluku i cjelovito sagledaju njezine posljedice, naglašava Čović.

PITANJE IMENOVANJA GLAVNOG PREGOVARAČA RIJEŠITI KROZ ROTACIJU

Za odluku EU o otvaranju pristupnih pregovora Čović kaže da je sigurno historijski trenutak.

– Rezultat je to jednog intenzivnog rada, posebno u zadnjih 12 mjeseci otkako je imenovano ovo Vijeće ministara BiH. Uspjeli smo pokazati se do kraja krediblni i vjerodostojni kod partnera s kojima smo razgovarali, ističe Čović uz napomenu da su ostale neke obveze prema EU koje nisu završene.

Činjenica je, ističe, da je EU prepoznala to što smo uradili, ali da sada treba pokazati vjerodostojnost kroz ovu godinu i ubrzanom dimanikom raditi na evropskom putu.

Već neki govore o tomu tko treba biti glavni pregovarač, ali to ne treba biti pitanje prijepora. Mi tu trebamo koristiti Mehanizam koordinacije i uvjeren sam da ćemo, imajući u vidu da je u pitanju dug proces, riješiti to kroz neku vrstu rotacije u jednom timu ljudi koji će biti isključivo angažirani na ovom zadatku, smatra Čović.

Dodaje i kako je odlukom o otvaranju pristupnih pregovora stvoren jedan novi okvir i da više nije moguće imati prostor za djelovanje visokog predstavnika kao protektora i korigiranje onoga što što radi zakonodavna i izvršna vlast na svim razinama. Pregovarački proces, kaže, ne ide s takvim djelovanjem OHR-a.

On navodi da bilo kakvo nametanje od strane visokog predstavnika derogira pregovarački proces koji smo dobili.

– To apsolutno pokazuje nedosljednost i nas u BiH i partnera iz međunarodne zajednice prema prijateljima iz EU koji su nas upozoravali na našu spremnost za pregovore. Nametanje ide na ruku njima da kažu da su bili u pravu i da mi nismo dostigli tu razinu demokratičnosti da sami donosimo odluke. Njegova nazočnost među nama je dobrodošla kao korektiv u smislu skretanja pozornosti da neke stvari jesmo ili nismo uradili, ali nikako da taj posao radi umjesto nas. Mnogo više prostora treba provesti u koordinaciji s nama, a ne u nametanju rješenja, ističe Čović.

Vladajuće stranke, kaže, trebaju pokazati da mogu kroz parlamente donositi nužne zakone i da nema nikakvog razloga za intervenciju sa strane.

Mora se, dodaje, napraviti unutarnji dogovor bar u onim elementima izborne reforme koji su prihvatljivi svim stranama.

– Nažalost, sve kolege koje se očituju protiv prijedloga HDZ-a u osnovi nemaju ništa protiv njega, ali se iz određenih razloga zauzimaju jednu takvu poziciju, ne davajući nikakav kontra-prijedlog onome što smo usuglasili pa i onoga što nismo usuglasili još, a raspravljalo se o tome. To je prvenstveno izbor članova Predsjedništva BiH. Ja lično mislim da smo tim prijedlogom do kraja ispoštovali Ustav BiH, sve elemente koji do kraja definiraju izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, kantone kao osnovu izbornog procesa u BiH. Tako da ja mislim da se bolje rješenje od toga neće naći i oko toga ćemo mi u konačnici naći dogovor. Bitno je da razumijemo da su Opći izbori tek 2026. godine, dovoljno daleko da danas ta tema nikoga pretjerano ne opterećuje, smatra Čović.

Bilo bi odlično, ističe on, ako politički akteri u nekom razumnom roku od godinu ili dvije uspiju doći do promjene Ustava BiH pa kroz to definirati i sve presude suda u Strasbourgu.

– Treba tražiti što manje izmjene Ustava, a da opet to sve prihvatimo. Do tada mi moramo imati jedan element odvraćanja onih koji su na tome stvarali političke probleme. Tih pet kantona koje mi definiramo kao element odvraćanja također je teško osporiti, jer su dvije od tih pet izrazito multietničke, a u jednoj su Hrvati i u manjem broju. Čuo sam priče da je to de facto nova izborna jedinica. Ja ću reći da de iure definitivno nije i ona sama po sebi ne mora biti ni korištena ako će to biti dovoljan odvraćajući element, pojašnjava predsjednik HDZ-a BiH.

JUŽNA INTERKONEKCIJA JE STRATEŠKI INTERES HRVATA

Kada su u pitanju ostala otvorena pitanja unutar vladajuće koalicije, Čović kaže da ovih dana zajedno sa saradnicima treba imati odvojene razgovore s partnerima u Federaciji, a potom i sa SNSD-om, bez nazočnosti javnosti. Treba, kaže, podvući crtu i vidjeti što od dogovorenog nije realizirano, jer bez toga nema smisla preuzimati nove obveze.

Komentirajući prijepore oko izgradnje i upravljanja plinovodom Južna interkonekcija, Čović naglašava da je to jedna od tema koja je za HDZ strateška.

– Neki su tu bili i grubi prema nama pa i prema meni lično, kada je u pitanju procjena. Vrlo transparentno, do kraja – Južna Plinska Interkonekcija je strateški interes hrvatskog naroda, Hrvata u BiH i Hrvatskoj. Ta infrastruktura prolazi od Hercegovačko-neretvanskog, preko Zapadnohercegovačkog, Livanjskog kantona do SBK. To područje je do sada bilo potpuno nepokriveno kada je u pitanju ovaj energent i nema nijednog razloga da ta infrastruktura dugoročno ne bude pokrivena javnim poduzećem koje će u potpunosti biti vlasništvo Vlade FBiH, kao što je i BH Gas kao takav. Nezamislivo je da danas u takvim tvrtkama u federalnom vlasništvu, a o tome želimo s partnerima razgovarati, nemate nijednog Hrvata u nadzoru, u upravi. Uzmite namjensku industriju u FBiH – pa tamo nema niti jednog Hrvata među tisućama uposlenika. Pa je li to normalno, a mi smo partneri? To su institucije čija je jurisdikcija u Federalnoj vladi i parlamentu, ističe Čović.

Cilj je, dodaje, dobiti jedan potpuno novi izvor plinskog energenta.

– Odbacujemo optužbe da mi radimo u interesu nekoga. Mi samo radimo u interesu hrvatskog naroda Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a time i same BiH. I ako imate danas Gas RS čak kroz dvije tvrtke pa imate BH Gas, navedite mi jedan valjan razlog zašto ne bi bila i ta Južna plinska interkonekcija, ne samo jezično da je drugačije, nego i formalno-operativno. A sad, kakve ćemo odnose napraviti unutar Federacije, to je sad nešto drugo. Kao što imamo dvije elektroprivrede u vlasništvu Federacije, a slično je i s telekomima, poštama itd. Znači, osnova ustavna i zakonska je tu. Ja razumijem prijatelje koji bi to malo drugačije uredili i uradili, ali ne može bez hrvatskog naroda. To nije bilo čiji privatni interes. Ne možete ući u biznis od 300 ili 400, 500 milijuna eura, koliko će cijeli taj posao vrijediti u idućih sedam ili osam godina, a da isključite interes naroda koji će koristiti tu infrastrukturu, a to su predstavnici, građani ovih županija, navodi Čović.

Dodaje da tu apsolutno nitko ne bi smio imati primjedbe pristupu. A kako sve to tehnički i pravno organizirati, to treba dogovarati, ali nikako s pozicije sile.

– Ovo su preozbiljne, dugoročne, strateške stvari. Energija je apsolutno strateško pitanje i mi želimo za BiH apsolutnu energetsku neovisnost, baziranu isključivo na zelenoj energiji. To nije plin, kao što nije bio ni ugljen. Plin će se također dodatno oporezivati. Mi trebamo napraviti tu infrastrukturu, osloboditi se pritiska Istoka kada je u pitanja opskrba ovog područja, ali potpuno se okrenuti zelenoj energiji vjetra, sunca, vode i onoga što će doći kao novi koncept baziran na tim energijama. To je vodik i ne znam što još će nam biti interesantno. Tu trebamo primijeniti potpuno standarde EU, poručuje Čović.

PREVAŽNO DA IMAMO KONTINUITET SADAŠNJE VLADE RH

Govoreći o očekivanjima od izbora u Hrvatskoj, on kaže da će HDZ BiH raditi na osiguranju sva tri mandata iz 11. izborne jedinice za sestrinski HDZ i uvjeren je da će to i ostvariti.

– Mi smo proteklih osam godina imali internzivnu komunikaciju sa svim institucijama Republike Hrvatske i da toga nije bilo ne bismo imali ni pregovarački proces s EU danas. Primarno tu ističem Vladu RH i osobno premijera Andreja Plenkovića, koji je od početka glavni zagovornik tog procesa. Imali smo potporu i predsjednika Sabora i predsjednika Republike. Nije svejedno tko će pobijediti na izborima u Hrvatskoj. Nama je prevažno da imamo kontinuitet sadašnje Vlade, da možemo dimaniku koju smo vezivali za sve fondove, uključujući prekogranične, dalje nastaviti. Mnogo lakše ćemo pristupati tim fondovima preko prijatelja iz RH s kojima je to već uhodano. Šest ili sedam resora Vlade RH je izravno uključeno u taj dio financiranja projekata u BiH i mjesečno jedan od ministara Vlade RH je u BiH. Premijer Plenković je također često u BiH i doći će i na otvaranje Mostarskog sajma gdje je RH država partner, najavljuje Čović.

Neki potezi u zadnje vrijeme koje, kaže, ne želi analizirati, idu do kraja na ruku HDZ-u i siguran je da će HDZ sa svojim koalicijskim partnerima imati uvjerljiviju većinu u Saboru RH nego što je to do sada bio slučaj.

Osvrnuo se i na skore europske izbore. Smatra da bi jedan od 12 zastupnika koji idu u Europski parlament iz RH opet trebao biti iz BiH i to s liste HDZ-a, jer je važno „da imamo nekoga tko može autentično sagledavati poziciju BiH pa i poziciju hrvatskog naroda kroz Europski parlament“.

Čović najavljuje i pripremu za lokalne izbore u BiH, uključujući suradnju s drugim strankama kroz Hrvatski narodni sabor, posebno tamo gdje Hrvati nisu u većini.

– Uvjeren sam da će HNS adekvatno odgovoriti i već na narednoj sjednici Predsjedništva HNS-a ćemo to raspraviti. Pozvali smo sve stranke da se izjasne oko toga i ja vjerujem da će otprilike pola tih stranaka biti povezano s nama u nekim općinama, posebno tamo gdje smo kao narod izloženi zbog svoje brojnosti. Za nas je strateško pitanje Mostar, Stolac, Čapljina, kao i Žepče u središnjoj Bosni i niz drugih općina u tom dijelu zemlje. Činjenica je da smo dosta dobro s partnerima iz HNS-a radili u protekle četiri godine i uvjeren sam da ćemo tu komunikaciju nastaviti na isti način, zaključuje Dragan Čović u razgovoru za Fenu.

Nastavi čitati

BiH

Schmidt: Čović neka se smiri. Dodika znam dobro, ali isto tako Dodik vrlo dobro zna ko je Schmidt

Published

on

By

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt govorio je u Centralnom dnevniku Senad Hadžifejzović na Face televiziji o svojim novim odlukama, ali i odnosima sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem.

Na pitanje da li ima spreman plan B, plan izvlačenja iz krize ako uđemo u krizu, Schmidt je kazao:

“Moj posao je da štitim ne samo postojanje BiH, nego i postojanje entiteta, da kažem da su to nedodirljive kategorije! Ako neko ide u suprotnom pravcu, ja sam tu da djelujem! Može doći do krize, ali nema potrebe za tim”, naveo je Schmidt.

No, naveo je kako ima dosta političara koji i ne znaju šta je EU put.

“Ovo šta sam ja uradio je EU put, a ne ono što ni rade, odnosno ne rade! Nekad mi kažu da ovdje nisam stekao prijatelje, ali ja nisam tu da stičem prijatelje! Ne vrijeđaju me komentari! Oni će mijenjati zakone na putu ka EU, neću ja! Ovo je samo jedna situacija gdje sam ja morao reagovati”, kazao je.

Na pitanje voditelja Senada Hadžifejzovića kako lično tumači stav Čovića, visoki predstavnik je kazao:

“Čović neka se smiri. Ovo nije kraj EU puta, ovo je tek početak! Pozivam i njega i Dodika da sjednemo u Laktašima, Mostaru ili Sarajevu pa da razgovaramo kao odrasli. Sa mnom se može razgovarati, iako i ja nekada znam burno reagovati”, kazao je.

No, šta ako Dodik krene u proces otcjepljenja?

“Vjerovat ću da je Dodik ipak razuman!”, kaže Schmidt.

Ko će pobijediti u tom ratu Vi ili Dodik?

“Ja ne vidim to kao duel! Dodika znam dobro, a znam i da Dodik vrlo dobro zna ko je Schmidt”, kazao je Schmidt za Face televiziju.

Nastavi čitati

BiH

Pretresi na 17 lokacija: Uhapšeno više osoba, pronađena droga i oružje

Published

on

By

Aktivnosti u okviru akcije “Meta II” se poduzimaju pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske i Ministarstvom unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona

Postupajući po naredbama Općinskog suda u Zenici u nastavku operativne akcije “Meta II”, u srijedu i danas u ranim jutarnjim satima, policijski timovi Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (MUPZDK) izvršili su pretrese na 16 lokacija u Zenici, a pripadnici MUP-a RS izvršili su pretres na jednoj lokaciji u Banja Luci.

Aktivnosti u okviru akcije “Meta II” se poduzimaju pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske i Ministarstvom unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona.

Pretresi objekata i osoba se vrše s ciljem pronalaženja i privremenog oduzimanja predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u daljnjem postupku, kao i lociranja i hapšenja osoba koje su meta akcije, a koja se sumnjiče za izvršenje krivičnih djela “neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”, “posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga”, “nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija”, “teška krađa” i krivičnih djela iz člana 52. Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije u ZDK.

-U dosadašnjem toku operativne akcije, slobode je lišeno više osoba, pronađena je veća količina opojne droge i oružja, a više podataka o rezultatima izvršenih pretresa kao i drugim poduzetim mjerama i radnjama u okviru akcije Meta II, ćemo potvrditi tokom dana nakon realizacije navedenih aktivnosti, saopćeno je iz MUP ZDK.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije