Nelogičnosti i kršenje zakona

– U nekada okupiranim općinama Ključ, Sanski Most, Bosanski Petrovac i dio Bosanske Krupe nakon odbrambeno- oslobodilačkog rata ’92-’95. nastala je nepravda i diskriminacija prema određenom broju penzionera, koji primaju srazmjerne penzije na osnovu Sporazuma o međusobim pravima i obavezama iz PIO-a koji se i ne provodi u potpunom obimu od nosioca osiguranja. Kod primjene formula za obračun srazmjerne penzije u obzir se ne uzima radni staž do 30. aprila 1992. godine, čime je prekršen Sporazum o pravima i obavezama iz PIO-a. Većina penzionera je ostvarila penziju na prostoru FBiH. Prema važećem Zakonu o PIO-u, njegovim članovima, jasno su obavezani nosioci Sporazuma za period do 30.4.1992. godine. U obračunu penzija iz ovih općina očigledne su nelogičnosti i kršenje zakona i elementarnih ljudskih prava. Prekršen je član 72. Zakona o PIO-u, kao i 81. i 82. koji nedvosmisleno govore da osobe koje žive na prostoru FBiH i koji su penzije ostvarili u FBiH ne mogu imati manju penziju od 382 KM – rekao je na sjednici Rošić.

On je u razgovoru za Faktor kazao da se kod obračuna srazmjernih penzija koristi formula, odredbe članova Zakona o PIO-u koji se tiču međunarodnih ugovora.

– Ovo nije međunarodni sporazum i tu je nastao najveći problem. Te penzije se kreću do 250 KM. Primjera radi, imate osoba koje imaju 20 godina staža i 90 KM penziju ili recimo onih koji imaju 30 godina staža i 200 KM penzije. Pa to je van svake pameti. I Zavod PIOFBiH ne priznaje status osobe da ima pravo na minimalnu penziju. Prema sadašnjim informacijama, takvih osoba je više od 1.000 u četiri općine u USK, Ključu, Bosanskom Petrovcu, dijelu Bosanske Krupe i Sanskom Mostu. Vjerovatno takvih ljudi ima i u drugim dijelovima Federacije. Održali smo sastanak u Ključu. Vjerujte, to su tako teške životne priče, bilo je plača, emocija, teško je to i opisati – ispričao nam je Rošić.

Pojašnjenje smo potražili u Federalnom zavodu PIO.

Srazmjene penzije nisu zaštićene minimalnim iznosom

– Svjesni smo nepravednog položaja velikog broja penzionera, posebno iz Krajine, iako ih ima još u nekim dijelovima FBiH, te RS-u. Međutim njihov problem je u zakonu, a ne u provedbi zakona. Uvaženi zastupnik Rošić nije ispravno protumačio Zakon o PIO-u i Sporazum između fondova. Naime, srazmjerne penzije, dakle kada penzioner prima penziju iz oba entiteta ili iz drugih država i FBiH, nisu zaštićene minimalnim iznosom (sada je 382 KM), u smislu navedenih članova Zakona o PIO-u FBiH. Svi su oni odjavljeni sa osiguranja iza 30.4.1992. godine, te zbog toga imaju pravo na penziju iz RS-a koja, naročito kod Krajišnika jer su odjavljivani 15.5.1992, iznosi tri-četiri KM mjesečno, tako da s penzijom od nas najčešće nije ni blizu minimalne. To se može riješiti samo izmjenom Zakona o PIO-u – rekao nam je Tomislav Kvesić, portparol Zavoda PIOFBiH.

Upitali smo koliko iznose srazmjerne penzije.

– Pa zavisi od slučaja do slučaja, ali ako su zbog 15 dana koji im se vode u RS-u ili koji dan više, “upali” u srazmjernu, pa iz RS-a dobiju par maraka, od nas zavisi koliki je ukupan staž. Bude slučajeva da i naša i penzija iz RS-a bude daleko manja od naše minimalne – kaže Kvesić.

On je objasnio šta su zapravo srazmjerne penzije.

Staž u Federaciji i Njemačkoj

– Srazmjerna penzija je kada osiguranik nema dovoljno staža u Federaciji da bi ostvario uvjet za penziju, nego mu je za ispunjenje uvjeta za penziju neophodan staž ostvaren kod drugih nosioca osiguranja, bilo to u RS-u ili negdje u inostranstvu. Ilustracije radi, ako osoba ima 10 godina staža u FBiH i pet u Njemačkoj, uvjet za starosnu penziju je 15 godina staža. Dakle, toj osobi treba tih pet godina iz Njemačke da bi ispunio uvjet. I tada se ostvari srazmjerna penzija. S druge strane, da osoba ima 15 godina staža u FBiH i pet godina u Njemačkoj, onda bi ostvarila samostalnu penziju. Malo je specifično kod primjene Sporazuma FBiH i RS, tu su sve penzije srazmjerne – govori nam Kvesić.

Zastupnik Husein Rošić kaže da će sa ispravljanjem nepravde penzionera sa srazmjernim penzijama ići kroz izmjene Zakona o PIO-u.

– U parlamentarnoj proceduri su izmjene i dopune Zakona o PIO-u koji je predložila Vlada FBiH. Te izmjene imaju osam članova i u članu 8. ćemo djelovati amandmanski, gdje ćemo “ugraditi” te osobe. Ne možemo učiniti da retroaktivno naplate ovo što su bili diskriminirani, već od dana usvajanja izmjena Zakona o PIO-u – rekao nam je Rošić.