“Savjetujem da se ne potpisuje ugovor, zato što ruska vojska drugačije tretira ljude koji su potpisali ugovor. Ja sam Selver Hrustić iz Bosne i Hercegovine. Prošle godine, 19. septembra, sam potpisao ugovor sa ministarstvom odbrane u Moskvi”, govori Hrustić u objavljenom videosnimku.

Kako se navodi, Hrustić, koji ima 35 godina, imao je pravne probleme u Evropskoj uniji i nadao se da će mu nakon službe u ruskoj vojsci obezbijediti advokata.

Dalje je opisao da, iako mu je obećano da neće učestvovati u napadima, bio je prisiljen da napada ukrajinska sela i krije se u podrumima.

“Rusi vam po danu mogu poslati pola litra vode i jednu ili dvije male kutije mesa. Dvojica ljudi, ti i tvoj kolega imate da popijete pola litra vode i malo hrane. Neki izađu da nešto nađu i poginu. Mnogi ruski vojnici pogriješe, izađu i dronovi ih ubiju”, opisao je Selver.

U videu se navodi da je to što je zarobljen Hrustiću vjerovatno spasilo život.

“Postoji 10 posto šanse da preživite tamo. Ruski vojnici znaju da je to agresija. Rade propagandu kao da brane nekoga u Ukrajini. Moje prvo loše iskustvo je bilo kada je oficir rekao da nismo vojnici. Rekao je ‘vi ste ljudi koji su potpisali ugovore da ćete ubijati druge ljude za novac'”, opisao je Hrustić.

Podsjećamo, prema zakonima Bosne i Hercegovine zabranjeno je služenje u stranim vojnim formacijama.

Klix

Prema izvorima iz Obavještajne službe odbrane, Kadirov se navodno nalazi u svojoj privatnoj bolnici u Čečeniji, gdje su se okupili članovi porodice, uključujući i neke koji su doputovali iz inostranstva.

“U kontekstu prisustva Ramzana Kadirova na ulazu na koncert Iosifa Kobzona, proces određivanja kandidata za poziciju novog lidera Čečenije značajno je intenziviran”, rekao je sagovornik agencije.

Iosif Kobzon bio je poznati ruski pjevač i čvrsti podržavalac Kremlja koji je preminuo 2018. godine. U ruskom i ukrajinskom političkom žargonu, “ići na Kobzonov koncert” je sarkastičan način da se kaže da je neko preminuo ili je blizu smrti, implicirajući da će se pridružiti Kobzonu u zagrobnom životu.

Izvori navode da su među najizglednijim i najprikladnijim kandidatima za Kremlj Magomed Daudov, Apti Alauddinov i Ramzanov najstariji sin Akhmat Kadirov.

KLix

Vijest je objavljena u srijedu, istog dana kada su ruski dronovi i rakete usmrtili najmanje 25 ljudi u gradu Ternopil.Prema pisanju Financial Timesa i Reutersa, plan su razvili specijalni izaslanik Donalda Trumpa Steve Witkoff i savjetnik u Kremlju Kirill Dmitriev.

Dokument predviđa mjere koje bi Ukrajini nametnule duboka sigurnosna i politička ograničenja, dajući Rusiji, kako se navodi, nezapamćen stepen kontrole nad ukrajinskom vojnom i političkom suverenošću. U Kijevu se plan već ocjenjuje kao svojevrsna kapitulacija.

Nije jasno da li je administracija Donalda Trumpa formalno odobrila ovaj prijedlog, iako Witkoff i Dmitriev djeluju kao neformalni kanal komunikacije između Washingtona i Moskve.

Axios je prvi objavio informaciju o postojanju dokumenta od 28 tačaka, za koji se tvrdi da je inspirisan ranijim Trumpovim planom za okončanje rata u Gazi. Bijela kuća nije odgovorila na zahtjeve za komentar.

Prema dostupnim detaljima, Ukrajina bi prema planu trebala prepustiti dio teritorije koji trenutno kontroliše na istoku zemlje, prepoloviti veličinu svoje vojske i pristati na ograničenja u vrsti američke vojne pomoći i dozvoljenog naoružanja. Predsjednik Volodimir Zelenski ove uslove je ranije nazvao neprihvatljivim.

Američki državni sekretar Marco Rubio u srijedu je, reagirajući na navode o planu, poručio da će “trajan mir zahtijevati da obje strane pristanu na teške, ali neophodne kompromise”.

U trenutku dok se špekulira o novim diplomatskim inicijativama, Rusija je izvela masivan napad na zapad Ukrajine. Ternopil, kao i energetska postrojenja u Ivano-Frankivsku i Lavovu, našli su se pod udarom ruskih raketa i dronova kamikaza, u nastavku strateške ofanzive čiji je cilj uništavanje ukrajinske energetske infrastrukture pred zimu.

Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je da je u napadu na stambene zgrade u Ternopilu poginulo 25 ljudi, među njima troje djece, dok je 73 povrijeđeno. Svjedoci opisuju trenutak udara kao seriju snažnih eksplozija, nakon kojih su buknuli požari u višespratnicama.

“Čuo sam snažan tutanj, potom zvuk ‘šahid’ dronova, raketa i eksplozija. Požar je počeo odmah. Rekli su mi da je nekoliko ljudi izgorjelo u svojim stanovima jer su spavali”, ispričao je lokalni stanovnik Jaroslav Tesljuk.

Predsjednik Zelenski, koji se u srijedu sastao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom u Ankari, poručio je da svaki ruski napad dokazuje kako je “pritisak na Rusiju nedovoljan” te je pozvao zapadne saveznike da ubrzaju isporuke protivzračne odbrane.

Potencijalni mirovni pregovori posljednjih mjeseci uglavnom stagniraju zbog maksimalističkih zahtjeva Moskve. U međuvremenu, ukrajinske snage trpe pritisak na više tačaka fronte, posebno nakon nedavnog ruskog napredovanja u strateški važnom Pokrovsku. Situaciju dodatno otežava prošireni korupcijski skandal u energetskom sektoru, koji je izrastao u najozbiljniju političku krizu u zemlji od početka invazije.

Američki sekretar za vojsku Daniel Driscoll stigao je u srijedu u Kijev kako bi s ukrajinskim zvaničnicima razgovarao o novim pokušajima zaustavljanja rata. Ruski zvaničnici, međutim, tvrde da nisu upoznati s ikakvim novim američkim prijedlogom. Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova kazala je da Moskva nije primila nikakav dokument “tog nivoa”.

Kremlj je također negirao da postoji bilo kakav napredak u mirovnim razgovorima. “Za sada nema ničeg novog što bismo mogli objaviti”, poručio je portparol Dmitrij Peskov.

Klix

Kako tvrdi SVR, uprkos sve jačem pritisku Moskve na Beograd, srbijanska vojna industrija nastavlja s povećanjem izvoza vojne opreme u zemlje NATO-a koje zatim oružje šalju u Ukrajinu.

Ruski izvori navode da se municija proizvedena u Srbiji – uglavnom za teške i dalekometne artiljerijske sisteme – šalje zemljama NATO-a u obliku kompleta za sklapanje. Takav model omogućava Kijevu da formalno ne prima “srbijansko” oružje, već naoružanje proizvedeno u zapadnim fabrikama. Sklapanje i punjenje ovih projektila i mina navodno se odvija prije svega u Češkoj i Bugarskoj.

SVR tvrdi da su proizvođačima u Srbiji itekako poznati krajnji korisnici njihove opreme, kao i činjenica da će njihovo oružje biti korišteno protiv ruskih vojnika i civila.

U izvještaju se precizira da je fabrika “Krušik” iz Valjeva nedavno prodala češkoj kompaniji “Poličske strojarne” više velikih pošiljki kompleta za sklapanje 122-milimetarskih raketa za višecijevni bacač raketa “Grad”. Također, preduzeće “Eling” iz Loznice poslalo je bugarskoj firmi “EMKO” opremu za proizvodnju istih tih raketa, kao i 120-milimetarskih minobacačkih mina.

Press biro SVR-a ocjenjuje da je “žalosno što se stoljećima njegovana tradicija zajedničke vjere, prijateljstva i međusobne pomoći između srpskog i ruskog naroda danas briše zbog pohlepe i političke dvosmislenosti”.

Klix