Connect with us

BiH

Sanja Vlaisavljević prozvala Schmidta: “Zadovoljite pravdu, smijenite Željka Komšića!”

Published

on

Ako netko podriva mir, stabilnost i, da ponovim Petritscheve riječi, ‘plaši Hrvate’, onda je to Komšić koji pozivajući se na neustavni koncept ‘građanske BiH’ uzurpira mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH i ni na koji način ne štiti njihova prava nego ih, naprotiv, obezvređuje i ukida, smatra kolumnistica prohadezeovskog portala Dnevnik.ba Sanja Vlaisavljević.

Smjena člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, bila bi zadovoljenje pravde i prijeko potreba mjera zaštite hrvatskih nacionalnih interesa u BiH, napisala je Sanja Vlaisavljević u svojoj kolumni za prohadezeovski portal “Dnevnik.ba” iz koje prenosimo najvažnije dijelove:

“Ante Jelavić i još troje drugih hrvatskih dužnosnika su 2001. godine smijenjeni jer su ‘djelovali u pravcu podrivanja Daytonskog sporazuma kako bi zaštitili svoje privilegije’. A Wolfgang Petritsch je tu svoju optužbu potkrijepio na začuđujući način: ‘oni su širili strah među Hrvatima BiH, tvrdeći da taj narod nije ravnopravan sa ostalim. To je argument koji su u prošlosti koristile nacionalističke vođe i nema potrebe da vas podsjećam da se rat na prostoru bivše Jugoslavije temeljio na ovom argumentu’. Jelaviću je tom smjenom ujedno zabranjen i daljnji politički angažman. Čini se da je ovdje ključna riječ ‘privilegija’. 

Dakle, ocjenom visokog predstavnika u BiH zahtjev za jednakopravnošću je definiran kao podmukli i neprihvatljivi zahtjev za osobnom ‘privilegijom’. Ako se nečim u ovom slučaju podrivao Daytonski sporazum, onda je to ovakva odluka visokog predstavnika kojom je princip etnonacionalne pravde ugrađen u Daytonski ustav posve zanemaren. No, da je ova odluka bila motivirana svim drugim razlozima osim Petritschevom brigom za ‘dobrobiti Hrvata’, pokazuje naknadni razvitak događaja. 

Naime, Valentin Inzko je ovu sramotnu odluku ukinuo 2014. godine, uz obrazloženje da ‘ovakav ishod opravdavaju načela pravičnosti, pravilnog upravljanja i razboritog ispunjavanja mandata visokog predstavnika, kojim se uzima u obzir ravnoteža između državne stabilnosti i prava pojedinca’. 

Paddy Aschdown je nastavio tamo gdje je Petritch stao i proslavio se, kao pravi kolonijalni upravitelj, s najviše odluka o smjenama domaćih dužnosnika. Tako je 2005. godine donio odluku o smjeni Dragana Čovića temeljem montirane optužnice, da bi već 2006. pravni postupak bio okončan presudom kojom se, između ostalog, nalaže da se ‘otklone sve počinjene bitne povrede odredbi kaznenog postupka’. Montirani politički proces je doživio debakl, a Čović je nesmetano nastavio politički angažman. 

Dakle, u oba slučaja su smijenjeni članovi Predsjedništva BiH koji su birani voljom hrvatskog naroda u BiH, zastupali prava tog naroda i borili se za njegovu jednakopravnost – što Čović na isti način i danas čini zbog čega ima nepodijeljeno povjerenje Hrvatskog narodnog sabora. Dakle dvije smjene hrvatskih članova Predsjedništva BiH su doživjele poraz, ali su ostavile neizbrisiv povijesni trag da je na političko djelovanje legitimnih hrvatskih predstavnika vršen pritisak da se odreknu prava na zastupanje konstitutivnosti i da se naprosto asimiliraju u većinsko tijelo Bošnjaka. 

Ako netko podriva mir, stabilnost i, da ponovim Petritscheve riječi, ‘plaši Hrvate’, onda je to Komšić koji pozivajući se na neustavni koncept ‘građanske BiH’ uzurpira mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH i ni na koji način ne štiti njihova prava nego ih, naprotiv, obezvređuje i ukida. Na pitanje što će mu biti prioritet u naredne četiri godine svog nelegitimnog predstavljanja Hrvata i legalnog zastupanja bošnjačkih nacionalnih interesa odgovorio je, sasvim očekivano: ‘Ne, ne i ne izmjenama Izbornog zakona po željama HDZ’. Dakle, stranka koja je osvojila gotovo sto procentno povjerenje Hrvata u BiH je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH stranka protiv koje će se boriti tretirajući izmjene izbornog zakona nekakvim hadezeovskim izmjenama a ne izmjenama koje, u najmanju ruku, štite prava Hrvata u domovima naroda države u kojoj žive. 

Stoga bi ovaj put smjena hrvatskog člana Predsjedništva BiH konačno bila zadovoljenje pravde i prijeko potreba mjera zaštite hrvatskih nacionalnih interesa u BiH. Ili, kako je nekada Petritsch rekao za Jelavića, a sada ćemo mi to ponoviti za Komšića: ‘Sve to ukazuje da nije zainteresiran za dobrobit samih Hrvata koje on, navodno, zastupa’, napisala je pored ostalog Vlaisavljević. 

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije