Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini navodno se razmatra mogućnost nametanja izmjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini kao i izmjena Ustava BiH.

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona i Ustava trajale su aktivno u posljednjih godinu dana.

Dogovor nije postignut, a Centralna izborna komisija BiH je u maju raspisala Opće izbore koji će se održati 2. oktobra ove godine u skladu sa Izbornim zakonom kakav je bio i do sada.

Neuspjehom pregovora oko izbornih i ustavnih reformi najviše je bio nezadovoljan, i to je javno iskazivao, lider HDZ-a i HNS-a Dragan Čović. Preko premijera Hrvatske Anderja Plenkovića u Briselu je lobirao da se zahtjevi koje nudi Čović i HNS uvrste u novi izborni zakon.

Protiv toga su kategorične bile stranke sa sjedištem u Sarajevu koje sebe nazivaju probosanskim. Kako su naglašavali lideri SDA, SDP-a, SBB-a… Čovićevi zahtjevi bi uveli veću diskriminaciju među bh. građane.

Međutim, priča oko izmjena Ustava i Izbornog zakona očito nije završena.

Portal Istraga.ba na Twitteru javlja da su u zgradi OHR-a u toku konsultacije u vezi sa izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona. Na sastanak su pozvani predstavnici nekoliko nevladinih organizacija. U OHR-u je i bivši predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović.

U zgradi OHR-a u toku su konsultacije u vezi sa izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona. Na sastanak su pozvani predstavnici nekoliko nevladinih organizacija. U @OHR_BiH je i bivši predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović.

— Istraga.ba (@IstragaB) July 19, 2022

Nakon vijesti koje su se pojavile u medijima o tome kako će Christian Schmidt iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti ove izmjene, oglasio se i Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Učestali pozivi iz različitih međunarodnih krugova. Tačno je sve što se pojavilo u medijima. Visoki predstavnik se konsultuje o namjeri da izađe u susret HDZ-u izmjenama koje se odnose na formiranje vlasti. Vrijednosno potpuno pogrešno. Uvođenje nove diskriminacije na pomolu!”, napisao je zastupnik SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Saša Magazinović.

Ucestali pozivi iz razlicitih medjunarodnih krugova. Tacno je sve sto se pojavilo u medijima. Visoki predstavnik se konsultuje o namjeri da izadje u susret HDZ-u izmjenama koje se odnose na formiranje vlasti. Vrijednosno potpuno pogresno. Uvodjenje nove diskriminacije na pomolu!

— Sasa Magazinovic (@SasaMagazinovic) July 19, 2022

Šta će Čović dobiti ako Schmidt udovolji njegovim zahtjevima?

U prijedlogu izmjena i dopuna koje je HDZ uputio ranije u parlamentarnu proceduru, a koje je Dom naroda PSBiH na posljednjoj sjednici usvojio, je ranije navedeno ono na čemu je HDZ insistirao u pregovorima, a to je da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine imenuje članove Centralne izborne komisije. Izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine je definisao onako kako je i najavljivao:

• da se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz FBiH biraju tako što bi se formirale dvije liste. Pobjednik iz reda bošnjačkog naroda bi bio kandidat koji bi osvojio najviše glasova iz reda bošnjačkog naroda.
• Pobjednik iz reda hrvatskog naroda bi bio onaj koji bi imao najviše glasova, uz uslov da taj kandidat ima najviše glasova u tri od pet kantona i to: Posavskog, Zapadnohercegovačkog, Hercegovačko-neretvanskog, Kantona 10 i Srednjobosanskog.

Sporno pitanje oko izmjena izbornog zakonodavstva je bio – Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Prema prijedlogu HDZ-a, delegati u Domu naroda Parlamenta FBiH bi se birali na sljedeći način:

“Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta FBiH iz zakonodavnog tijela svakog kantona proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu stanovništva.

Kantoni u kojima je zastupljenost nekog od konstitutivnih naroda manja od pet posto u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u FBiH zajednički biraju jednog delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

CIK će provedbenim aktom odrediti koji kantoni imaju manje od pet posto zastupljenosti nekog od konstitutivnih naroda u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u FBiH sukladno posljednjem popisu i propisati proceduru izbora delegata iz tih kantona.

CIK određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona”, obrazloženje je koje se navodi u Prijedlogu HNS-a.