Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, dosadašnji muftija sarajevski, novi je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izabralo ga je danas Izborno tijelo Islamske zajednice, koje je tajnim glasanjem zasjedalo u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Protukandidati su mu bili direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta hafiz Mensur-ef. Malkić i mostarski muftija Salem-ef. Dedović.

Grabus je dobio 203 glasova, Malkić 116, Dedović 24, a 11 članova izbornog tijela nije došlo na glasanje.

Grabus će na čelu Islamske zajednice naslijediti Huseina-ef. Kavazovića, koji je ovu dužnost obavljao od 2012. godine. Mandat reisul-uleme traje sedam godina, pa će Grabus Zajednicu predvoditi do 2033. godine.

Teolog s filozofskim obrazovanjem

Grabus je rođen 1968. godine u Travniku. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987., a Fakultet islamskih nauka u Sarajevu 1994. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 2001., a doktorirao 2008. godine. Usporedo s postdiplomskim studijem, od 1995. do 1999. položio je sve ispite na postdiplomskom studiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Njegovo akademsko područje je akaid, islamsko vjerovanje. Predavao je na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, a bio je i gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču. Objavio je veliki broj knjiga, naučnih radova, prijevoda i akademskih članaka.

Petnaest godina na čelu muslimana u Sloveniji

Od 2006. do 2021. bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Najvažniji projekt koji je vodio u tom periodu, od 2008. do 2020. godine, bila je izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Zbog toga se smatra kandidatom s najviše međunarodnog iskustva.

Od septembra 2021. godine bio je muftija sarajevski.

Program: Autonomija, autoritet i odgovor “samozvanim tumačima”

Grabus je u kampanji naglašavao da Islamska zajednica mora ostati autonomna i institucionalno snažna, da se sve odluke moraju donositi unutar nje te da ne smije biti vezana samo za jedno regionalno područje ili jednu grupu ljudi.

U programu posebnu pažnju posvećuje autoritetu Zajednice. Islamska zajednica bi, prema njegovom programu, trebala dati odgovor na vaninstitucionalna tumačenja islama. Kritičan je prema neovlaštenim vjerskim autoritetima, lažnim iscjeliteljima i internet influenserima koji se predstavljaju kao tumači vjere.

Kao prioritete naveo je i bolji materijalni i društveni položaj imama, razvoj i zaštitu vakufa, unapređenje islamskog obrazovanja te snažnije uključivanje mladih, žena i dijaspore. Predložio je povezivanje islamskih fakulteta u Islamski univerzitet, potpuno finansiranje imama u povratničkim područjima u Republici Srpskoj, osnivanje centra za obuku kadrova i preventivne programe protiv ovisnosti.

“Naša zajednica mora ostati inkluzivna. Nikome ništa ne obećavamo, ne dajemo nikakva obećanja, osim, ako nam date povjerenje, da ćemo se truditi i raditi”, rekao je Grabus predstavljajući program pred Saborom Islamske zajednice u septembru.

Kako se bira reis

Reisul-ulema je poglavar, vrhovni muftija i najviši vjerski autoritet Islamske zajednice u BiH. Ta zajednica okuplja muslimane u BiH, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji te Bošnjake u dijaspori. Biraju ga sabornici, glavni imami, predsjednici medžlisa i direktori ustanova Islamske zajednice. Kandidature trojice kandidata Sabor je potvrdio 5. septembra, nakon što su evidentirani u 18 izbornih okruga u BiH, domovinskim zemljama i dijaspori.

Institucija reisul-uleme postoji od 1882. godine, kada je za prvog reisa imenovan Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović.

klix.ba

Sebija Izetbegović, kandidatkinja SDA za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, oglasila se nakon izbora, komentarišući rezultate svoje stranke, broj osvojenih glasova, ali i iscrpljujuću predizbornu kampanju tokom koje je, kako tvrdi, izgubila četiri kilograma.

Izetbegović je izrazila zadovoljstvo izbornim rezultatom SDA, naglašavajući da je tokom kampanje radila prvenstveno u interesu stranke.

„SDA je pobijedila. Za to smo se trudili u kampanji. Ne za sebe, nego za stranku. Nesebično. Oboje“, napisala je Izetbegović.

Podsjetila je da je tokom prethodnih godina učestvovala u brojnim izbornim kampanjama, dok je u posljednja tri izborna ciklusa i sama bila kandidatkinja.

Govoreći o vlastitom izbornom rezultatu, istakla je da veliki broj osvojenih glasova ne mora nužno značiti i politički uspjeh.

„Imati najviše glasova ne znači ništa naročito, barem ja to znam. Bila sam zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo sa najviše glasova, pa šta?“, poručila je.

Osvrnula se i na prethodne godine, tokom kojih je, kako tvrdi, bila izložena brojnim pritiscima, kritikama i pokušajima diskreditacije, koje je opisala kao „sataniziranje i grozote“.

Tokom kampanje izgubila četiri kilograma

Izetbegović je otkrila i koliko je predizborna kampanja bila fizički zahtjevna, navodeći da zbog brojnih obaveza često nije stizala ni jesti.

„Ušla sam u kampanju sa 67 kg, jutros imam 63 kg. Puno sam radila i sama, bez ičije pomoći, ne sjetim se i ne stignem jesti. Imam manje kila, ali i manje glasova“, navela je.

Komentarišući izborni proces, ukazala je na slabiju izlaznost građana i veliki broj nevažećih glasačkih listića, što je, prema njenom mišljenju, također obilježilo izbore.

Slijedi formiranje vlasti i rad za građane

Izetbegović je poručila da nakon izbora slijedi proces formiranja vlasti na različitim nivoima, ali i odgovornost izabranih predstavnika prema građanima.

„Slijedi slaganje vlasti po nivoima i vrijedan rad za građane i Bosnu i Hercegovinu“, zaključila je Izetbegović.

Njena objava dolazi u periodu postizbornih analiza i razgovora o budućim političkim odnosima i formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini.

Napomena za objavu na portalu: Naslovna izjava o „dovođenju države u red“ i „slanju nekih u zatvor“ nije sadržana u dostavljenom tekstu. Prije objave potrebno je potvrditi da je Izetbegović zaista izgovorila ili napisala te riječi. U suprotnom, sigurniji naslov je: „Sebija Izetbegović nakon izbora: SDA je pobijedila, imam manje kilograma, ali i manje glasova“.

Kao neko ko je proveo dug period u radu sa muftijom Nedžadom Grabusom i neko ko ga poznaje trideset i pet godina, i kao neko kome je bio životni učitelj, osjećam se dužnim da napišem ovaj tekst i ukažem na nekoliko važnih činjenica kada govorimo o Nedžadu Grabusu. Ne želim idealizirati, jer i on je samo čovjek. U našem zajedničkom radu je bilo uspona i padova, ali je uvijek pobijedio razum i interes Zajednice. 

Piše: Dr. Nevzet PORIĆ, muftija ljubljanski

Konsolidacija Zajednice

Sa trideset i osam godina preuzeo je funkciju muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Došao je u prilično nesređenu Zajednicu sa mnogo problema, kojoj je prijetio raspad i odvajanje od Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Prvi put u povijesti bila je registrirana nova vjerska zajednica čije djelovanje je bilo potrebno minimizirati kako ne bi ugrozila djelovanje Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Zato se suočio sa Scilama i Haribdama koje su vladale oko Islamske zajednice u Republici Sloveniji i pokušavale je uništiti. Odlučno se suprotstavio svim napadima usmjerenim na rušenje muslimanskog jedinstva i uspostavljanje novog poretka. Njegova prva zadaća bila je da se nametne kao lider muslimanima, ali i kao muftija kojeg će priznati Slovenija i njene institucije. Svojim blagim i mudrim djelovanjem, uspio je steći povjerenje kako unutar Islamske zajednice tako i unutar slovenskog društva. Sve više predstavnika lokalne i državne vlasti kao i predstavnika slovenskog društva uopće, prihvatilo ga je tada kao sagovornika koji zaslužuje njihovu pažnju i poštovanje.

Konsolidacija Zajednice bila je zahtjevan proces. Uvođenje reda i izgradnja iskrenih odnosa sa imamima, predsjednicima medžlisa, članovima Sabora i džematlijama, označila je novo proljeće u radu i djelovanju Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Osjetila se pozitivna klima i svijetla budućnost. Predsjednik Republike Slovenije odlikovao je 2021. godine, muftiju Grabusa srebrenim ordenom za uspješno, integrativno i tolerancijski usmjereno vođenje Islamske zajednice u Republici Sloveniji.

Promjena križeva na mezarima muslimanskih vojnika

Jedan od prvih projekata koje je Nedžad Grabus realizirao u Sloveniji, a koji ostaje trajno upisan u povijesti Bošnjaka, bila je zamjena križeva na mezarima Bošnjaka koji su izgubili živote u Prvom svjetskom ratu, boreći se na Soškom frontu u vojsci Austro-Ugarske Monarhije. Trenutno na vojnom mezarju u mjestu Log pod Mangartom leže 102 vojnika muslimana na čijim mezarima su postavljeni nišani, u skladu sa muslimanskom tradicijom. Na tom istom mezarju 2012. godine postavio je spomenik posvećen poginulim Bošnjacima u Prvom svjetskom ratu na čijem otkrivanju su bila, uz prisustvo počasne straže Republike Slovenije, prisutna dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Republike Slovenije. Već dvadeset godina se na vojnom mezarju u mjesecu junu uči Ja-Sin i dova za poginule Bošnjake u Prvom svjetskom ratu.

Oživio je sjećanje na džamiju u Logu pod Mangartom i upoznao slovensku i širu javnost sa činjenicom da je u Sloveniji postojala džamija, izgrađena 1917. godine, koja je nakon rata porušena.

Infrastrukturni projekti i izgradnja džamije

Infrastrukturni projekti ostvareni najprije u Ljubljani, a potom u Jesenicama, Velenju, Mariboru, Kopru, Krškom, Trbovlju, Novom mestu, Kranju, Sežani, Izoli, Ajdovščini i Novoj Gorici predstavljaju trajno dobro i značajno naslijeđe mandata muftije Nedžada Grabusa.

Pitanje izgradnje Muslimanskog kulturnog centra, odnosno ljubljanske džamije, posebno je pitanje koje zaslužuje širu elaboraciju. Samo ću ukratko ukazati na neke činjenice. Nedžad Grabus je preuzeo dužnost muftije u Sloveniji 2. juna 2006. godine. U oktobru iste godine organizirani su lokalni izbori u Sloveniji. Na mjesto gradonačelnika Ljubljane izabran je trenutni gradonačelnik, koji je u predizbornom periodu obećao da će se izgraditi džamija u Ljubljani. Početkom decembra 2006. godine organiziran je prvi službeni sastanak muftije i gradonačelnika. Na tom sastanku muftiji je kazano da će se džamija graditi u ljubljanskom kvartu koji se zove Bežigrad. To je bilo rečeno u tonu Take It or Leave It (Uzmi ili ostavi). Sa trideset osam godina života i šest mjeseci mandata na poziciji muftije ljubljanskog, a nakon cijelog desetljeća govora i priprema da će se ljubljanska džamija graditi na potpuno drugoj lokaciji, bilo je potrebno imati hrabrosti, mudrosti i vizije prihvatiti takvu odluku i u potpunosti zaokrenuti priču o džamiji koja do tog momenta traje već dugih trideset i sedam godina. Na kraju se ispostavilo da je to bila jedna od najmudrijih odluka kada govorimo o izgradnji džamije u Ljubljani koja se danas nalazi skoro u centru Ljubljane.

Drugi važan momenat u realizaciji ovog povijesnog projekta je kupovina zemljišta. Potpisati ugovor od 4,5 miliona eura, dok je na računu Islamske zajednice bilo oko dvjesto hiljada eura, bila je velika hrabrost. To je bio težak i neizvjestan period, jer je trebalo brzo djelovati i osigurati sredstva kako projekat ne bi propao. Paralelno su vođeni razgovori sa različitim akterima u Sloveniji i svijetu za koje se smatralo da bi mogli podržati projekat izgradnje džamije u Ljubljani. Muftija Grabus uspio je dobiti povjerenje tadašnjeg predsjednika Republike Slovenije koji je početkom 2010. godine odnio muftijino pismo katarskom emiru šejhu Hamedu bin Halifi Ali Thaniju, neka mu se Allah smiluje. Nakon pola godine katarski emir je posjetio Sloveniju, a predsjednik Republike Slovenije pozvao je muftiju Grabusa na večeru sa emirom. Kako to biva na takvim susretima, muftija Grabus dobio je dvije minute da nešto kaže. Zahvaljujući dobrom poznavanju arapskog jezika, uspio je kazati emiru da muslimani u Sloveniji žele izgraditi džamiju u Ljubljani. Emir je izrazio želju da on izgradi džamiju. Uz Božiju pomoć džamija je izgrađena.

Projekat izgradnje trajao je šest godina. Muftija Grabus vodio je projekat kojeg je okončao početkom 2020. godine, bez afera i dugova. Proces izgradnje je bio zahtjevan i mukotrpan. Zahvaljujući njegovoj viziji, smirenosti i širini, izgrađena je jedna od najljepših džamija u Evropi. Prije toga nije zabilježeno da su Bošnjaci izgradili nešto slično. Projekat je koštao 34 miliona eura i to je bio najskuplji projekat Islamske zajednice uopće. Kada je džamija otvorena, 7. februara 2020. godine, svi izvođači radova bili su isplaćeni, nije bilo dugova, a Islamska zajednica u Republici Sloveniji okrenula je novi list svoje povijesti.

Izgradnja Muslimanskog kulturnog centra bila je zaista veliki projekat za čiju realizaciju je najzaslužniji Nedžad Grabus. Ali ono što želim naglasiti jeste da je konsolidacija Islamske zajednice u Republici Sloveniji i postavljanje standarda njenog rada i djelovanja, nakon velikih problema 2004. i 2005. godine, možda veći doprinos Nedžada Grabusa od same izgradnje džamije. Jer, ukoliko ne bi bilo unutarnjeg jedinstva, ne bi bilo ni džamije.

Rukovođenje i administrativni rad

U toku obavljanja funkcije ljubljanskog muftije vodio je računa o imamima i ostalim uposlenicima. Popravio je materijalni status imama, a ono što je važnije, institucionalno ih je zaštitio na način da su dobili ugovore o radu koji ih štite i osiguravaju prava slična uposlenicima javnog sektora u državnim institucijama. Odlikovala ga je širina duha i sposobnost da gradi iskrene bratske odnose s imamima. Njegovu karizmu i autoritet svi smo cijenili i bili spremni dati sve od sebe da bi Islamska zajednica napredovala i realizirala svoju misiju.

Kroz normativne akte Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji postao je institucija koja je imala osigurana sredstva za funkcioniranje i pravila po kojima funkcionira i uređuje međusobne odnose unutar svojih organa. Potpisan je ugovor sa Vladom Republike Slovenije o pravnom položaju Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Nedžad Grabus znao je da je uređena administracija ključ uspjeha. Zato je inzistirao na praćenju rada svih organa i uposlenika, dok je posebnu pažnju posvećivao pripremi, realizaciji i blagovremenom izvještavanju o projektima unutar Islamske zajednice. Dobro je znao da se povjerenje čuva transparentnim radom i blagovremenim izvještavanjem.

Na početku mandata muftije ljubljanskog podržao je djelovanje ženskog dijela džemata. Na njegov prijedlog službeno je registrirano udruženje žena Zemzem u Ljubljani 2007. godine, koje je, uz njegovu podršku, napravilo važne iskorake. Žene su sakupile za izgradnju ljubljanske džamije preko stotinu hiljada eura kroz realizaciju svojih projekata. Zahvaljujući njegovoj podršci i predanom radu žena, u slovenskom društvu počela se oblikovati drugačija slika žene muslimanke, oslobođena ustaljenih predrasuda i stereotipa o muslimankama na Zapadu.

Čuvanje bosanskog jezika i bošnjačkog identiteta

Tokom petnaestogodišnjeg obavljanja funkcije muftije ljubljanskog nastojao je da Islamska zajednica, pored svojih primarnih zadaća, bude čuvar bosanskog jezika i bošnjačkog identiteta. Zato je inicirao niz kulturnih i obrazovnih projekata putem kojih smo se predstavili slovenskoj javnosti. Redovno smo obilježavali godišnjice genocida u Srebrenici, a u njegovo vrijeme, kada smo obilježavali dvadesetu godišnjicu od počinjenog genocida, nastao je program 8372 živa sjećanja.

Osnovan je Kulturno-obrazovni zavod Averroes koji je realizirao niz projekata. Izdvajamo prevođenje i štampanje bosansko-slovenskog rječnika autora Senahida Halilovića i Amre Halilović. To je bio jedan od najvećih doprinosa uspješnoj integraciji i očuvanju bosanskog jezika u Sloveniji.

Diplomatsko iskustvo

Period od petnaest godina na poziciji predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji bio je vrijeme različitih susreta u Sloveniji i svijetu. Odlično poznavanje arapskog i engleskog jezika Nedžad Grabus je iskoristio za ostvarivanje različitih kontakata i promoviranje islama i muslimana širom svijeta. Susretao se sa diplomatama, ministrima, premijerima, predsjednicima država, intelektualcima i drugima. Moja malenkost je bila s njim na većini tih susreta i odgovorno tvrdim da je uvijek ponosno isticao svoje bošnjačko porijeklo, promovirao Bosnu i Hercegovinu i njene ljepote, ali je također i stalno naglašavao da pripada narodu nad kojim je počinjen genocid u Srebrenici i da se to nikad ne smije zaboraviti. Nedžad Grabus je poznato ime u intelektualnim krugovima na Zapadu, ali je isto tako poznat i na Istoku. Njemu ne treba prevodilac ni na Istoku ni na Zapadu, a vedro lice ga je stalno krasilo bez obzira gdje se našao. Znao je čitati diplomatski jezik. Upravo zato je bio uspješan u diplomatskim vodama.

Međureligijski dijalog

U Sloveniju je stigao sa određenim iskustvom u međureligijskom dijalogu koji je stekao u Sarajevu i studijskim putovanjima koje je imao kao asistent i predavač na Fakultetu islamskih nauka. To mu je pomoglo da nastavi rad na polju međureligijskog dijaloga u Sloveniji i šire. Potpredsjednik je Evropskog vijeća vjerskih lidera (ECRL) i kopredsjedavajući Muslimansko-Jevrejskog vijeća lidera (MJLC). Sudjelovao je na različitim skupovima u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, kao i u muslimanskim zemljama. Uvijek je znao umjerenim tonom, diplomatskim jezikom i uvjerljivim stavom govoriti o islamu i muslimanima i razbijati predrasude o našoj lijepoj vjeri dini-islamu.

Zašto je Nedžad Grabus najbolji kandidat za reisul-ulemu?

Zbog svega nabrojanog. Reisul-ulema treba biti osoba širokih pogleda koja Islamsku zajednicu poznaje i razumije u svoj njenoj širini – od džematlija, kao njenog temelja i najvažnije snage, preko imama, muallima, muderrisa i profesora na fakultetima, do džematskih odbora, Sabora i drugih organa Islamske zajednice.

Nedžad Grabus je kroz svoj dosadašnji rad pokazao da razumije Islamsku zajednicu u njenoj osnovi. Veoma dobro poznaje geografiju Islamske zajednice. On dobro poznaje način funkcioniranja Islamske zajednice, zna prepoznati i jasno postaviti njene prioritete te ih, promišljeno i sistematično, rješavati jedan po jedan. Dosadašnjim radom je pokazao kako se rukovodi Islamskom zajednicom i njenim organima. Reisul-ulema je zadužen za širok spektar djelovanja. Od funkcioniranja Islamske zajednice u domovini preko zajednice u dijaspori, zatim diplomatskih kontakata, međureligijskog dijaloga i predstavljanja Zajednice na najvišem nivou.

Prof. dr. Nedžad Grabus posjeduje sve karakteristike i umijeća da bude reisul-ulema. Zato smatram da je prof. dr. Nedžad Grabus najbolji kandidat za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

 

IZVOR:

https://www.islamska-zajednica.si/2026/10/zasto-smatram-da-bi-nedzad-grabus-trebao-biti-reisul-ulema/?sfnsn=mo&fbclid=IwY2xjawUzWQBleHRuA2FlbQIxMQBwZG9mBXNydGMGYXBwX2lkEDIyMjAzOTE3ODgyMDA4OTIAAR6DYh_jFjqgOZlVee5BlJf2RPZjAAQ90Hz9WjKxMDu8keeuwmIQcR8-4wEc5g_aem_lNtS8TiApQezEvg3uAbqmg#gid=1&pid=6

Na današnji dan, 7. oktobra, navršava se godina od smrti legendarnog bh. pjevača narodne muzike Halida Bešlića, koji je preminuo u 72. godini života nakon kratke borbe s teškom bolešću.

Halid Bešlić je krajem augusta prošle godine hospitaliziran na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, gdje se nalazio pod stalnim nadzorom ljekara. Vijest o njegovoj smrti pogodila je brojne prijatelje, kolege i poštovaoce njegove muzike širom Bosne i Hercegovine i regiona.

Iako je prošla godina od njegovog odlaska, Halidove pjesme nastavljaju živjeti među generacijama publike koje su uz njih odrastale, slavile, tugovale i obilježavale neke od najvažnijih trenutaka svojih života.

Rođen je 20. novembra 1953. godine u Knežini kod Sokoca. Tokom višedecenijske karijere izgradio je status jednog od najprepoznatljivijih i najvoljenijih izvođača narodne muzike na prostoru Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije.

Iza sebe je ostavio veliki broj hitova, među kojima su „Miljacka“, „Romanija“ i „Ja bez tebe ne mogu da živim“, pjesme koje su postale nezaobilazan dio njegove bogate muzičke ostavštine.

Upravo na prvu godišnjicu Halidove smrti stiže i pjesma „Zakletva“, koja ima posebnu simboliku za Samira Kadirića, Halidovog dugogodišnjeg muzičkog producenta, aranžera, harmonikaša i prijatelja.

Nakon 35 godina zajedničkog života i rada s Halidom, te godinu dana bez novih muzičkih izdanja, Kadirić pjesmom „Zakletva“ nastavlja svoj muzički put.

Sam naziv pjesme nosi snažnu poruku – obećanje da će muzika kojoj su Halid i njegovi saradnici posvetili više od tri decenije nastaviti živjeti.

Godinu nakon njegovog odlaska, Halida Bešlića više nema na pozornici, ali glas i pjesme koje je ostavio iza sebe i dalje žive među njegovom publikom.

Biljana Plavšić, bivša predsjednica Republike Srpske koju je Haški tribunal osudio na 11 godina zatvora zbog progona Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva tokom rata u Bosni i Hercegovini, danas će biti sahranjena u Banjoj Luci.

Prije sahrane bit će održana komemoracija u Banskom dvoru, dok je jučer u Beogradu služen pomen, nakon čega je kovčeg s posmrtnim ostacima otpremljen u Banju Luku.

Bivši predsjednik RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik prije nekoliko dana izjavio je da „Biljana Plavšić zaslužuje sve počasti“.

Plavšić je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Hagu priznala krivicu za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.

Prema presudi Haškog tribunala, učestvovala je u progonu Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u brojnim općinama u Bosni i Hercegovini. Tribunal ju je 2003. godine osudio na 11 godina zatvora.

Na slobodu je puštena 2009. godine, nakon što je odslužila dvije trećine izrečene kazne.

Prilikom priznanja krivice Plavšić je prihvatila odgovornost za svoju ulogu, navodeći da je došla do saznanja da su hiljade nevinih ljudi bile žrtve organizovanog i sistematskog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata s teritorija koje su tadašnje vlasti bosanskih Srba smatrale svojim.

Tokom rata bila je dio političkog vrha bosanskih Srba, zajedno s drugim tadašnjim visokim zvaničnicima, među kojima su bili Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik, koji su također pravosnažno osuđeni pred Haškim tribunalom.